VEĆI PROFIT 20 ODSTO

Miloš Obradović

U prvom plogudištu ove godine banke ostvarile za petinu veći profit nego u istom periodu 2010. godine, ali odobravaju sve manje kredita

U prvoj polovini ove godine banke su ostvarile rast profita u odnosu na isti period 2010. od 21 odsto. Međutim, rast aktive banaka koja se najvećim delom odnosi na kredite je povećan za manje od šest odsto, što je dvostruko manje od godišnjeg nivoa inflacije u junu.

U odnosu na prvi kvartal rast profita je usporen, ali i dalje se radi o visokim zaradama posebno s obzirom u kakvoj situaciji se nalazi privreda. Profit celog sektora iznosio je 17,8 milijardi dinara ili 173,5 miliona evra. Tako će banke po svemu sudeći već ove godine dostići profit iz "zlatne" 2008. godine od 35 milijardi dinara, mada će u evrima dobit biti manja zbog slabljenja domaće valute prema evru.

Profitabilnost banaka se u drugom kvartalu smanjila u odnosu na prvo tromesečje, kada je ostvarena dobit bila za 40 odsto veća nego u istom periodu prethodne godine.

Od 33 banke koliko je poslovalo u Srbiji ove godine, 24 su ostvarile dobit, dok je devet bilo u gubitku.

I nakon prve polovine 2011. godine najveća banka u Srbiji ostala je Inteza, sa najvećim kapitalom, najvećom aktivom i najvećim profitom. Ona je ostvarila profit od 5,2 milijarde dinara, odnosno 1,25 milijardi dinara ili 30 odsto više nego u prvoj polovini 2010. godine. Prema ostvarenom profitu sledi je druga italijanska banka, Unikredit sa 3,1 milijardom dinara, odnosno čak 58 odsto većim polugodišnjim dobitkom nego prethodne godine. Zatim slede Rajfajzen sa 2,6 milijardi i Komercijalna banka sa dve milijarde dinara profita.

Među najvećim gubitašima nalaze se dve grčke banke, Alfa i Vojvođanska, dok je ipak najveći gubitak u prvoj polovini ove godine zabeležila mađarska OTP banka od 1,1 milijarde dinara.

Ukupna aktiva bankarskog sektora povećana je za svega 5,9 odsto u odnosu na kraj juna prošle godine, dok je inflacija u tom periodu bila dvostruko veća, što ukazuje da su se banke uzdržavale od davanja novih kredita.

Najveću aktivu imala je Inteza 357,2 milijarde dinara i tako je držala 14,4 odsto tržišta. Po veličini aktive sledi je Komercijalna banka sa 256,7 milijardi dinara, odnosno 10,4 odsto tržišta. Iza njih je Rajfajzen banka sa 169 milijardi dinara, Unikredit sa 166,3 milijarde i EFG Eurobanka sa 164,1 milijardom dinara. Prema visini kapitala prvo mesto takođe zauzima Inteza sa 62 milijarde dinara, Rajfajzen ima 52,7 milijardi, AIK banka 44,9 milijardi, Komercijalna 42,8 i EFG 42,6 milijardi dinara.

Najveći deo poslovnih prihoda banke su ostvarile od kamata, 59,2 milijarde dinara, što je za 13 odsto više nego pre godinu dana. Od provizija i naknada naplatili su 16,9 milijardi dinara. Za razliku od prošle godine kada su kursne razlike bile negativne za bankarski sektor, pa je u prvom polugodištu knjižen minus od skoro 74 milijardi dinara, ove godine jačanje dinara je pogodovalo bankama pa su ostvarile dobit po ovom osnovu od 24 milijarde dinara.

Najveće razočarenje u prvom polugodištu 2011. je AIK banka - poslednjih godina uvek je važila za najprofitabilniju banku na tržištu - koja sa daleko manjom aktivom od najvećih banaka ostvaruje najveći profit. Međutim, problemi sa plasmanima Nibens grupi uslovili su da ova banka ostvari dobit od jedne milijarde dinara u prvih šest meseci što je za skoro 65 odsto manje od rezultata u istom periodu prošle godine. Osim toga, već mesecima se spekuliše da vlasnik 25 odsto akcija AIK-a, grčka ATE banke želi da proda svoj udeo u niškoj banci, a posebno od kada je ova grčka banka pala na stres testu EU.

Zanimljivo je da je nekoliko velikih banaka odlučilo da smanji iznos plasmana a tu prednjače Rajfajzen banka koja je sa skoro 20 odsto manjom aktivom nego krajem juna 2010. godine, ostvarila čak 75 odsto veći profit nego lane. Iznos aktive smanjila je i Hipo banka za oko sedam odsto, a povećala je profit za oko tri odsto u odnosu na prvu polovinu prošle godine.

NLB banka koja je prošla stres test Evropskog regulatornog organa, sa kapitalnom adekvatnošću od 5,2 odsto, takođe je smanjila izloženost u Srbiji za 1,6 milijardi dinara.

Inteza najveća

Banka                        Veličina aktive (u din)

Inteza                         357,2 mlrd

Komercijalna               256,7 mlrd

Rajfajzen                   169 mlrd

Dobitnici

Banka                       Dobit (u din)

Inteza                       5,2 mlrd

Unikredit                   3,1 mlrd

Rajfajzen                  2,6 mlrd

Gubitnici

Banka                      Gubitak (u din)

OTP -                       1,1 mlrd

Alfa -                       1 mlrd

Vojvođanska -         0,8 mlrd

Kamate

Banka                    Prihodi od kamata (u din)

Inteza                    9,7 mlrd

Rajfajzen               5,1 mlrd

Komercijalna          4,6 mlrd


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...