PRETNJE IZ TELEKOMA AUSTRIJA

BM

U pismu jednog od austrijskih menadžera traži se uzdržavanje od neprikladnih izjava ili će Telekom Austrija pribeći svim pravnim sredstvima, koja su mu dostupna, protiv Saveta za borbu protiv korupcije, a koja mogu dovesti i do toga da odgovorno lice materijalno odgovara

Prošlo je više od godinu dana kako je Vlada Republike Srbije pokrenula proceduru prodaje Telekoma Srbija. U stručnoj i široj javnosti postoji veliki i argumentovani otpor prodaji, pre svega zbog ogromne ekonomske štete koja preti Srbiji a, takođe, i zbog nezakonitosti ove prodaje.

Prodajom telekomunikacione infrastrukture biće prekršeni Ustav, kao i nekoliko zakona među kojima su Zakon o privatizaciji i Zakon o koncesijama. Procedura prodaje je bila puna neregularnosti, počev od toga da ga vodi Vlada a ne Agencija za privatizaciju, kako nalaže Zakon o privatizaciji. Ne postoji obrazložena incijativa nadležnog ministarstva da se proda Telekom, kako poslovnik Vlade nalaže. Najpre je izabran privatizacioni savetnik koji je korporativni broker jednog od zainteresovanih kupaca. Vrednost Telekoma Srbije procenjena je veoma nisko, nekoliko puta manje od realne vrednosti. U sred tendera je zamenjen predsednik Vladine Radne grupe koja prodaje Telekom, a zatim je Vlada objavila da možda prodaje 51% a možda 31% kompanije što se više i ne može nazvati tenderom u kome se zna šta se prodaje.

Telekom Austrija je dosad po istočnoj Evropi kupovao operatore mobilne telefonije koji su imali određenu konkurenciju u sopstvenim zemljama, dok se kod nas, osim najvećeg mobilnog operatora, prodaje i monopol nad fiksnom mrežom, što može imati naročito loše posledice po našu ekonomiju i bezbednost.

Savet za borbu protiv korupcije više puta je ukazivao na neustavnost i nezakonitost prodaje Telekoma Srbija, kao i na neregularnost procedure prodaje. Kada se na tender javio samo jedan kupac, koji je ponudio cenu ispod minimalne, a zatim Vlada započela pregovore sa tim kupcem, Savet je izrazio sumnju da je u pitanju dimna zavesa koja treba da prikrije dogovaranje… Uostalom, novi predsednik Vladine Radne grupe za prodaju Telekoma Srbija, Vuk Đoković je na prvom programu javnog servisa izjavio da su oni izlazili u susret željama zainteresovanih kupaca sa kojima su se, dakle, netransparentno dogovarali.

Preteće pismo

U Savet za borbu protiv korupcije 18. aprila stiglo je pismo upućeno predsednici Saveta Verici Barać od Telekoma Austrije, potpisano od strane "ovlašćenog lica" Eriha Gnada (Erich Gnad). U ovom pismu Telekom Austrija veoma grubo reaguje na saopštenje Saveta, tražeći za sebe poseban tretman kao za navodnog investitora, i tvrdeći da Savet za borbu korupcije ruši ugled ove kompanije. Pismo se završava tako što se Savet poziva da se ubuduće uzdržava od neprikladnih izjava ili će Telekom Austrija "pribeći svim pravnim sredstvima, koja su mu dostupna, protiv Saveta za borbu protiv korupcije, a koja mogu dovesti i do toga da odgovorno lice materijalno odgovara".


Erih Gnad iz Telekoma Austrija

U Telekomu Austrija zanemaruju da je obaveza Saveta da reaguje kada se krše zakoni, iza čega najčešće stoji korupcija. U pismu se Telekom Austrija poziva i na svoj ugled a - krši zakone Republike Srbije. Da paradoks bude veći, protiv TA vodi se nekoliko istraga vezanih za korupciju, o čemu naveliko pišu austrijski mediji. Naime, prema pisanju austrijskih magazina ''Profil'' i ''Format'', u poslednjoj deceniji bilo je velikih malverzacija u Telekomu Austrija. Sumnja se da su iz ove kompanije izvlačene pare za finansiranje vladajućih partija, za korupciju, a i za neopravdane isplate pojedincima. Trenutno, državno tužilaštvo Austrije ispituje rad Telekoma Austrija i svakim danom istražni organi dolaze do novih podataka i saznanja o malverzacijama.

Ono što je naročito zabrinjavajuće je da je ovo preteće pismo potpisao Erih Gnad, koji je učestovavao u više kontraverznih kupovina telekomunikacionih operatora u zemljama istočne Evrope. Ove kupovine su se obično obavljale u saradnji sa austrijskim milijarderom Martinom Šlafom (Martin Shlaff) koji je glavna ličnost u više korupcionaških afera o kojima pišu najugledniji svetski listovi. Kupovine operatora u istočnoj Evropi su se uvek odvijale po sličnim scenarijima koji su nagoveštavali njihovu neregularnost.

Trgovina telekomunikacionim kompanijama

Na primer, 2002 godine grupa biznismena na čelu sa Martinom Šlafom je na brzinu kupila bugarskog mobilnog operatora Mobiltel od tajkuna Mihaila Černoja (Mikhail Chernoy). Neposredno pred ovu kupovinu Černoj je proglašen za personu non grata u Bugarskoj nakon što je pokrenuta istraga zbog sumnje da je on "bos" ruskog organizovanog kriminala. Zatim je sledila akcija preprodaje Mobiltela Telekomu Austrija, u okviru koje je osnovana u Bugarskoj i kompanija TAG-TEL EOOD, koju su predstavljali direktori Stefano Colombo i Erih Gnad. Smatralo se da je Telekom Austrija platio Mobitel znatno više nego što realno vredi, i ostalo je nejasno zašto Telekom Austrija nije kupio Mobitel direktno od prvog vlasnika po ceni nižoj za nekoliko stotina miliona evra.

Kada je 2007. Telekom Austrija kupovao mobilnog operatora MDC u Belorusiji, najpre je Šlaf otkupio 15% MDC-a, da bi kasnije svoj deo vlasništva preprodao Telekomu Austrije za 160 miliona evra. Osim ovog novca Šlafu je isplaćena i pozamašna suma za posredovanje prilikom ove kupovine. Austrijski dnevni list ''WirtschaftsBlatt'', koji se bavi isključivo ekonomijom, objašnjava da je zapravo Šlaf kroz svoju mrežu kontakata, kupio mobilnog operatora u Belorusji za Telekom Austrije, i zadovoljio ugledne političare koji su odobrili ovu prodaju. Tom prilikom je Erih Gnad, koji je bio uključen u ovaj posao kao menadžer, izjavio da prodaja MDC-a može biti dokaz pred Svetskom trgovinskom organizacijom da je Lukašenko spreman da otvori tržište u Belorusiji.

Nama u Srbiji je poznato angažovanje Martina Šlafa prilikom prodaje Mobtela, koje je išlo po sličnom scenariju: najpre je Šlaf otkupio 51% Mobtela od Karića po nepoznatoj ceni (Wall Street Journal je tvrdio da je Šlaf dao Kariću avans od 100 miliona evra), koji je planirao da zatim preproda. U vreme prodaje Mobtela država je bila povela postupak protiv Bogoljuba Karića, što veoma liči na scenario iz Bugarske. Krajem aprila 2006. Mlađan Dinkić je objavio na konferenciji za štampu da su Republika Srbija i austrijski konzorcijum Martina Šlafa osnovali zajedničko preduzeće Mobi 063 u koje je uneta sva oprema i kapital Mobtela i da će ovo novo preduzeće biti izneto na aukciju. Martin Šlaf je dobio 30% ovog novog preduzeća. Zatim je Mobi 063 prodat na tenderu. Na ovom tenderu, Telekom Austrija nije imao sreće, norveški Telenor je ponudio bolju cenu i postao vlasnik Mobtela. Šlaf je ponovo uspeo da svoj deo Mobtela dobro naplati - i to 358 miliona evra. Koincidencija sa Bugarskim scenariom je očigledna i ukazuje na mogućnost da su u oba slučaja države učestvovale u kombinatorici koja je odgovarala Martinu Šlafu a koji je, verovatno, našao način da se oduži kome treba. (Možda je i zato naša Vlada - odnosno pojedinci u njoj - sada toliko uporna da proda Telekom “pouzdanom” partneru? )

Pošto Telekom Austrija nije uspeo da kupi Mobtel, odlučio je da konkuriše za licencu za trećeg operatora mobilne telefonije u Srbiji. U to vreme u medijima je provejavala sumnja da je tender za trećeg mobilnog operatora bio namešten. Ovakve sumnje je probudila i činjenica da se na ovaj tender prijavio samo jedan ponuđač - Telekom Austrija. Predstavnik Telekoma Austrija, odnosno VIP-a, na ovom tenderu bio je Erih Gnad. Kao što se vidi, istorija se ponavlja, i za Telekom Srbije se na tender javila samo jedna kompanija, i to opet Telekom Austrija.

Uzgred, kažu da je Martin Šlaf vidjen u Beogradu onaj dan kada je Telekom Austrija dostavio ponudu za kupovinu Telekoma Srbije.

Žalosno je da naša Vlada nije našla za shodno da zaštiti svoj Savet za borbu protiv korupcije, već nastavlja nezakonitu prodaju Telekoma Srbija i to kompaniji koja dozvoljava sebi da preti institucijama Republike Srbije.

(Balkanmagazin će uskoro pisati o poslovanju Martina Šlafa i aferama u kojima je učesnik a prema istraživanjema uglednih svetskih medija)

 

Izvori:

http://www.haaretz.com/print-edition/news/police-recommend-indicting-sharon-brothers-for-fraud-1.296628

http://www.wirtschaftsblatt.at/home/boerse/bwien/telekom-in-weissrussland-geschaeft-mit-sicherheitsnetz-261292/index.do

http://diepresse.com/home/wirtschaft/eastconomist/334379/Weissrussland-passt-perfekt-in-die-Strategie

http://www.profil.at/articles/1105/560/288161/beste-verbindungen

http://www.kleinezeitung.at/kaernten/villachland/2671058/bei-hat-grasser-nie-interveniert.story

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=11&dd=03&nav_category=9&nav_id=218370

http://online.wsj.com/public/article/SB115447779657224034-c41dBtbqmiHahGgVvf1Ziysq3OQ_20060808.html?mod=regionallinks

http://www.ratel.rs/old/english/gallery10.html

http://www.kurir-info.rs/vesti/martin-slaf-kupuje-telekom-83094.php

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&mm=07&dd=15&nav_id=172678

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=07&dd=31&nav_category=9&nav_id=206329

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=04&dd=04&nav_category=9&nav_id=193787


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...