SRBIJA DAJE 400 MILIJUNA EURA ZA LIKVIDNOST PODUZEĆA, HRVATSKOJ PREOSTAJE HBOR
Najveće neplatiše u Hrvatskoj su poduzeća u državnom vlasništvu
Međusobno neplaćanje dugova tvrtki rak-rana je gotovo svih gospodarstava u regiji zbog čega sve države raznim mjerama pokušavaju stati na kraj trendu koji prijeti kolapsu gospodarstva.
1875 stalno blokiranih
Srbijanski gospodarstvenici zadovoljni su vladinim paketom dodatnih stimulativnih mjera vrijednih 40 milijardi dinara (više od 400 milijuna eura), čime je državni program mjera za prevladavanje krize narastao na 180 milijardi dinara (gotovo dvije milijarde eura). Novi program trebao bi stupiti na snagu 18. svibnja. Goran Nikolić, ekonomist iz Beograda, ocijenio je, prenijele su agencije, da su dinarski i devizni krediti za likvidnost gospodarstva “vrlo povoljan način zaduživanja”, iako neće drastično promijeniti sadašnju sliku nelikvidnosti Srbija daje 400 milijuna eura za likvidnost poduzeća, Hrvatskoj preostaje HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvitak). Hrvatska Vlada također je nedavno pokušala antirecesijskim mjerama suzbiti nelikvidnost s kojom je Hrvatska imala gorkih iskustava 90-ih godina, kada je bila tolika da je gotovo blokirala cijeli gospodarski sustav. Hrvatski gospodarstvenici sve češće ističu kako ih najnovija nelikvidnost podsjeća na onu 90-ih godina koja je prijetila gospodarstvu.
Prema podacima Fine, broj neprekidno blokiranih tvrtki zbog nepodmirivanja dospjelih obveza u roku 60 dana krajem 2008. bio je 1875, a iznos njihovih dospjelih nepodmirenih obveza 590,1 milijun kuna.
“Lijepo bi bilo kada bi i Hrvatska imala nešto slično na umu, ali je pitanje odakle bi Vlada namaknula novac za poticanje likvidnosti”, kaže Petar Lovrić, predsjednik HUP - Udruge malih i srednjih poduzetnika, pozdravljajući najavu inozemnog zaduživanja što bi moglo osloboditi dio novca za poduzetnike.
Bez konkretnih mjera
Hrvatskoj preostaje administrativno smanjivati rokove plaćanja i usmjeravanje poduzetnika na Hrvatsku banku za obnovu i razvoj te Hrvatsku agenciju za malo i srednje poduzetništvo. Ministar financija Ivan Šuker pokušao je s direktorima državnih tvrtki dogovoriti mjere kojima bi se rokovi plaćanja državnih poduzeća sveli na prihvatljivih 60 dana. U ožujku je taj rok naveden kao jedna od 10 antirecesijskih mjera, ali iskustva poduzetnika pokazuju da je on više želja nego realnost. Kako je Business.hr nedavno pisao, ministar Šuker nikakvom konkretnom mjerom nije osigurao veću likvidnost javnih poduzeća kako bi ona plaćala svoje obveze u roku 60 dana.
Osim nelikvidnosti, znatnog pada prodaje i novih narudžbi, poduzetnike muči otežano financiranje poslovanja. Neplaćanje ugrožava poslovanje mnogih do jučer prosperitetnih kompanija a, uz kamatne stope veće od 10 posto, sve više tvrtki ne može vraćati ni postojeće kredite, a kamoli podizati nove.
Poduzetnicima preostaje osloniti se na HBOR, koji zbog globalne financijske krize u zadnje vrijeme ima problema s osiguranjem dovoljne količine novca. U utorak je iz HBOR-a stigla vijest kako su spremni kreditirati poduzetnike, o čemu će najviše ovisiti količina novca koju ta institucija uspije namaknuti.
"Realiziramo li sve kredite o kojima pregovaramo, osigurat ćemo 700 milijuna eura podrške našim gospodarstvenicima", izjavio je u utorak Anto Kovačev, prvi čovjek HBOR-a.
Uz već osigurane kredite u visini 380 milijuna eura, HBOR planira ugovaranje novih kreditnih linija s međunarodnim financijskim ustanovama, pa će se ukupno ugovoriti oko 700 milijuna eura kredita namijenjenih poduzetnicima. Postoji mogućnost da dio novca bude prenamijenjen jer HBOR dosad nije uspio osigurati dovoljno novca za reprogramiranje kredita tvrtkama, a za to je zainteresirano najviše tvrtki. Poduzetnici kažu da je formula suzbijanja nelikvidnosti vrlo jednostavna: iz kruga nelikvidnosti može se izići jedino fiskalnom disciplinom države i urednim plaćanjem dospjelih obveza dužnika.
Država najviše duguje
Najveće neplatiše u Hrvatskoj su poduzeća u državnom vlasništvu, čijim se neplaćanjem stvara lanac nelikvidnosti. Privatni sektor ima najviše problema s naplatom od Hrvatskih autocesta i HŽ-a, a s plaćanjem kasni i HEP.
Poduzetnici već mjesecima upozoravaju da Ministarstvo financija i državne tvrtke kasne s plaćanjima. I u Srbiji su sve češće kritike na račun novih vladinih mjera. Kritičari vjeruju kako bi bilo bolje da je država platila svoje dugove i natjerala velike dužnike da plate svoje, nego što će subvencionirati banke da tvrtkama pozajmljuju novac uz kamatu, koje su te tvrtke inače zaradile, samo ga ne mogu naplatiti. Lovrić tvrdi da je stroga provedba zakona jedini način da sprječavanja nelikvidnosti koja nagriza svaki gospodarski sustav.
"Iz državnih struktura nekoliko su mi puta govorili kako nemaju mandat za kažnjavanje odgovornih za nelikvidnost. Država mi je dala mandat za ubijanje, budući da sam bio u ratu, sada mi kaže da nema mandat za nešto toliko benigno kao što je discipliniranje plaćanja dugova. Apsurdno", kaže Lovrić koji se zauzima za uvođenje kaznene odgovornosti za menadžere koji kasne s plaćanjem.
Mnogi stručnjaci već godinama ponavljaju da bi poboljšanju likvidnosti u hrvatskom gospodarstvu znatno pridonijelo brže i učinkovitije sudstvo, promjene pojedinih zakonskih propisa te stvaranje registra urednih platiša. Time bi se znatno umanjio rizik poslovanja s poduzećima koja ne podmiruju svoje obveze.
Dok se to ne riješi, nad glavama poduzeća i dalje će biti bauk nelikvidnosti, uz njihovu ionako veliku inozemnu zaduženost koja je u siječnju, prema novim podacima, iznosila 20,1 milijardu eura. I u Srbiji su poduzeća prezadužena i pitanje je koliko će vladine mjere utjecati na poboljšanje poslovanja. Prema podacima stručnjaka u sektoru konzultantskih usluga PwC Marka Fabrisa, ove će godine srpskim tvrtkama dospjeti oko 4,5 milijardi eura kredita, što je više nego dvostruko od ukupne vrijednosti vladinih mjera.
Izvor: www.business.hr
