ZLATO SVE TRAŽENIJA ROBA

BM

Globalna potražnja za zlatom porasla je za 6 % u trećem kvartalu 2011. godine zbog povećanja nivoa inflacije, pada američkog kreditnog rejtinga, kao i povećanja dužničke krize u evrozoni

Globalna potražnja za zlatom u trećem kvartalu 2011. godine dostigla je 1.053,9 tona, što predstavlja povećanje od 6%, odnosno 57,7 milijardi američkih dolara što je više u odnosu na dosadašnji rekord iz istog perioda prošle godine od 45,7 milijardi.

Prema podacima iz izveštaja jedinog investicionog fonda koji u Srbiji ulaže u zlato - Ilirike golda - o trendovima potražnje zlata za treći kvartal 2011, ovo povećanje je uzrokovano investicionom tražnjom, koja je porasla za 33 % u odnosu na prethodnu godinu kada je svet imao 468,1 tona žutog metala, generišući rekord kvartalnih zahteva vrednih 25,6 milijardi američkih dolara.

Evropska potražnja za zlatom dostigla je rekord kvartalne vrednosti od 4,6 milijardi evra, dostižući 118,1 tonu, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 135 %. Povećanje ukupne investicione potražnje je bilo sve izraženije s obzirom na naglu promenu cena zlata u septembru što je podstaklo talas realizacije profita među investitorima zlatnih poluga. Praktično, sva tržišta su osetila jak dvocifren rast potražnje za zlatnim polugama i akcijama fondova koji kupuju zlato i investiraju u akcije rudnika zlata i prerađivača plemenitih metala.

Damjan Mencej, direktor Ilirike tim povodom je izjavio:

,,Ne iznenađuje što je potražnja investiranja u zlato bila ključni pokretač cene tokom trećeg kvartala. Povećanje nivoa inflacije, pad američkog kreditnog rejtinga, kao i povećanje suverene dužničke krize u evrozoni, naterali su investitore da povećaju zlatne rezerve kako bi zaštitili svoju imovinu. Imajuću u vidu i proživljene rizike na tržištu akcija, najverovatnije je da će investitori nastaviti da traže zaštitu od ekonomske neizvesnosti koja ne pokazuje znake jenjavanja.“

„Dugoročne osnove za investiranje u zlato ostaju jake sa različitom i rastućom bazom potražnje kroz zlatni nakit, poluge ili akcije zatvorenih investicionih fondova koji kupuju zlato u kombinaciji sa ograničenom ponudom,“ zaključio je Damjan Mencej.

Statistički podaci za treći kvartal 2011. pokazuju da je svetska potražnja zlata porasla za 6 % u odnosu na prošlu godinu i dostigla 1.053,9 tona u odnosu na 991,1 tonu u trećem kvartalu 2010. godine. Potražnja zlata u smislu vrednosti, dostigla je rekord od 57,7 milijardi američkih dolara u odnosu na raniji rekord od 45,7 milijardi američkih dolara za treći kvartal 2010.

Prosečna cena zlata za period jul – oktobar porasla je 39 % u odnosu na nivo prethodne godine na 1702,12 američkih dolara, dok je cena zlata dostigla novi rekord od 1895,00 američkih dolara 5. i 6. septembra.

Globalna potražnja investicija u zlato dostigla je 468,1 tonu u trećem kvartalu tekuće godine, što je uvećanje od 33 % sa prethodnih 352,1 tone u istom kvartalu 2010. godine. Rast cena doveo je do rekordne vrednosti od 25,6 milijardi američkih dolara, što je gotovo dupliran iznos od onog od 13,9 milijardi američkih dolara u trećem kvartalu 2010.godine.

Tražnja za zlatnim polugama i zlatnim kovanicama povećana je za 29% i dostigla je 390,5 tona u odnosu na 303,0 tona u trećem kvartalu 2010. godine. Tražnja za polugama i zlatnim kovanicama u trećem kvartalu 2011. dostigla je vrednost od 21,4 milijarde američkih dolara u odnosu na 12 milijardi američkih dolara u trećem kvartalu 2010.

Zatvoreni investicioni fondovi koji ulažu u zlato svedoče o kupovini od 77,6 tona u trećem kvartalu 2011, što je 58 % iznad nivoa prethodne godine kada je iznosio 49.1 tonu.

Neto kupovina Centralne banke iznosila je 148,4 tone, jer su nastavili da povećavaju svoje rezerve zlata kao procenat ukupnih rezervi.

Snabdevanje zlatom iznosilo je 1.034,4 tone u trećem kvartalu 2011, 2 % više nego godinu dana ranije kada je iznosilo 1.013,0 tone. Proizvodnja rudnika povećana je za 5 % na 710, 9 tone tokom trećeg kvartala 2010.




Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...