Počinje masovno štampanje evra

Miloš Obradović

Evropska centralna banka objavila odluku o kvantitivnim olakšicama, teškim 1,1 biliona evra u narednih 1,5 godinu, koje bi trebalo da izvuku evrozonu iz deflacije i podstaknu na privredni rast. Za Srbiju to će značiti jeftinije zaduživanje zemlje
(foto, zgrada Evropske centralne banke u Frankfurtu)

Vest dana, a verovatno i godine je da Evropska centralna banka pokreće svoju verziju kvantitativnih olakšica „tešku“ oko 1,1 bilion evra u narednih 1,5 godinu kako bi sprečila deflaciju kojoj se evrozona opasno približila, ali i kako bi pokrenula privredu evrozone koja se nalazi u stagnaciji i još nije izašla iz krize.

Mario Dragi, guverner Evropske centralne banke objavio je da će ECB i nacionalne centralne banke otkupljivati državne obveznice članica evrozone u vrednosti 60 milijardi evra od marta ove bar do septembra 2016. godine. ECB neće otkupljivati samo državne obveznice investicionog rejtinga već će i na sekundarnom tržištu kupovati hartije evropskih agencija i institucija. ECB i nacionalne centralne banke podelile su rizik tako što će ECB otkupiti 20 odsto, a nacionalne centralne banke 80 odsto planiranih finansijskih derivata.

Olakšice – štampanjem para

Na pitanje da li će kupovati i obveznice Grčke, Dragi je odgovorio da pojedinačne zemlje nisu isključene, ali da će neki uslovi morati da se ispune kako bi se obveznice država našle u portfoliju ECB. Prilikom otkupa obveznica biće primenjivan ključ po kome će biti kupovano najviše obveznica najvećih ekonomija.

Kvantitativne olakšice ili kako su već ranije okarakterisane kao „štampanje para“, budući da će centralna banka svežim novcem otkupljivati dug država i tako povećavati ponudu novca, već šest godina primenjuju Sjedinjene Američke Države odnosno FED. Vladajuće mišljenje ekonomista danas je da je to glavni razlog zašto su SAD izašle iz recesije i ostvaruju privredni rast, dok se evrozona muči oko nultog rasta. Sličan program je još ranije primenila Banka Engleske, a nedavno i Centralna banka Japana.

Najveći oponent ovom programu, koji neki stručnjaci već godinama zazivaju, bila je Nemačka, insistirajući da zemlje u problemima treba da štede i provode strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju. Čak i posle objavljivanja odluke, kancelarka Nemačke Angela Merkel na samitu u Davosu rekla je da, bez obzira šta ECB uradi, pravi podsticaji za privredni rast moraju da dođu od uslova koje stvaraju političari, upozoravajući da ovo ne shvate kao mogućnost da kupuju vreme u odlaganju strukturnih reformi.

Pad evra prema dolaru

Valutna tržišta su odmah reagovala i vrednost evra prema dolaru je pala. Kako ocenjuje Nenad Gujaničić, ekonomista Vajs brokera, obim olakšica je daleko veći od očekivanog s obzirom da su igrači na finansijskim tržištima očekivali intervenciju od oko 500 milijardi evra i da će to svakako uticati na smanjenje vrednosti evra u odnosu na druge valute, pre svega dolar.

„Trebalo bi očekivati slabljenje evra u odnosu na dolar i verovatno švajcarski franak, ali teško je reći koliko s obzirom da je ova odluka već delom ukalkulisana u sadašnje kurseve. Što se tiče berzi, one vole ovakve odluke. Upumpavanje velikih količina novca u sisitem znači i da će dobar deo otići na kupovinu akcija. Investitori i vlasnici akcija se tome raduju, ali to nosi i potencijalnu opasnost. Može doći do stvaranja balona i njegovog pucanja, a onda bi situacija bila mnogo teža nego na početku“, objašnjava Gujaničić, dodajući da je ovo mera kojom ECB pokušava da spasi evropsku monetarnu uniju.

Glavni ekonomista Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris napominje da je ECB donela paket podsticaja kako bi pokrenula posrnulu privredu evrozone.

„Ekspanzivne mere su moguće jer je inflacija izuzetno niska i sve projekcije za 2015. i 2016. godinu ukazuju da će ona biti ispod cilja ECB (nešto ispod dva odsto). Mere će se odraziti pre svega na kurs evra i konkurentnost evropske privrede“, ističe Fabris.

Nas zanima kako će se ova „istorijska“ odluka ECB kako je nazivaju neki svetski mediji odraziti na Srbiju. Gujaničić smatra da će i naše tržište preplaviti jeftin kapital što pre svega znači da se kamate na dug Srbije neće povećavati, odnosno država će moći da se zadužuje relativno jeftino. S druge strane, Fabris ocenjuje da neće biti direktnih efekata, ali i da oporavak evropske privrede posredno pomaže i srpsku ekonomiju s obzirom da je EU veoma značajno tržište za srpske proizvode.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...