ZAŠTO SE GRČKA KOCKA?
Zato što je Island bankama rekao ne i pogodio. Grčka svojim referendumom i izglednim odbijanjem, ako do njega dođe, neće zapravo napraviti presedan, prvi je tim putem krenuo Island koji danas ubire plodove svoje dobre odluke
Naime, Islanđani su na referendumu odbili preuzeti dugove svojih banaka kao svoj teret već su banke natjerali u stečaj, a država je garantirala isključivo za manje iznose štednje koje su Islanđani držali u bankama.
Suprotnim putem krenula je Irska koja je, umjesto račune svojih građana, krenula spašavati banke za što je svakog svog građanina, od djece do umirovljenika zadužila za otprilike 25.000 eura, koji će godinama i desetljećima koja dolaze opterećivati irsko gospodarstvo.
U islandskom slučaju ceh su platili ulagači u banke, koji su u bankarski sustav od 2003. kada je iznos kapitala banka iznosio 174 posto islandskog BDP-a do 2007., tik pred globalnu financijsku krizu, taj iznos povećali na 744 posto BDP-a.
Unatoč pritisku stranih banaka, koje su bile najveći vjerovnici islandskih banaka, da Islandu nikada više neće posuditi novce, da bi potom prijetnju smanjili na 10, pa 5 godina, danas Island praktički nema problema u osiguranju novog kapitala (uspješno je prodana tranša obveznica u iznosu od jedne milijarde eura), a njihovu borbu s krizom pohvaljuje i MMF čiji angažman je uspješno završio.
Grčka danas ima dvije opcije. Može prihvatiti europski paket pomoći, koji de facto znači da Grčka svoje dugove prebacuje u budućnost generacijama koje dolaze kako bi spasila svoje, ali i mnoge europske banke ili može proglasiti insolventnost i otjerati sve - koji su Grčkoj nerazumno posuđivali novce - u stečaj te si prekinuti svaki novi izvor kapitala. No, u tom slučaju je izgledan i izlazak iz eurozone pa će grčka središnja banka moći naštampati „potrebne“ količine drahmi za pokriće svih socijalnih potreba.
Papandreu se zato ponaša kao netko tko nema što izgubiti, a svoje će postupke morati objasniti na najvišem nivou. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy pozvali su Papandreua u srijedu na hitni sastanak u Cannes prije summita G20.
Povjerenik europske komisije za energetiku Nijemac Guenther Oettinger kazao je kako potezi grčkog premijera čine situaciju znatno ozbiljnijom za zemlje koje nemaju najviši kreditni rejting kao i da raste opasnost daljnjeg pogoršavanja stanja. On je kazao za Die Welt da je grčki političar trebao unaprijed upozoriti svoje kolege u Europi o ideji održavanja referenduma.
"Strahujem da ćemo imati nestabilnu situaciju sve do referenduma. Grci imaju puno dobrih razloga da glasaju za paket. Mjere koje smo usvojili predstavljaju dobru priliku za njihovu zemlju. No, mnogo je frustracija i rezignacije u Grčkoj. Budu li Grci glasali protiv, posljedice su nepredvidive", kazao je Oettinger.
Prvi čovjek njemačke udruge banaka Michael Kemmer kazao je da se prije održavanja referenduma ne bi trebalo razmišljati o opciji otpisivanja duga među privatnim kreditorima.
Dnevni list Bild navodi da je čak i kancelarka bila iznenađena idejom grčkog premijera. Anketa koju je proveo magazin Stern pokazuje da njezino postupanje u krizi, koje mnogi kritiziraju, nagriza njezine izglede za treći kancelarski mandat. Polovica ispitanih bila je protiv njezina reizbora nasuprot 39 posto onih koji podržavaju. Njezino postupanje u krizi 46 posto Nijemaca ne odobrava dok ju je podržalo 42 posto.
