Predatorski krediti padaju na sudovima

Miloš Obradović

Uprkos apelima NBS i Udruženja banaka, građani sve češće traže zaštitu od predatorskih kredita na sudovima. U poslednjoj presudi sud poništio ugovor o kreditu i banci zabranio prodaju stana

Lavina se pokrenula. Na desetine klijenata banaka, uglavnom sa kreditima u švajcarskim francima, posle godina preganjanja sa bankama, ne dobijajući pomoć od države, u situaciji kada im se rata udvostručivala zbog rasta franka prema evru, a povrh toga i zbog neosnovanog, ali i nezakonitog povećanja kamatnih stopa na osnovu „promene poslovne politike banke“, pravdu je odlučilo da potraži na sudu i - dobija je. Ove godine je donesena prva pravosnažna presuda protiv KBC banke da vrati klijentu deo kamate koji je nezakonito obračunat, a postoji još oko 25 prvostepenih presuda koje čekaju epilog na višoj instanci.

Međutim, ovih dana je napravljen presedan i sud je prvostepenom presudom poništio ceo ugovor o stambenom kreditu i istovremeno banci zabranio prodaju pod hipotekom.

Neverovatna priča

Stambeni kredit u švajcarskim francima je podignut polovinom 2008. godine u iznosu od 72.000 franaka, što je u tom trenutku iznosilo oko 3,5 miliona dinara.

Rast “švajcaraca” koji je tada vredeo oko 48 dinara, a recimo prošle godine dvostruko više, dok je danas 93,37 dinara, uz neosnovano i jednostrano povećanje kamatne stope, učinilo je redovnu otplatu rata nemogućim. Početkom ove godine banka je raskinula ugovor i proglasila kredit dospelim zbog neizmirenih rata, a iznos koji banka potražuje od klijenta je oko 69.000 franaka ili oko 6,5 miliona dinara.

U dinarima posmatrano, klijent je dobio 3,5 miliona dinara kredita, posle 4,5 godine u toku kojih je otplatio nešto manje od dva miliona dinara, ostatak duga prema banci iznosi čak 6,5 miliona dinara! Takođe, u tom periodu klijent je samo plaćao kamate, jer je glavnica smanjena za samo 3.000 švajcarskih franaka.

Još neverovatnijom ovu priču čini činjenica da prodaja stana sada ne bi mogla pokriti ni ostatak duga.

Ovaj slučaj nikako nije usamljen, jer u Srbiji je odobreno oko 22.000 stambenih kredita u francima.

Poništen ugovor

Dejan Gavrilović iz Udruženja bankarskih klijenata „Efektiva“ ističe da je banka, u ovom slučaju Rajfajzen, tužena zbog ugovaranja kredita u švajcarskim francima, jednstranog povećanja kamatne stope i obračuna nezakonite zatezne kamatne stope sa zahtevom da se ugovor poništi.

Ako presudu potvrdi viša instanca, nakon žalbe banke, i banka i klijent će morati da vrate sve ono što su dobili i to u dinarima. Tako će klijent vratiti banci 3,5 miliona dinara koliko je nominalno iznosio kredit, a banka će klijentu da vrati sve rate koje je uplatio do sada, odnosno nešto manje od dva miliona dinara. Razliku od 1,5 milion dinara dužnik može da vrati prodajom stana na primer, ali to je daleko manje od 6,5 miliona dinara (69.000 franaka) koliko je banka potraživala.

Gavrilović ističe da ovo udruženje zastupa klijente koji vode još oko desetak sličnih sporova sa bankama gde se traži poništenje ili raskid ugovora.

Advokat klijenta koji je tužio banku, Miroslav Rnjaković objašnjava da je ugovorena klauzula da se kamatna stopa menja na osnovu poslovne politike banke, po Zakonu o obligacionim odnosima neodrediva, jer se ne može utvrditi veza između promene kriterijuma i promene kamatne stope, pa je tako ovaj ugovor proglašen ništavim.

„Ovaj ugovor je bio u švajcarskim francima, ali i da je bio u evrima svejedno bi bio poništen. Ovo je prvostepena presuda, ali ako viša sudska instanca donese pravosnažnu presudu to bi otvorilo put za sve koji imaju ugovore sa spornim odredbama, a to je većina banaka koje su odobravale stambene kredite. Ukoliko se ovo desi posledica može biti da banke sa spornim ugovorima pristanu na vansudska poravnanja. Takođe, banke i druge finansijske institucije mogle bi na klijente prilikom ugovaranja da gledaju kao na partnere, a ne kao nemoćne pojedince koji pristaju na sve što im se ponudi“, smatra Rnjaković.

Ova presuda mogla bi da ima daleko veće implikacije od onih samo na korisnike stambenih kredita u švajcarskim francima. Oko 22.000 kredita u „švajcarcima“ iznosi nešto manje od milijardu evra ili tek trećinu ukupnih stambenih kredita u Srbiji. Ostatak od oko dve milijarde evra ovih kredita je vezano za evro. Doduše, prema rečima Rnjakovića, neke banke jesu povećavale i kamatne stope kod kredita u evrima, ali mnogo manje nego kod kredita u švajcarskim francima.

Ovaj advokat kaže da su sudski sporovi sa bankama postali masovni tek kada su prve tužbe prošle na sudu i kada su se građani uverili da mogu da dobiju.

„Tek sa donošenjem Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga krajem 2011. godine ljudi su shvatili da su oštećeni. Prve presude smo dobili već u 2012. godini. U mojoj praksi nije bilo negativnih presuda za klijente. Čuo sam za jednu u slučaju koji su vodili drugi advokati, ali je ona promenjena na drugom stepenu“, kaže Rnjaković.

Zarađuju i na kursu i na promenljivoj kamati

Problemi sa kreditima u švajcarskim francima ne pogađaju samo građane Srbije, već i skoro sve ostale zemlje u okruženju. Prvi su se njima obračunali u Mađarskoj gde je fiksiran kurs franka prema forinti za otplatu rata, a zatim i u Hrvatskoj gde je Udruga franak pokrenula veliki broj sudskih sporova protiv banaka.

U Crnoj Gori je pre nekoliko dana donesena presuda koja bi mogla da udari temelje sasvim novoj praksi ugovaranja kredita. Tako je Viši sud u Podgorici osporio pravo Hipo banci da primenjuje dvostruku klauzulu za očuvanje vrednosti kredita, kroz indeksaciju švajcarskom franku i istovremeno obračunom promenljive kamatne stope. U ovom slučaju banka je tužila klijenta za raskid ugovora i dobila na prvostepenom sudu.

Drugostepeni sud je konstatovao da je banka ostvarila prihod i kroz ugovorenu kamatu i primenom valutne klauzule i da sudsku zaštitu ne uživaju oni pravni poslovi koji bi učesnicima u obligacionim odnosima donosili nesrazmernu imovinsku korist.

Rnjaković napominje da je i kod nas donesena presuda koja se poziva na ništavost jedne stavke ugovora sa sličnim obrazloženjem kao u Crnoj Gori.

Dok dužnici pravdu nalaze na sudovima, iz Narodne banke i Udruženja banaka Srbije stižu apeli da se banke ne tuže. Kako je rekao Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka “samo će advokati zaraditi pare”. Oni se pozivaju na Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga koji je donesen krajem 2011. godine, ali sve presude se odnose na kršenje Zakona o obligacionim odnosima.

Novi pokušaj prevare

U senci sudskih okršaja ostale su dve preporuke NBS iz maja ove godine. U prvoj preporuci NBS savetuje banke da olakšaju klijentima otplatu kredita u švajcarcima u naredne tri godine smanjenjem rate, a to smanjenje banke bi kasnije naplatile u toku otplate i ovu preporuku banke su, mahom, prihvatile. Druga preporuka da banke obračunaju i vrate klijentima višak naplaćenih sredstava na osnovu neodredive klauzule o promeni kamatne stope. Banke su imale rok do kraja godine da klijentima upute anekse ugovora, ali jedan deo njih to nije uradio, dok su druge koje su prihvatile preporuku opet to traljavo odradile.

Prema rečima Dejana Gavrilovića iz Efektive, dve trećine banaka su prihvatile drugu preporuku NBS, ali one vraćaju neke iznose bez transparetne kalkulacije šta čini taj iznos. Dok je KBC banka čije je klijente letos preuzela Sosijete ženeral banka, isplatila i višak koji su naplatili i zateznu kamatu, ostale banke uglavnom ili smanjuju glavnicu ili umanjuju kamatu za ostali iznos, ali retko koja vraća i zateznu kamatu na sredstva koja su neopravdano naplatili. Zato Gavrilović upozorava građane da paze kada potpisuju anekse ugovora, jer kada jednom potpišu gube pravo da sudskim putem traže nadoknadu svega što im pripada.

Prema podacima NBS, druga preporuka će banke koštati 583 miliona dinara koliko će morati da vrate građanima. One će se ukupno odnositi na portfolio stambenih kredita od 11,4 milijarde dinara.

 

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...