ZAŠTO ZA OBAMU KRIZA ODJEDNOM VIŠE NIJE KATASTROFA?

Američki predsjednik Barack Obama ublažio je retoriku kada je globalna financijska kriza u pitanju, pa je tako termin "katastrofa" zamijenio terminom "tračci nade", piše Eamon Javers, ekonomski analitičar, koji je mišljenja kako je ova Obamina "promjena pjesme" problematična.

Javers objašnjava kako Obama ne želi proglasiti preuranjenu "uspješnu misiju", kao što je to njegov prethodnik George Bush svojedobno učinio s Irakom. Obamini govori o oporavku gospodarstva i dalje sadržavaju upozorenja poput onih da će i dalje rasti stopa nezapsolenosti te da će biti "još patnje prije nego agonija završi". Tomu unatoč, američki predsjednik počeo je govoriti o oporavku ekonomije.

Zašto, pita se analitičar, pa objašnjava kako za to postoji nekoliko razloga. Jedan od njih je i blagi oporavak burza, ali i nekoliko pozitivnih rezultata poslovanja nekolicine kompanija koje su ostvarile dobit unatoč krizi. Pozivajući se na te podatke, Obama je dvaput prošli tjedan (opravdano ili ne, vrijeme će pokazati) upotrijebio termin "oporavak gospodarstva".

Zašto za Obamu ekonomska kriza odjednom više nije tako katastrofalna?Tu su, dakako, i politički razlozi. Prvi put kad je Obama počeo koristiti blaže izraze za ekonomsku krizu bio je 85. dan od njegova službenog stupanja na predsjedničku dužnost. Kako se bude približavao stotom danu svog predsjedanja - kada će svi mediji izvještavati o tome kakav je dojam ostavio u tom razdoblju, Obama će tako sve više ublažavati retoriku kada je kriza u pitanju, smatra Javers.

Javers kaže kako je Obamina administracija učinila doista gotovo sve što je bilo u njezinoj moći da pomogne posrnuloj ekonomiji. Nacija će uskoro tražiti rezultate njihove politike, a "tračci nade" itekako bolje zvuče od "katastrofe". Isto tako, Obama će uskoro morati donijeti i neke politički nepopularne mjere, a dojam da je uspio nešto postići - ublažiti katastrofu - daje mu kredibilitet i ulijeva povjerenje među građanima.

Je li odzvonilo američkom dolaru?

Samit čelnika zemalja članica Ujedinjenih naroda početkom lipnja vrlo će se vjerojatno pozabaviti pitanjem o potencijalnom napuštanju američkog dolara kao vodeće svjetske valute za rezerve, najavio je viši dužnosnik UN-a.
Predsjednik Opće skupštine UN-a, ljevičar i bivši nikaragvanski ministar vanjskih poslova Miguel D'Escoto Brockmann, pozvao je čelnike 192 zemlje članice UN-a da se odazovu konferenciji o globalnoj financijskoj krizi koja će se održati od 1. do 3. lipnja.

"Posrijedi je čitav niz problema u vezi stvaranja posebnih prava vučenja i potencijalnog odbacivanja dolara kao glavne valute za međunarodne rezerve", kazao je D'Escoto

"Siguran sam da će to biti jedna od tema o kojoj će čelnici država željeti raspraviti na samitu", kazao je on, dodajući kako su mnoge zemlje izgubile povjerenje u dolar.

Kina i Rusija pozvale su na radikalni preustroj globalnog monetarnog sustava koji bi uključivao proširenje upotrebe posebnih prava vučenja, imovine međunarodnih rezervi koju je kreirao Međunarodni monetarni fond (MMF) 1969. a koja bi se potencijalno mogla koristiti kao svjetska valuta rezervi.

Navedeni prijedlozi gospodarskih sila u nastajanju odražavaju zabrinutosti u vezi primata američkog dolara kao glavne valute za rezerve.

"Svijetu prijeti kriza nakon krize"

Svijet bi se mogao suočiti s visokom inflacijom i "krizom nakon krize" nakon što nastupi oporavak u globalnom gospodarstvu, upozorio je njemački ministar financija Peer Steinbrück za njemački dnevni list Bild.
Izjava njemačkog ministra u vikend izdanju tog lista najnoviji je u nizu iskaza zabrinutosti njemačke vlade zbog prelabave monetarne politike koju vode središnje banke diljem svijeta, kao i sve opsežnijih paketa državnih poticaja za gospodarstvo.

"Strahujem da bi protumjere koje vidimo širom svijeta, financirane golemim iznosima dugova, mogle utrti put novoj krizi", rekao je Steinbrück i dodao kako se na tržišta ubrizgavaju tolike količine novca da bi ona lako mogla biti preopterećena, što bi rezultiralo razdobljem inflacije diljem svijeta u vrijeme nastupa oporavka.

Steinbrückove izjave nadovezuju se na nedavne izjave njemačke kancelarke Angele Merkel za Financial Times da će prevelike novčane injekcije u cilju oživljavanja rasta aktivnosti u globalnom gospodarstvu potaknuti nestabilan oporavak.

Njemački dužnosnici strahuju da bi moglo doći do teškoća pri ponovnom izvlačenju iz sustava likvidnosti koja se trenutno ubrizgava u financijska tržišta, čime bi se stvorili dugoročni inflatorni pritisci, a možda i novi snažan rast cijena imovine.

"Nemamo problema s kratkoročnom inflacijom", izjavio je Steinbrück.

"No, u srednjem roku moramo početi razmatrati načine na koje ćemo ponovno izvući iz sustava navedene milijarde koje smo ubrizgali u naša gospodarstva. To će biti poseban izazov za središnje banke, ponajprije Europsku središnju banku", istaknuo je njemački ministar financija.

Zbog snažnog oslanjanja na izvoz njemačko gospodarstvo spada među najteže pogođena globalnom ekonomskom krizom u Europi. Procjenjuje se da će ove godine zabilježiti pad aktivnosti od 4,5 do sedam posto a prošlotjedni su podaci pokazali najnižu inflaciju u Njemačkoj u zadnjih 11 godina.

Upitan o načina suzbijanjima aktualne krize, Steinbrück je ustvrdio da ne postoji inteligentna alternativa programima većih državnih ulaganja.

Za razliku od SAD-a, rekao je Steinbrück, zasad nema naznaka da je njemačko gospodarstvo doživjelo preokret.

"Krizu nismo prebrodili. Nitko ne može kazati da je najgore iza nas", upozorio je Steinbrück.

Izvor: business.hr
objavljeno 15.aprila 2009.