ALAN FORD – IKONA JUGOSLOVENSKE POP KULTURE

Tačno pre 40 godina, maja 1969, posle 18 meseci pripremnih radova, na italijanskim kioscima pojavio se prvi broj novog strip serijala pod jednostavnim naslovom – "Alan Ford" (Editoriale Corno). Autori, crtač Magnus (Roberto Raviola) i scenarista Bunker (Lucciano Secchi), zamislili su da njihov junak, Alan Ford, crtač reklama bez posla i bez para, kreće u potagu za svojim prvim klijentom. Greškom, umesto sastanka sa mušterijom, on stiže do cvećare, sedišta grupe TNT. Tako počinje Alanova karijera tajnog agenta.

Antiheroj sa licem Pitera O'Tula

Serijal koji je tavorio

"Ideja je sazrela tri godine pre nego što je Alan Ford ugledao svetlo dana, a onda smo je temeljito preradili. Šta nas je nateralo na to? Možda spoznaja da humoristička produkcija namenjena smehu zapravo nije bila za smejanje i da je njena komičnost bila vrlo bleda i bez ukusa. Stoga smo nastojali da nadjemo liniju između teksta i crteža, tako da budu čvrsto povezani, igrajući na 'štoseve' u dijalozima i na grotesknost crteža, trudeći se da postignem odista komične situacije, pa makar držeći se one: nije važno šta se kaže, nego kako se kaže", objasnio je Magnus, pre više godina, početke "Alana Forda".

Špijunske priče u kojima je svojom nonšalancijom dominirao James Bond bile su okrenute naopako, te se u srcu intrige pronašao zbunjeni i nespretni Alan Ford, okružen ekipom još manje sposobnih kolega. Uprkos šarmu priče, prvi broj se prodao u skromnom tiražu od 22.000 primeraka. Očekivanja da će drugi broj ići bolje, brzo su se srušila, jer je prodaja pala na 8.000 primeraka.

"Kad smo se krajem avgusta vratili u redakciju, dočekala nas je neprijatna vest. Rezultati prodaje drugog broja Alana Forda bili su jednostavno tragični. Kupivši prvi broj iz radoznalosti, mnogi čitaoci odustali su i tek su retki nastavili da kupuju", priseća se Magnus.

Grupa TNT

Izdavač se ipak odlučio da sačuva serijal koji je tavorio u niskim tiražima i vreme mu je dalo za pravo. Preokret je došao dve godine kasnije, izlaskom broja 26 u kome se pojavio Superhik – bedni djubretar, alkoholičar koji u slobodno vreme krade od siromašnih i ukradeno daje bogatima. Nakon uvodjenja ovog lika, tiraži su se popeli na više od 100 hiljada. Inače, ta epizoda bila je nagradjena na Salonu humora u Bordigheri, utvrdivši ovaj serijal kao jedan od najvažnijih komičnih stripova Italije.

Popularan samo u Italiji i Jugoslaviji

Skoro istovremeno, zagrebački "Vjesnik" odlučio se da otkupi prava na "Alana Forda", te se prvi broj pojavio 1972. godine. Uspeh je bio trenutan, a slava nespretnog njujorškog tajnog agenta sa likom Peter O'Toola proširila se kroz čitavu bivšu Jugoslaviju. Dogodovštine Alana i njegovih sapatnika Boba Rocka, Sira Olivera, Jeremije, Grunfa, Šefa i Broja Jedan, uticale su na više generacija i ostavile neizbrisiv trag u pop kulturi svih "naših" zemalja.

Prvi broj italijanskog izdanja "Alana Forda"

"Ne mogu da shvatim zašto je strip serijal Alan Ford doživeo slavu samo u rodnoj Italiji i u bivšoj Jugoslaviji! Još manje razumem zašto se taj kult i do danas zadržao u zemljama bivše Jugoslavije, dok je u Italiji zaboravljen i pripada istoriji, generaciji moga oca", kaže Camilla Patruno, italijanski stručnjak za strip. Nastao u Italiji kao komentar na posleratno raslojavanje društva, "Alan Ford" se na vrlo čudan način urezao u kolektivnu kulturu bivšeg jugoslovenskog prostora. Zašto?

Jedan od najvažnijih elemenata bila je dostupnost "Alana Forda" na kioscima. Potom, njegova veličina od 22 x 14 cm činila ga je pogodnim za lako nošenje u džepovima, čitanje u autobusu ili ispod školske klupe. Jednostavan grafizam i dobra vizuelna karakterizacija likova obezbedjivala je brzo prepoznavanje protagonista i situacija. Pravolinijska naracija uradjena kroz jednostavnu montažu omogućavala je lako i pravilno praćenje zapleta. Podjednako važan bio je i prevod pokojnog Nenada Brixyja, urednika legendarnog "Plavca" i scenariste "Timothya Tachera". Upotrebljavajući teatralizovan hrvatski jezik sa kalamburima i veštačkim konstrukcijama, on je čitavoj pripovesti davao komičnu notu. Burleskni i satiričan ton strip serijala odgovarao je ukusu urbane publike koja je upravo otkrivala i popularne engleske humorističke serije "Leteći Cirkus Montija Pajtona" i "Marti Feldman Šou", koje su pored klovnovskog tona i parodije, negovale i apsurdistički pristup.

Superhik, spasilac serijala

U osnovi, strip "Alan Ford" opisuje polarizovan svet – sa jedne strane bogataši, a sa druge sirotinja. Posebnost ovog sistema je nemešanje društvenih slojeva sa retkim dodirima prepunim varničenja. Početak 70-ih godina, u bivšoj Jugoslaviji, ljudima je upravo delovao alanfordovski. Nezaposlenost, korupcija, osiromašenje dela radnika i seljaka, odlazak u inostranstvo na rad, pojavljivanje privatnika i crvene buržoazije, raslojavanje novih bogataša od nove sirotinje... Danas, četiri decenije kasnije, serijal i dalje izgleda aktuelan, jer su društveni uslovi slični. U većini zemalja bivše Jugoslavije svet je i dalje polarizovan. Naspram korumpiranih novobogatih političara, biznismena mafijaša i raznih mutivoda, nalazi se nova sirotinja. Zato, "Alana Forda" danas mogu da čitaju i deda i otac i unuk.


Dve table iz "Vjesnikovog" izdanja

Istovremeno, "Alan Ford", nalik modernoj bajci, duhovitim metaforama pomaže ljudima da prihvate svet u kome žive, što je prilično retko u modernom stripu. Osnovna pouka ovog serijala jeste da je život sačinjen od malih svakodnevnih radosti, a ne od velikih para. Drugačije rečeno, posedovanje materijalnih dobara uništava snove. Etika autora Magnusa i Bunkera najbolje se iskazala u epizodi o bogatom mališanu koji tuguje, jer nema poslednjeg olovnog vojnika da bi kompletirao čitavu armiju. Superhik, lopov koji krade od siromašnnih i daje bogatima, otima tog vojnika od siromašnog dečaka kome je to bila jedina igračka. Mali "bogatun", čim je dobio poslednjeg vojnika i time dovršio kolekciju, besno je odbacio čitavu igru kao besmislenu i dosadnu. Narovoučenije ove epizode, ali i čitavog strip serijala "Alan Ford", moglo bi da se ilustruje starom srpskom izrekom - nije bogat ko puno ima, no je bogat kome malo treba.

Bob Rock

Legendarne replike

Halo, Bing! Kako brat? Opet u zatvoru? (Sir Oliver)

Cijena? Prava sitnica! (Sir Oliver)

Bolje živeti sto godina kao milijunaš nego sedam dana u bijedi! (Bob Rock)

Ja sam odvijeć star, ali poslušaj moj savjet! (Broj Jedan)

Ako kaniš pobijediti, nipošto ne smiješ izgubiti! (Broj Jedan)

Grunfovi natpisi na majicama:

Bolji je častan bijeg nego nečasna smrt!

Tko spava nije budan!

Tko hoda ne trči!

Tko lijeti vrijedi, tko ne lijeti ne vrijedi!