Kontrola Evrope preko evra (4)

Nataša Jokić

Istraživanje lista Vesti: Zašto je eksplozija evra neminovna i kako se za nju pripremiti? Amerikanci tokom hladnog rata finansirali proevropske pokrete, a već 1965. pokrenuli pripreme za stvaranje evro-zone
(ilustracija: Da li je krah evra neminovan)

SAD su preuzele nemački evropski projekat, "preradile" su nemačke nacističke kadrove, uključujući i naučnike, jer su videle da je u njihovom interesu da imaju jedno veliko evropsko tržište koje će kontrolisati - smatra sagovornik Vesti Fransoa Aselino, finansijski inspektor Francuske Republike i predsednički kandidat, na čelu za sada minorne partije Narodna unija za republiku, koja se zalaže za izlazak Francuske iz EU, evro-zone i NATO-a.

"Za SAD, tu se radilo o širenju jedne geopolitičke zone kako bi se ruska sila odbacila do dubina centralno-azijskog prostora", ocenjuje Aselino.  

“Očevi Evrope” – američki službenici

SAD su, kako to njihov zakon nalaže, 2000. godine deklasifikovale neka poverljiva dokumenta koja potiču iz perioda pedesetih i šezdesetih godina, do 31. decembra 1969. godine. Britanski Dejli telegraf objavio je 17. septembra 2000. godine tekst u kome se objašnjava da su Amerikanci tokom hladnog rata finansirali proevropske pokrete i pri tom se prilažu dokumenta koja to potvrđuju. Autor teksta u novinama objašnjava da su Amerikanci tretirali kao svoje službenike "očeve Evrope": Roberta Šumana, Žana Monea, Pol Anri Spaka.

"Jedan od mojih saradnika napisao je pismo Ministarstvu spoljnih poslova SAD, pitajući da li možemo da dobijemo na uvid tu belešku sa sastanka održanog 11. jula 1965. godine o kome piše u Dejli mejlu i oni su nam je ljubazno poslali", kaže Fransoa Aselino u razgovoru za Vesti. Reč je o sastanku na kome je učestvovao Rober Maržolen, francuski državljanin, u to vreme podpredsednik Evropske Ekonomske Zajednice čiji je nadređeni bio predsednik Evropske komisije Nemac Valter Halštajn o čijoj smo prošlosti pod hitlerovskim režimom govorili u prethodnoj epizodi. Maržolen je išao u SAD, gde su ga primili direktor uprave za Evropu, pod-direktor za Francusku i sve visoke ličnosti u Ministarstvu.

"U belešci koju nam je Ministarstvo dostavilo vidimo da ga Amerikanci, između ostalog, pitaju gde se stalo sa projektom evropske monete? Kažu ´taj projekat treba da napreduje´ i kako ´ne treba o tome previše da se priča, treba napredovati diskretno´".

Evro – projekat američke vlade

"Tu vidimo da su SAD bile prva zemlja koja je tražila uspostavljanje zajedničke evropske valute", zaključjuje Aselino. Prve evro novčanice ušle su u opticaj 1. januara 2002. godine, ali je projekat za uvođenje zajedničke evropske valute postojao u fijokama američke vlade još tri i po decenije pre toga.

Evro je osnovan uz politički konsenzus, ali uz velike sumnje ekonomskih stručnjaka. Uz učešće američke banke Goldman saks falsifikovani su finansijski bilansi većine zemalja (ne samo Grčke) pre njihovog ulaska u evro-zonu. Sve ovo izaći će na videolo od 2008. godine kada izbija prva dužnička kriza pojedinaca, a zatim dve godine kasnije i država. Paradoksalno, bivši kadrovi Goldman saksa biće imenovani, a ne izabrani, na čelo grčke i italijanske vlade, a prvi čovek Evropske centralne banke postaće Mario Monti, bivši direktor Goldman saksa za Evropu.

"Ameriknaci su mislili da će im uspostavljanje evro-zone koju kontrolišu omogućiti da neutrališu čitav jedan kontinent i to u svoju korist", kaže Aselino. "Insistirali su da Nemci ne izbacuju Grčku iz evro-zone jer su vrlo dobro shvatili da bi izlazak jedne zemlje iz evro-zone doveo do rušenja evropske kule od karata", dodaje on.

"Već postoje svi elementi razdora u EU. Ako američki predsednik Tramp ne odstupi od svog plana da napusti i NATO i EU - u tom slučaju ne treba isključiti da se EU raspadne veoma brzo", kaže Aselino.


Kraj

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...