KOLIKO PLATITI POREZ

J. Putniković

"Scenario po kome su, na ime bonifikacija u prometu, pokušali da izbegnu plaćanje dela PDV-a, nije manevar samo nekih apotekara i veledrogerija", kaže Zoran Vasić, pomoćnik direktora Poreske uprave Srbije, ističući da u slučaju bonifikacija „svi poreski obveznici imaju obavezu korigovanja poreske osnovice i ostvarenog prethodnog poreza po čl.31 Zakona o porezu na dodatu vrednost“.

 

"Ne mogu se primenjivati proizvoljna tumačenja Zakona o porezu na dodatu vrednost, kako bi se na račun državnog budžeta ostvarila nelegalna korist poreskih obveznika, bez obzira da li je reč o vlasnicima apoteka ili nekim drugim privrednim subjektima", kaže Zoran Vasić, pomoćnih direktora Poreske uprave Srbije, reagujući za Balkanmagazin na saopštenje Udruženja privatnih apotekara Srbije (objavljeno u rubrici finansije 10. avgusta „Apotekari protiv dvostrukog oporezivanja“), u kome se tvrdi kako Poreska uprava pokušava jedan isti promet dobara dvostruko da oporezuje.



Zgrada Porske uprave Srbije

Vasić objašnjava da Poreska uprava postupa u okviru svojih ovlašćenja i zakonskih propisa i tvrdi da su u obavljanju kontrola inspektori samostalni, ograničeni samo zakonskim normama.

"Nama u Poreskoj upravi razumljivo je da poreski obveznici, imajući u vidu svoje interese, pokušavaju da opravdaju nepoštovanje određenih zakonskih odredbi ili nepravilnosti u svojim postupcima. Poreska uprava u svom radu nema interes za postupanje mimo zakona, u ovom slučaju Zakona o porezu na dodatu vrednost. Takođe, mi kontrole naplate PDV-a obavljamo prema godišnjem planu kontrole, koji se radi u centrali Poreske uprave. Planove pravimo po više kriterijuma, a na osnovu analiza i drugih raspoloživih podataka odlučujemo da li se radi kontrola celokupnog poslovanja ili samo PDV-a", priča Vasić, napominjući da godišnji plan kontrole može biti dopunjen jer, ni privredni sistem nije statičan.

Vasić ističe da se vanredna kontrola jednog poreskog obveznika ili cele grupacije radi ako se, na bilo koji način, dođe do određenih podataka koji ukazuju da je to neophodno. U situacijama kada u toku poslovanja dođe do smanjenja cene, pa samim tim i do smanjenja vrednosti nekog dobra za kupca, po raznim osnovama, kupac - poreski obveznik poreza na dodatu vrednost mora da iskaže umanjenu poresku osnovicu po kojoj se obračunava PDV. Takve situacije su kada kupac ostvari „kasa skonto“ (plaćanje pre roka u odnosu na ugovorom utvrđeni) ili super - rabat – kategorija koja se primenjuje za velike kupce (kada nabavljena roba premaši određenu ugovorenu količinu dobija se veći rabat).

Govoreći o spornom slučaju, na koji ukazuje Udruženje privatnih apotekara Srbije, Vasić kaže da su u takvim situacijama poreski obveznici obavezni da, po osnovu Zakona o PDV-u, tako izmenjenu osnovicu prikažu i izvrše ispravku PDV-a, na koji su u prethodnom periodu ostvarili povraćaj plaćenog poreza dobavljaču.

Rečeno brojkama, Vasić za primer uzima da je suma – vrednost robe – 1.000 dinara i da je reč o lekovima na koje se naplaćuje PDV od 8 %. To znači da kupac – apoteka- veledrogeriji treba da plati 1.080 dinara, s tim što im Poreska uprava vraća ovih 80 dinara poreza.

"Kada im veledrogerija da bonifikaciju, pa račun umesto 1.000 dinara iznosi 900 dinara prodavac – veledrogerija ima pravo da za isti iznos koriguje poresku osnovicu ali, i kupac – apoteka mora, takođe da uradi korekciju, i da plati razliku u porezu. U praksi to znači da je na onu cenu od 1.000 dinara veledrogerija platila PDV 80 dinara i da je za toliki iznos uvećala svoj fakturu apotekama. Ali, i apoteka je tih 80 dinara povukla od države. Kada veledrogerija odobri 100 dinara popusta i plati PDV 72 dinara ne mogu apoteke da ostvare povraćaj PDV-a od 80 dinara. Moraju u državnu kasu da namire onu razliku – 8 dinara – objašnjava Vasić, napominjući da veletrgovac ima pravo da smanji cenu svojim kupcima za 100 dinara i da traži povraćaj tih svojih 8 dinara (koliko je sebi umanjio obavezu). Ali, sve ovo moguće je izvesti tek pošto od kupca, dakle, apoteke, dobije obaveštenje da su tu izmenu uradile i apoteke.

U protivnom bi se, po Vasićevim rečima, desilo to da država iz budžeta vraća porez koji nije ni naplatila u tom iznosu. I, tu je, zapravo, „kvaka“ koju neki poreski obveznici pokušavaju da zloupotrebe, naplaćujući iz državnog budžeta porez koji nisu ni platili.

"Većina poreskih obveznika je korektna, ali ima i onih koji pokušavaju da profitiraju iz budžeta. Poreska uprava je ove godine uspela da, uprkos krizi, za 20 odsto poveća naplatu PDV u odnosu na plan", napominje Vasić.

Poddsećajući da situacija u kojoj apotekari i veledrogerije, pokušavaju da izbegnu plaćanje dela poreza „nije specifična”, Vasić kaže da se ovaj manevar “ne pojavljuje samo u opisanom slučaju”.

"U prometu dobara uobičajene su situacije kada se naknadno, po učinjenom prometu, odobravaju pomenute bonifikacije. Svi poreski obveznici iz tog razloga i imaju obavezu korigovanja poreske osnovice i ostvarenog prethodnog poreza po čl.31 Zakona o porezu na dodatu vrednost", kaže Vasić.

Pri tome, suma koju su pokusali da "utaje" poreski obveznici nije beznačajna. Sagovornik Balkanmagazina kaže da je tokom 2009. godine Poreska uprava “utvrdila nepravilnosti u postupcima kontrole po osnovu obračunavanja poreza po svim oblicima u iznosu 23 milijarde dinara”. Za takvu “gimnastiku”, naravno, slede sankcije.

"Kod svih poreskih obveznika kod kojih se konstatuje protivzakonito postupanje, poreski inspektor podnosi zahtev za pokretanje poresko-prekršajnog postupka. U zavisnosti od težine prekršaja u poresko-prekršajnom postupku utvrđuje se visina kazne. Za nepravilnosti koje imaju odlike krivičnog dela, tužilaštvu se podnose krivične prijave protiv prekršioca", upozorava Vasić.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...