RAST PROFITA BANAKA 40 ODSTO
U prvom kvartalu ove godine dobit bankarskog sektora iznela je 9,6 milijardi dinara (93 miliona evra)
Nakon rasta profita od 25 odsto u prošloj godini, bankari nastavljaju da zarađuju milijarde i u 2011. U prva tri meseca ove godine bankarski sektor je napravio 40 odsto veći profit nego u ostom periodu prošle godine. U prvom kvartalu 2011. bankari su zaradili 9,6 milijardi dinara odnosno 92,7 miliona evra. To je za 2,9 milijardi dinara ili 30 miliona evra više nego u istom periodu 2010. godine. Najvećih pet banaka "pokupilo" je čak 77 odsto profita celog sektora. U isto vreme smanjena je aktiva banaka sa 2.500 milijardi dinara na 2.45 milijardi dinara ili za 3,2 odsto nominalno, a ukoliko bi tu uračunali i inflaciju koja je u martu iznosila 14,1 odsto, realno smanjenje bankarske aktive iznosilo bi čak 15,3 odsto. Imajući u vidu veliko zaduživanje države emisijom obveznica čiji su banke najveći kupci, može se zaključiti da smanjenje aktive u stvari znači smanjenje kreditiranja privrede i građana. Tako su bilansi potvrdili strahovanja privrednika i ekonomista koji su upozoravali da su se banke sasvim okrenule ka finansiranju države, dok sve više seku kreditne linije preduzećima.
S druge strane, kapital bankarskog sektora se povećao sa 498 milijardi dinara, odnosno 4,7 milijardi evra s kraja prošle godine na 511,5 milijardi dinara ili 4,94 milijarde evra nakon prvog kvartala ove godine.
Neto prihod od kamata bankarskog sektora iznosio je 28,9 milijardi dinara u prvom kvartalu što je za 12,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Zarada od provizija i naknada iznosila je 8,1 milijardu dinara što je za osam odsto više nego u prva tri meseca 2010.
Ipak, najveći doprinos zaradi bankara dao je devizni kurs. Naime, pozitivne kursne razlike popravile su bilanse uspeha za čak 21,2 milijarde dinara. U prva tri meseca ove godine dinar je ojačao u odnosu na evro za dva dinara. U istom periodu prošle godine dinar je oslabio u odnosu na evro takođe za dva dinara, a tada je bankarski sektor imao negativne kursne razlike od 33,1 milijardu dinara.
I posle prvog marta 2011. Inteza je ostala najveća banka u Srbiji sa tržišnim učešćem od 14 odsto, a iza nje slede Komercijalna banka i Rajfajzen. Inteza je ostvarila i najveći profit, čak 2,7 milijardi dinara, što je za više od 700 miliona povećanje u odnosu na isti period prošle godine. Po ostvarenoj dobiti slede Unikredit banka sa 1,57 milijardi dinara, 620 miliona više nego u prvom kvartalu 2010, zatim Rajfajzen sa 1,4 milijarde dobiti, odnosno celu milijardu više ili 250 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Najveći gubitaši su grčka Vojvođanska banka sa 823 miliona dinara gubitka, OTP banka sa 542 miliona i, takođe, grčka Alfa banka sa 432 miliona dinara gubitka.
Niška AIK banka koja je godinama bila najprofitabilnija i pravila najveće profite sa daleko manjom aktivom od najvećih banaka, u ovom tromesečju je zaradila 572 miliona dinara, što je tri puta manje nego u istom periodu prošle godine kada je dobit iznosila 1,76 milijardi dinara.
tabela 1
Dobitnici
Banka Dobit (u dinarima)
Inteza 2,7 mlrd
Unikredit 1,57 mlrd
Rajfajzen 1,4 mlrd
tabela 2
Gubitnici
Banka Gubitak (u dinarima)
Vojvođanska 823 mll
OTP 542 mll
Alfa 432 mll
tabela 3
Neto prihod od kamata
Banka Prihod od kamata (u dinarima)
Inteza 4,8 mlrd
Rajfajzen 2,55 mlrd
Komercijalna 2,13 mlrd
tabela 4
Neto prihod od provizija i naknada
Banka Prihod (u dinarima)
Inteza 1,23 mlrd
Komercijalna 1 mlrd
Rajfajzen 642,5 mln