BANKE BI MOGLE IZDRŽATI TEČAJ OD 8 KUNA ZA EURO
Kroz projekciju kretanja udjela loših bankarskih zajmova u slučaju deprecijacije HNB mjeri reakciju privatnog i korporativnog sektora, odnosno pokušava izračunati njihovu (ne)mogućnost otplate kredita u slučaju tečajnog šoka (foto: zgrada berze Narodne banke Hrvatske)
Slijedeći apel domaćih izvoznika, posebno zadnji kada je Tomislav Cvetko, direktor Opreme Ludbreg, izračunao da bi na 10-postotnoj deprecijaciji kune uštedio čak milijun eura godišnje, a ta bi mu svota itekako dobro došla za investicije i razvoj, pokušali smo provjeriti što bi se dogodilo kada bi kuna zaista deprecirala 10 posto, odnosno kada bi euro poskupio na oko osam kuna.
Možda je najbolji opći indikator za utjecaj takve deprecijacije na domaće gospodarstvo stres test banaka koji izračunava HNB, a on kroz projekciju kretanja udjela loših bankarskih zajmova u slučaju deprecijacije zapravom mjeri reakciju privatnog i korporativnog sektora, odnosno pokušava izračunati njihovu (ne)mogućnost otplate kredita u slučaju tečajnog šoka.
Posljednji objavljeni stres test u veljači ove godine u šok varijanti uzeo je u obzir upravo 10-postotnu deprecijaciju kune u kombinaciji sa sada vrlo izglednim 2-postotnim padom BDP-a u ovoj godini.
Zaključak stres testa bio je da bi domaći bankarski sustav bez velikih problema amortizirao slabljenje kune na oko osam kuna za euro - stopa loših kredita skočila bi na gotovo 17 posto, ali bi unatoč tome stopa adekvatnosti kapitala na razini sustava i dalje ostala na vrlo visokih 13,6 posto.
Problema bi imalo samo pet manjih banaka kojima bi adekvatnost kapitala pala ispod 4 posto, ali i u samom HNB-u smatraju da bi u tom slučaju bankama u pomoć priskočili vlasnici novim dokapitalizacijama.
Dakle, banke, koje su svakako najveće gubitnice eventualne deprecijacije, mogu izdržati situaciju u kojoj im zaduženi građani i tvrtke zbog porasta mjesečnih rata kredita neće moći vratiti dugove. Budući da banke ne bi propale, deprecijacija dakle ne bi pokrenula spiralu problema u ostalim sektorima.
No, pitali smo analitičare bi li nam se sa strane izvoznih prihoda isplatila takva deprecijacija s obzirom na to da bi naši izvozni proizvodi odmah postali konkurentniji na europskom tržištu.
"Takva deprecijacija ima smisla ako postoji konkurentno izvozno gospodarstvo. No, mi nemamo dovoljan fond robe za izvoz", smatra ekonomski analitičar Damir Novotny.
"Domaće tvrtke nisu se izborile za tržište. Mi nemamo mnogo toga za izvoz jer u prerađivačkoj industriji koja je prije najviše izvozila - brodogradnji i tekstilnoj industriji - ne možemo troškovno konkurirati proizvodima s istočnih tržišta na koje se preselila ta proizvodnja", smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke.
Novotny upozorava i da bi takva deprecijacija mogla uzrokovati spiralu troškovnih očekivanja - rast indeksiranih plaća i cijena energenata brzo bi poništio početni impuls izvoznom sektoru.
