TROSTRUKI FINANSIJSKI SKANDAL

Nataša Jokić

Švajcarske banke kupovale političke stranke, država uhvaćena u laži. Bern je protestovao zbog predloga Nemačke da Švajcarsku stavi na "crnu listu poreskih rajeva" ali je, u isto vreme, dopustio da državni novac bude uložen u društvo sa sedištem na Kajmanskim ostrvima

Trostruki finansijski skandal trese Švajcarsku. Prvo je prošle nedelje nemački ministar spoljnih poslova predložio da da se Švajcarska nadje na "crnoj listi poreskih rajeva" evropske organizacije OECD. Besni i uvredjeni, Švajcarci protestuju, a ministarstvo u Bernu poziva nemačkog ambasadora.

U isto vreme, medjutim, otkriva se skandal oko gubitaka najveće švajcarske banke UBS. Da bi izbegla bankrot jer je kupovala bezveredne papire zasnovane na "trulim američkim hipotekama", UBS je morala da zatraži pomoć države koja joj je odmah izašla u susret. Švajcarska konfederacija dala je UBS kredit od šest milijardi franaka, a švajcarska Nacionalna banka pozajmicu od 62 milijarde franaka. Formirano je finansijsko druŠtvo koje je trebalo tim novcem da otkupi sve "trule papire" UBS. Skandal izbija po objavljivanju vesti da je to društvo za sedište izabralo Kajmanska ostrva na Karibima, poznato kao utočište svih "finansijskih mućkaroša" i utajivača poreza. To, medjutim, nije sve ...

Finansijski skandal preti da se oduži po sistemu latinoameričke serije. Još se nije slegla prašina oko spasavanja banke UBS, a izbio je novi skandal: Zontagsblik iz Ciriha objavio je u nedelju da su UBS i Kredit Suis (Crédit Suisse) uplaćivale oko dva miliona franaka godišnje na račune desnih političkih partija - ultradesnih Nardonjaka, kao i Radikalne i Demohrišćanske stranke. Prema pisanju Zontagsblika, banke su zauzvrat zapravo vladale političkim partijama.

Amerikanci traže pare

Vratimo se na početak. Zašto je finansijsko društvo, osnovano zbog spasavanja UBS, izabralo Kajmanska ostrva? Zvaničnog odgovora nema. Upućeni nezvanično kažu da je izbor pao na Kajmanska ostrva jer jedino tamo SAD nemaju prava da konfiskuju kapital USB? Zašto SAD? Zato što su brojni američki gradjani deponovali novac u švajcarskoj banci USB kako na njega ne bi plaćali porez u svojoj zemlji. Sada SAD, na osnovu medjunarodnih ugovora, potražuje taj novac od USB koja pokušava da spase kako svoj kapital – tako i ugled. Ako se ispostavi da švajcarske banke ne mogu da garantuju tajnost računa svojim štedišama iz celog sveta, štediše će ih napustiti. Scenario ne može da bude teskobniji.




Bern je zapravo uhaćen u laži. Mišlin Kalmi Rej našla se u tragikomičnoj situaciji. U isto vreme kada je na tv-ekranima prošlog četvrtka morala da deklamuje osudu nemačkog predloga da Švajcarska bude na crnoj listi, ministarka je morala je da odgovoara na pitanja o Kajmanskim ostrvima. Kalmi Rej, inače članica Socijalističke Partije, nije imala izlaza i pribegla je svojoj omiljenoj "humanitarnoj retorici": "Možda bi moglo da se razmisli o nekom drugom rešenju osim Kajmanskih ostrva" rekla je ona u intervjuu romanskoj televiziji RSR, dodavši: "Razumem da su gradjani ozlojedjeni. Obični ljudi ne mogu da shvate da nema novca za povećanje penzija, da ne ma novca za mnoge stvari, a da je lako nadjeno šest milijardi franaka za UBS. Razumem ih".

U švajcarskoj javnosti je, medjutim, sve manje razumevanja tim pre što se saznalo da direktori i brokeri faktički propale UBS – još uvek primaju otpremninu u milionima švajcarskih franaka koja može da se shvati jedino kao nagrada za loše poslovanje.

Veza banaka i stranaka

I dok se poreski obveznici u Švajcarskoj pitaju da li su zaista jedino oni ti koji treba da plate cenu bankarskih grešaka – izbija novi sknadal. List Zontagsblik otkriva javnosti da je Demohrišćanska partija godišnje dobijala izmedju 100 hiljada i pola miliona franaka, Partija radikalnih demokrata izmedju 300 i 700 hiljada, dok je Narodnjačka partija (francuska kratica UDC) "dobila zantno više od pola miliona" , kako je reklo više poslanika koji su želeli da ostanu neimenovani.

Ovolike sume, naravno, nisu uplaćivane a da se pri tom ništa nije tražilo zauzvrat. Zontagsblik navodi, pozivajući se na jedan izvor iz Radikalno – demokratske partije, da je Hans Rudolf Merc izabran u vladu jer su banke vršile ogroman pritisak u prilog njegovog izbora. Drugi primer: kada je narodnjački poslanik Kristof Morgeli u jednom intervjuu za Velvohe kritikovao "bandu drugara" vezanu za banku Kredi Suis – finansijska podrška njegovoj partiji bila je obustavljena tokom godinu dana. List dodaje da su stranke imale i svoje tajne račune na koje je stizao novac iz nepoznatih izvora.

Predsednik Socijalističke partije Švajcarske, Kristof Levra javno je oštro kritkovao desnicu zbog toga što je izdašno finansiraju banke i farmaceutska industrija. "Moramo da završimo sa ovakvim sistemom. On je nemoralan", rekao je Levra, poručujući liderima triju partija desnice da treba da ih bude sramota i da treba da vrate novac.

Podaci o finansiranju političkih partija, koji su decenijama čuvani kao tajna, procurili su zahvaljujući finansijskoj krizi. Bes gradjana i političara, kako sa levice tako i sa desnice, izazvala je odluka Konfederacije da takoreći bez reči ubrizga kredit od 6 milijardi franaka banci UBS koja se našla pred bankrotom. Pri tom arogantnim bankarima nije osporeno pravo na astronomske plate i naročito milionske premije prilikom napuštanja radnog mesta, kao ni nihov okultni politički uticaj. Afera o tajnoj vezi izmedju banaka i stranaka objašnjava zašto je UBS u opštoj tišini bespogovorno dobio astronomske sume u formi kredita, zašto pri tom niko nije doveo u pitanje milionske otpremnine banakara koji su vukli katastriofalne poteze, ali su istovremeno najavljena smanjenja penzija i socijalnih nadokanada.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...