Neko štampa pare, a neko mora da štedi

Miloš Obradović

Međunarodni monetarni fond nameće zemljama u razvoju nešto što razvijene zemlje ne sprovode. SAD su hiljade milijardi dolara potrošile da spasu svoje banke i privredu. ECB sada ubacuje u evropsku privredu milijarde evra. Istovremeno, malim zemljama se preporučuje štednja - pa šta košta da košta, kaže ekonomista Mlađen Kovačević

Poslednjih dana sve se češće spominje mogućnost nove globalne ekonomske krize koju je najavio lom na berzama s početka ove godine. Uzroci se pripisuju niskoj ceni nafte, političkim konfliktima i kineskom usporavanju ekonomskog rasta. Neki tvrde da iza svega stoji kriza duga, jer su nakon krize iz 2008. godine, umesto očekivanog razduživanja država, kompanije pa i građani nastavili zaduživanje bez zadrške.

Pre nekoliko dana Vašington tajms objavio vest da su SAD dužne više 19 biliona (hiljada milijardi) dolara. Pre nešto manje od godinu dana (u martu 2015.) u američkom Kongresu vodila se bitka između opozicije (republikanaca) i Obamine administracije o tome da li će se dozvoliti rast duga koji je tada dostigao 18 biliona dolara. Kao što se vidi, za samo godinu dana državni dug je uvećan za ceo bilion. Ali to je tek deo ukupnog duga u SAD u koji spadaju i korporativni dugovi i dugovi domaćinstava koji su prešli 62 biliona dolara, tj. više od 350 odsto BDP-a.

Obama udvostručio američki dug

Od 19 biliona državnog duga 13,7 biliona dolara drže privatni investitori i američke i strane investicione kompanije, a ostatak su unutrašnja dugovanja. Ovo bi značilo da će Obama biti upamćen po rastu duga sa 10,6 na 19 billiona dolara (skoro udvostručenje za dva mandata). Slična situacija je i u drugim velikim ekonomijama.

Kina je od početka krize učetvrostručila svoj ukupni dug koji je dostigao 28 biliona dolara, odnosno 236 odsto BDP-a. Javni dug evrozone je 9,7 biliona evra i raste iz minuta u minut. Nacionalni dug Velike Britanije je 1,6 biliona funti što je preko 80 odsto BDP-a. Javni dug Nemačke je 2,1 biliona evra što je više od 71,1 odsto BDP-a. U odnosu na BDP, najveći javni dug ima Japan, 11 biliona dolara odnosno 245 odsto BDP-a.

Velikim zemljama u trci u zaduživanju pridružile su se i male, pre svega evropske zemlje kao što je Grčka sa dugom od 175 odsto BDP-a, zatim ostale zemlje PIGS-a, portugal, Irska, Španija i Italija, a u neslavnom klubu velikih dužnika visoko su se pozicionirale i Hrvatska sa javnim dugom od 90 odsto BDP-a i Srbija sa nešto manjih 75 odsto BDP-a.

Bogati štampaju novac a siromašni štede

Ono što, međutim, razlikuje velike i male zemlje je kako rešavaju ili su primorane da rešavaju ovaj problem.

Na primer, SAD na svaki znak recesije ili deflacije upumpavaju ogromne količine novca: u tri faze “kvantitativnih olakšica” (u stvari štampanja novca) od 2008. do 2014. godine aktiva Federalnih rezervi je porasla sa nešto više od 700 milijardi dolara na oko 4,5 biliona dolara. Evropska centralna banka je tek prošle godine ušla u štampanje novca  (mada je prethodno spasavala posrnule zemlje PIGS), ubacivanjem 1.100 milijardi evra za godinu i po dana, a taj program je nedavno produžen.

S druge strane, zemlje poput Grčke ili Srbije nemaju takav luksuz, pa uprkos recesiji i nezaposlenosti koja je išla daleko iznad 20 odsto, morale su da primenjuju tzv. mere štednje, kako bi se osiguralo da njihovi poverioci dobiju svoju kamatu, dok se glavnica podrazumeva.

Tako je Srbija u 2015. godini, nakon oštre recesije koja je trajala od drugog kvartala 2014. do drugog kvartala 2015. godine ostvarila primarni suficit u budžetu od nešto manje od 100 miliona evra (11 milijardi dinara). Primarni suficit znači da su prihodi budžeta bili veći od rashoda budžeta, ako se iz rashoda izuzmu troškovi kamata na dug. Ukupni budžetski deficit iznosio je na kraju 2015. godine 114 milijardi dinara i to, pre svega, zato što je isplaćeno 125 milijardi dinara za kamate (nešto veći iznos nego za ukupnu socijalnu zaštitu iz budžeta). U 2016. iz budžeta će biti isplaćeno oko 140 milijardi dinara.

Da bi poverioci (uglavnom strani) bili sigurni da će Srbija vraćati redovno novac, pod nadzorom MMF-a, država je povećala svojim građanima sve poreze i akcize, a uvela i neke nove, smanjila penzije i plate u javnom sektoru i (za sada prilično neubedljivo) krenula u smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru (MMF-u obećano 75.000 otkaza za tri godine).

Daleko veći pritisak na standard, ali i veći dug, imaju Grci o čemu svedoče protesti i smene vlada od 2009. godine do danas.

Program MMF-a nikoga nije izbavio od dugova

Ne sporeći da zaduživanje ne donosi ništa dobro, ipak upada u oči da upravljanje dugom i efekat duga na ekonomiju kod razvijenih zemalja nije isti kao i kod zemalja u razvoju.

“Radite ono što vam govorimo, a ne ono što mi radimo”. Ovo je poruka koju razvijene zemlje šalju manje razvijenima kada se govori o ekonomskoj politici”, objašnjava ekonomista Mlađen Kovačević.

“Međunarodni monetarni fond nameće zemljama u razvoju nešto što razvijene zemlje same ne sprovode. SAD je bilione potrošila da spase svoje banke i privredu. ECB sada ubacuje u privredu milijarde evra. Istovremeno malim zemljama preporučuje se štednja - pa šta košta da košta. A postoji jedna analiza MMF-a u kojoj je zaključak da njihov program nije pomogao nijednoj zemlji da izađe iz problema”, napominje Kovačević, dodajući da je to upumpavanje novca postalo kao doping za privrede razvijenih zemalja i da funkcionišu dok primaju svoju dozu, ali se postavlja pitanje šta će biti kada se s tim prestane.

On dodaje da, za razliku od Hrvatske koja je u veliki dugovima i Grčke koja je već dugo u krizi, ali su obe u EU i mogu da računaju na pomoć Evropske centralne banke - Srbija to ne može. Osim toga, problem Srbije je, kako smatra, Kovačević što je oko 70 odsto duga u devizama dok, recimo, Japan ima daleko veći dug ali u spostvenoj valuti pa može lako da ga kontroliše.

S druge strane kako napominje Kovačević imamo SAD čiji dolar je rezervna svetska valuta pa mogu da ga štampaju i van Amerike kupuju robu bez straha od inflacije - sve dok se dolari ne vraćaju u SAD.

Iznos svetskog duga prema BDP-u

svetski dug

(izvor: The 16th Geneva Report on the World Economy)

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...