Da li se nad globalnom ekonomijom nadvija “savršena oluja”?

Miloš Obradović

Novogodišnji kolaps na svetskim berzama, praćen crnim prognozama stručnjaka o globalnoj ekonomiji, ukazuje na novu Veliku recesiju možda još dublju nego 2008. godine
(ilustracija - sa svih strana zastrašujuće najave nove krize)

Osam godina od izbijanja hipotekarne krize u Americi koja se bankrotom investicione Liman bradrs (Lehman brothers) pretvorila u svetsku finansijsku krizu svet se izgleda suočava sa novim, možda još i većim ekonomskim izazovima.

Početak 2016. godine obeležio je pad vrendosti akcija na berzama širom sveta, obustavljanje trgovanja na berzi u Šangaju, pad cene nafte i drugih sirovina, posebno metala i nekoliko veoma ozbiljnih upozorenja da će ove godine svet zadesiti nova ekonomska kriza.

Investicioni bankari, biznismeni, pa i MMF i Svetska banka početkom godine ukazali su na velike rizike koji se poput oblaka nadvijaju na ekonomijom stvarajući uslove za savršenu oluju. Sve više pokazatelja deluje kao da se nalazimo opet u 2007. i 2008. godini. Poznati finansijer koji je bogatstvo stekao na krizama Džordž Soroš izjavio je na samitu u Šri Lanci da “kada pogledam finansijska tržišta podseća me na krizu iz 2008. godine”. Nešto slično je izjavio i miljarder Karl Ajkan rekavši da “javnost ulazi u zamku isto kao i 2007. godine”.

Predstavnik banke Rojal bank of Skotland poslao je poruku ulagačima da prodaju sve osim najkvalitetnijih obveznica.

Novi izvor svetske krize?

Godina je počela sa turbulencijama na berzama. Dau Džons indeks na Njujorškoj berzi je pao za pet odsto u prva četiri dana trgovanja što je najgori početak godine od 1928. godine. Ništa bolje nije prošao ni indeks S&P 500 gde se kotira 500 najvećih američkih kompanija. U Evropi pali su indeksi svih većih berzi, a referentni FTSE 100 našao se na trogodišnjem minimumu. Ipak sve je krenulo iz Kine, gde je nakon projekcija o slabijem stanju privrede od očekivanog krenula rasprodaja na Šangajskoj berzi, pa je u toku prve nedelje čak dva puta obustavljano trgovanje akcijama zbog velikog pada, prvi put od pet odsto, a drugi put od čak sedam odsto u jednom danu. Za prvih pet dana indeks šangajske berze pao je za 15 odsto. Ovo je pratila nagla deprecijacija kineskog juana, ali i valute drugih zemalja u razvoju kao što je južnoafrički rand i ruska rublja.

Istovremeno sa padom cena akcija kompanija došlo je i do pada cene sirove nafte na blizu 30 dolara za barel, a pesimističniji prognozeri smatraju da bi u narednih dve, tri godine cenafte mogla da padne na nivo od 16 dolara za barel. Zajedno sa naftom pojeftinile su i ostale sirovine, pre svega rude bakra i gvožđa.

Ovo otvara jedan dublji, fundamentalan problem za svetsku ekonomiju. Ako je 2008. godine kriza došla iz SAD i pogodila EU, a na globalnom nivou je ublažile zemlje u usponu, pre svega Kina, ali i Indija, Brazil i Rusija sa svojim privrednim rastom, ovoga puta stvar je drugačija. Deluje da bi izvorište nove krize moglo biti baš u zemljama u usponu.

Svetska banka je objavila izveštaj u kome snižava projekcije globalnog privrednog rasta za 2016. za 0,4 procentna poena, na 2,9 odsto. Razlog je pre svega usporavanje privredne aktivnosti u “svetskoj fabrici” Kini, ali još više zbog teškog stanja u drugim zemljama BRIKS-a, Rusiji, Brazilu i Južnoj Africi. Oštar pad cena sirovina, pre svega nafte, usporena svetska trgovina, slabiji priliv kapitala i pritisak na valute kombinovano i simultano pogađaju zemlje u razvoju.

Prema proceni Svetske banke smanjenje rasta od jednog procentnog poena u zemljama BRIKS-a uticaće na smanjenje rasta zemalja u usponu za 0,8 procentnih poena, a na rast globalne ekonomije za 0,4 procentna poena.

Svet u nevoljama

Ako bi se nastavio sporiji rast ekonomija BRIKS, u kombinaciji sa poremećajima na finansijskim tržištima, ukupan globalni rast bi mogao biti smanjen za trećinu. Ovu kombinaciju nazvali su “savršenom olujom”. Ranije se dešavalo da neka od zemalja u usponu upadne u probleme, ali ostale su uglavnom dobro napredovale.

Sada se dešava da se skoro sve najveće zemlje, pre svega BRIKS, nalaze u nevoljama. Najveći značaj svakako ima Kina za koju se procenjuje usporavanje rasta na 6,7 odsto. Kina se nalazi u tranziciji iz brzog rasta zasnovanog na izvozu ka nešto sporijem ali stabilnijem rastu zasnovanom na sopstvenom tržištu. Ovo je posledica i slabije tražnje iz ostatka sveta, ali i rasta prihoda i standarda Kineza.

Međutim, ne ide sve tako lako, a veliki problem predstavlja ogroman dug Kine (države, lokalnih vlasti, građana i kompanija) koji je sa sedam biliona dolara u 2007. skočio na 28 biliona dolara u 2015. Deo borbe protiv globalne krize koju je sprovodila kineska vlada bio je i upumpavanje ogromnih količina novca i jeftinih kredita u privredu kako bi se održala proizvodnja. To je rezultovalo i velikim promašajima, kao što su “gradovi duhova”, potpuno nenaseljeni izgrađeni stambeni blokovi ili fabrike za koje nema posla. Ipak, Kina je daleko od ekonomskog kolapsa ili pada BDP-a.

S druge strane ekonomije Brazila i Rusije prema oceni Svetske banke ovu godinu će završiti u recesiji. Ocena rasta Brazila je revidirana nadole za čak 3,6 poena na privredni pad od 2,5 odsto, do se očekuje da će Rusija imati recesiju od 0,7 odsto. Saudijska Arabija se nalazi u nebranom grožđu sa padom cene nafte, toliko da razmišljaju o prodaji nacionalne i najveće svetske naftne kompanije Aramko. Zajedničko ovim zemljama je da u velikoj meri zavise od izvoza sirovina čije cene su rekordno niske.

Povratak recesije u Americi

S druge strane, američki mediji, iako upozoravaju na povratak recesije u 2016, ukazuju da njihova privreda ipak stoji dobro, a da će se nevolje dešavati negde drugde. Međutim, uprkos procenama da će zabeležiti privredni rast, a da je nezaposlenost pala na svega pet odsto, neki indikatori ukazuju da stvari nisu tako sjajne.

Prvo, produktivnost u SAD je poslednjih pet godina rasla svega 0,6 odsto godišnje. Ovo ukazuje da bi SAD mogle da upadnu u decenijsku stagnaciju. Maloprodaja, kao i veleprodaja su zabeležile najveći pad još od predkriznog vremena. Narudžbine od američkih fabrika zabeležile su najveće smanjenje još od propasti Liman bradersa 2008. godine. Američki BDP je prešao u silazni trend sa blagim padom u poslednjem kvartalu 2015. godine.

Na kraju, u SAD je na snazi prava recesija profita kompanija. Ni na berzi i to u dužem periodu stvari ne stoje najbolje, mada je situacija prilično zamaskirana odličnim rezultatima velikih tehnoloških kompanija kao što su Epl, Gugl ili Netfliks.

Na osnovu analize S&P indeksa koju je uradila firma Bispouk investment grup, vrednost akcija velikih kompanija iz S&P 500 indeksa je u proseku smanjena za 22,6 odsto u odnosu na najviše nivoe u prethodnih godinu dana. Srednje kompanije obuhvaćene S&P 400 indeksom izgubile su na tržišnoj vrednosti u proseku 26,5 odsto u odnosu na najviše nivoe u prethodnih 12 meseci. Najveću štetu pretrpele su male kompanije iz indeksa S&P 600 čije su cene akcija smanjene za 30,7 odsto u proseku u odnosu na maksimume u poslednjih godinu dana.

Može da bude i gore

Međutim, ono što bi trebalo da zabrine ne samo SAD, već i Evropu i ostale zemlje je stanje u kojima se države nalaze. Pre krize 2008. godine javne finansije su uglavnom bile zdrave, a kamatne stope visoke. Ovo je značilo da su vlade mogle da se zadužuju i podstiču svoje privrede, a za podršku privredama bilo je prostora i u monetarnoj politici pošto su centralne banke mogle da snižavaju kamatne stope i obezbeđuju jeftin novac svojim bankama i kompanijama.

Danas su skoro sve ključne kamatne stope velikih centralnih banaka ili na nuli ili blizu nule. Tek je nedavno američki FED krenuo u povećanje kamatnih stopa prvi put nakon sedam godina, ali je ono minimalno. S druge strane ECB je produžila svoj program kvantitativnih olakšica na još godinu i po dana što znači da će biti jeftinog novca za evropske banke, a slično radi i kineska centralna banka. Javne finansije većine država su u velikim problemima, a javni dug probija sve nekada postavljene granice. Drugim rečima, u slučaju nove velike krize instrumenti za njeno otklanjanje su veoma ograničeni.

Na kraju, najbolju ocenu globalne ekonomije u 2016. godini dao je harvardski profesor Kenet Rogof u izjavi da je “najbolja stvar koja se može reći za globalnu ekonomiju u 2016. godini je da bi mogla da bude mnogo gora”.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...