Banke nastavljaju po starom

Miloš Obradović

Udruženje banaka donelo odluku da banke ništa novo ne preduzimaju po pitanju kredita u švajcarskim francima. Na redu NBS i Vlada Srbije

Ako je neko od zaduženih u švajcarcima mislio da će mu posle jučerašnjeg sastanka Udruženja banaka Srbije breme otplate naduvanog kredita u francima biti lakše - prevario se. Od fiksiranja kursa franka za evro na nivou pre ovonedeljnog buma, što su predlagali klijenti, nema ništa a poruka Udruženja banaka je da klijenti koji imaju probleme u otplati svojih kredita mogu da se “obrate svojim bankama i iskoriste modele restrukturiranja ili konverzije, kao i ostale mogućnosti, kako bi se ublažile posledice naglog skoka kursa švajcarskog franka”.

Od banaka se verovatno i nije više očekivalo, jer teško da bi se samovoljno odrekli zarade kada su već i predsednik vlade i guverner Narodne banke poručili da krediti u švajcarskim francima nisu problem države.

jorgovanka-svajc

Jorgovanka Tabaković, guvernerka NBS

Pljačka dužnika – tuđa briga

Aleksandar Vučić, predsednik vlade RS sa ekonomskog foruma u Davosu poručio je da će ”učiniti sve što je u našoj moći da pomognemo klijentima na način koji će banke prihvatiti”, dodajući da Srbija neće slediti primer susedne Hrvatske koja je fiksirala kurs franka na nivo na kom se nalazio prošle nedelje, pre nego što je švajcarska centralna banka odustala od ograničavanja vrednosti franka.

“Mi to ne radimo sa evrom, niti sa dolarom, niti planiramo da to radimo sa frankom. Hrvati su fiksirali kurs i njihova država će morati da plati dosta novca zbog toga”, rekao je.

U saopštenju, Narodna banka Srbije je poručila da neće “prepisivati rešenja drugih zemalja”, pri tome misleći, verovatno, na Hrvatsku i Mađarsku, pošto su posebno istakli nameru Poljske da ne reaguje povodom rasta franka iako ima pola miliona dužnika u ovoj valuti.

Možda i najjasniji po tom pitanju bio je ministar finansija Dušan Vujović koji je izjavio:

“Kao da ste kupili skupo neke cipele ili televizor. Ja mislim da bi ubuduće trebalo ljudi da znaju bolje koji su elementi rizika koji svaka ponuda sadrži u sebi”.

dusan-vujovic-svajc

Dušan Vujović, ministar finansija u Vladi Srbije

Pomoć države bankama ali ne građanima

U Udruženju bankarskih klijenata Efektiva ističu da ne traže nikakvu finansijsku pomoć države, već da samo bude nepristrasan posrednik u razgovorima između banaka i korisnika bankarskih usluga. Oni ukazuju i da se, u stvari, iz bankarskog sektora može čuti poziv da se država umeša u otplatu kredita i njihovo subvencionisanje, ali i da ako sada ne dođe do rešenja kasnije bi trošak za državu mogao biti mnogo veći.

Ukoliko veliki broj klijenata prestane da plaća rate koje sada već uveliko prelaze limit od 50 odsto plate koju je propisala NBS, banke će aktivirati polise osiguranja kod Nacionalne korporacije za osiguranje kredita.

“Hoće li se država sada umešati i samo posredovati u rešavanju ovog problema, ili će nekad kasnije, potencijalno, biti primorana da izdvaja znatna materijalna sredstva kako bi podmirila obaveze NKOSK prema bankama. U toj opciji, smatramo da treba obratiti pažnju, država će doći u situaciju da pomaže bankama a pre toga nije htela svojim građanima”, kažu u Efektivi.

draginja-djuric-pr-uo-ubs

Draginja Đurić, predsednica upravnog odbora Udruženja banaka Srbije

Kako da se pomogne dužnicima

Oni su predložili da se krediti u švajcarskim francima konvertuju u evre po kursu 1,61 franak za jedan evro. Prosečan kredit od 70.000 franaka odobren 2008. godine po promenljivoj kamatnoj stopi od šestomečni LIBOR plus 2,5 odsto nakon 6,5 godina otplate u evrima iznosi 56.438 evra, dok je to u vreme podizanja kredita bilo 43.500 evra. Dakle, ljudi u evrima danas duguju 13.000 više nego prvog dana kada su podigli kredit iako su već hiljade franaka isplatili bankama.

Za primer kredita sa fiksnom kamatnom stopom od 4,5 odsto razlika je još veća i klijent danas duguje 15.000 evra više nego dana kada se zadužio.

Prema predlogu Efektive, ako bi se sadašnja glavnica duga u francima konvertovala u evre po paritetu 1:1,61, dug bi u evrima iznosio 35.083 evra. Na ostatak otplatnog roka od 222 meseca (klijent do sada platio 78 rata), nova rata bi iznosila 237 evra ili 29.004 din, što je za oko 10.000 dinara manje nego što je postojeća rata u francima.

Za kredite sa fiksnom kamatnom stopom predlaže se smanjenje kamate za dva odsto što je itekako izvodljivo pošto je LIBOR na franak negativan nakon smanjenja kamtne stope od strane švajcarske centralne banke.

Banke su za ravnopravnost?

Međutim, do ovoga izgleda neće doći s obzirom da se u svojoj odluci Udruženje banaka poziva na jednak tretman svih klijenata, što u prevodu znači da do fiksiranja kursa neće doći pod izgovorom “zašto samo dužnicima u francima”. Drugi princip banaka je “preuzimanje individualnog rizika i odgovornosti, kako klijenata tako i banaka” što ukazuje da će svako morati da se pojedinačno bori za svoje uslove otplate što banke stavlja u mnogo jaču poziciju moćne institucije naspram pojedinca koji niti ima resurse niti znanje da ravnopravno pregovara sa bankom.

UBS je, doduše, preporučila bankama da “u traganju za najbolјim rešenjima, a u skladu sa svojim poslovnim politikama, minimiziraju troškove dogovorenih rešenja sa klijentima”. Za sledeću nedelju najavljeni su sastanci NBS sa bankama i donošenje odluke kako pomoći dužnicima u švajcarskim francima.

Inače u petak je jedan švajcarski franak vredeo 124 dinara, prošle nedelje, tačnije 15. januara 102 dinara, a pre 6,5 godina u junu 2008. samo 49,3 dinara.

U međuvremenu Hrvatska je brzo reagovala i Sabor je prihvatio izmene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima se kurs švajcarske valute u narednih godinu dana fiksira na 6,39 kuna. Trošak fiksiranja franka snosiće finansijske institucije i odnosiće se na sve korisnike kredita u francima bez obzira na iznos i vrstu kredita.
Uoči glasanja, vlada je Saboru uputila amandman koji predviđa da se izmena zakona, umesto na kredite do miliona kuna (130.000 evra), odnosi na sve ugovore o kreditu vezane uz franak bez obzira na iznos. U Hrvatskoj ima oko 60.000 korisnika kredita u francima, oko tri puta više nego u Srbiji, a neki smatraju da je hrvatska vlada donela ovakvu odluku jer se kasnije ove godine održavaju izbori.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...