Hidra – ostrvo protiv glavobolje i depresije

Aleksandar Manić

Kada jednom provedete odmor na Hidri, onda ćete hteti još jednom i još jednom i još jednom...
(foto, Luka Hidra)

"Kao ptica na žici / kao pijanac u crkvi / pokušao sam na svoj način da budem slobodan" peva Leonard Koen u pesmi Bird on the Wire, napisanoj na grčkom ostrvu Hidri, kada je, početkom 60-ih godina prošlog veka, tamo kupio kuću. Pogođen depresijom, kanadski folk i rok pesnik preselio se na Hidru, napisao knjigu poezije i dva romana, i, što je najvažnije, prevazišao depresiju

I danas, kada god stignem na Hidru, setim se Leonarda Koena i njegove savršene percepcije, jer zaista ovo ostrvo leči depresiju. Ako ste loše volje, ako ste depresivni, ako vam se smučila buka automobila, ako vam nedostaje sunce, ako volite miris mora – zreli ste za boravak na Hidri.

hidra grad

Grad Hidra viđen prilikom ulaska u zaliv

Ostrvo bez motornih vozila

Kada budete brodom doplovili u zaliv u kome se nalazi gradić Hidra, prvo što će te zapaziti, jesu polukružno raposređene kuće, od luke do brda, nalik džinovskom amfiteatru. Drugi utisak je da se arhitektura razlikuje od one na koju smo navikli na grčkim ostrvima. Naime, pored belo okrečenih kuća, sa plavom drvenarijom, Hidrom dominiraju velike gospodske višespratnice od sivkastog kamena. Sazidane u vreme najvećeg hidriotskog prosperiteta, ove kuće su pripadale najbogatijim trgovcima i brodovlasnicima.

Kada sa broda izađete na kopno, primetićete još jedan hidriotski fenomen. Naime, ovo je jedino grčko ostrvo na kome nema automobila, niti motora. Prevoz se obavlja brodićima, magarcima, mazgama, biciklama ili peške. Tako se na ostrvu čuju samo prirodni zvuci – šum talasa, vetar u granama, ljudski žamor, revanja magaraca i njisak mazgi.

Tišinu Hidre voleli su mnogi umetnici, kako grčki, tako evropski i američki, a ostrvo se, svojom živopisnošću, proslavilo sredinom 50-ih godina kada je Spiros Skuras, grčki producent, odabrao Hidru za snimanje filma Dečak na delfinu sa Sofijom Loren. Ubrzo je Hidra postala važno mesto za svetski džet-set, neka vrsta grčke Azurne obale, kao što je to danas ostrvo Mikonos. Slavni ljudi su dolazili rado, ne samo zbog lepote ostrva, nego i zbog njegove blizine Atini – u Saronskom zalivu, udaljeno samo 37 nautičkih milja.

hidra ulice

Ulice Hidre

Malo istorije...

Na Hidri su postojale naseobine još pre više od tri hiljade godina, o čemu nam svedoče nalazišta u selu Vlihos. Međutim, ovo ostrvo dobija na značaju tek u 15. veku, kada su na njega, bežeći od turske vladavine, prvo stigle pravoslavne albanske porodice, a potom i grčke. Ostrvo Hidra je malo, dugo 20 km i široko 3 km, i na njemu nema dovoljno plodne zemlje, tako da su izbegle porodice jedino mogle da se bave ribolovom i pomorstvom.

Ubrzo, Hidrioti su počeli da se bogate, a o tome nam svedoči i crkva Uspenja Bogorodice, sagrađena u 17. veku, sa mermernim zvonicima, lepim ikonostasom i kasnije dodatim lusterom koji je pripadao francuskom kralju Luju XIV. Prva pomorska škola otvorena je u Kaminiju 1645. godine, a vlasnici brodova i kapetani plovidbe ojačali su tokom 18. veka trgujući sa južnom Rusijom. Potom, za vreme engleske blokade Napoleonove Francuske, uspešno zaobilazeći zabrane, Hidrioti su se obogatili isporučujući žito u Marselj. Trgovina sa Rusima, Levantom i Francuskom ojačala je hidriotsku flotu, te je nekadašnja mala luka pod venecijanskom upravom, a kasnije sa samoupravom u turskom carstvu, postala trgovačka sila koja je vladala Egejskim morem.

Za vreme grčkog rata za oslobađanje od Turaka 1821. godine, bogati hidriotski moreplovci su na raspolaganje naciji stavili preko sto trgovačkih brodova koji su bili pretvoreni u bojne. Tokom rata, oni su se toliko proslavili svojom hrabrošću i odanošću naciji, da i do danas mnoge ulice širom Grčke nose njihova imena: Tombazis, Kunduriotis, Camados i najveći među njima Miaulis, admiral koji je doneo odlučujuće pobede, uništavajući turske ratne brodove barkama napunjenim eksplozivom. Hidra je, takođe, dala pet predsednika Grčke posle oslobađanja od turske vlasti.

hidra taksi

"Taksi stanica" na Hidri

Kuda na plaže?

Hidra se nalazi na samo 90 minuta gliserom od Atine, tako da, osim stranih turista, najviše Francuza, Italijana i Amerikanaca, dolaze i Atinjani, umorni od posla i gradske vreve. Svi oni se opredeljuju za hotelski smeštaj u malim hotelima, jer velikih nema (noćenje – 120 € do 300 €) ili vanhotelski smeštaj u pansionatima (noćenje – 50 € do 130 €).

Najhrabriji turisti sâmi odu do smeštaja, ali mnogi iznajme mazgare (10 €) da im prenesu kofere, često samo nekoliko stotina metara, ali uzbrdo i uz stepenice. Atinjani, obično, ostaju u sobama da se odmore, a potom odlaze u restorane, dok se stranci radije opredeljuju za odlazak na plažu. Hidriotske plaže su male i relativno mirne, a do njih se, obično, pešači ili se ide brodićem (3 € do 10 €).

hidra plaza vilhios

Plaža Vlihos

Na sâmom izlasku iz luke, sa jugo-zapadne strane, nalaze se Spilia i Hidroneta. Obe plaže su kamenite i delom betonirane, a nalaze se u podnožju simpatičnih kafića gde je moguće zauzeti busiju i provesti dan između plivanja u moru i plivanja u pivu. U nastavku (1,5 km), nailazi se na šljunčanu plažu u Kaminiju koja je sada u okviru šik restorana Kastelo. Dva kilometra dalje, nalazi se selo Vlihos sa, verovatno, najlepšom plažom na ostrvu. Postavljena u uvali, okružena brdima, plaža Vlihos je šljunkovita, čista, ima šezdesetak suncobrana, tuš i dve taverne u kojima se služi tipična grčka kuhinja.

Ako se od Vlihosa nastavi putem još kilometar i po, stiže se do Plakesa i njegove šljunkovite plaže ispred hotela 4 sezone. Za pešake, put se nastavlja brdom uz more, ali do sledeće uređene plaže ima još 10 km, te je preporučljivije da se iz luke uzme brod. Na krajnjem jugo-zapadu Hidre, nalazi se malena i živopisna plaža Bisti, smeštena u uvali i natrkriljena visokim borovima. Voda je mirna, izuzetno čista, a mirisi mora se mešaju sa mirisima borova. Malo dalje, sa druge strane ostrva je plaža Sveti Nikola, najveća na Hidri, takođe, izuzetno čiste vode.

hidra-plaza-bisti

Plaža Bisti

Na suprotnoj strani, severo-istočno od luke, na 2,5 km pešačenja ili 10 minuta brodićem, nalazi se samo jedna plaža, u seocetu Mandraki, inače, tokom 18. i 19. veka, najvećeg brodogradilišta ostrva. Pored kapele Svetog Nikole i simpatične taverne na samoj obali i nevelikoj plažici, stiže se na lepo uređenu plažu bungalovskog hotela Mira-Mare, lepog peščanog prilaza, ali sa muzikom iz zvučnika. Ova plaža je najbolje zaštićena od meltemija, suvog i hladnog vetra koji duva sa severa.

Sa druge strane ostrva, na južnoj strani, postoji nekoliko plaža (Nisiza, Klimaki, Limnioniza), ali do njih se isključivo stiže posebnim brodićima. Inače, na svim organizovanim plažama, iznajmljivanje velikog suncobrana i ležaljke je 3 €, dok su tuširanje i toaleti besplatni.

hidra plaza mira

Plaža Mira-Mare

A, kuda u kafane?

Hidra obiluje tavernama, restoranima, barovima i kafićima, u sâmoj luci ili po različitim trgićima. U unutrašnjosti grada, taverene i restorani imaju dvorišne terase, jer uzane ulice ne dozvoljavaju da se iznese puno stolova. Cene su različite, a princip je prilično jednostavan – taverne su jeftinije (10 € do 25 € po osobi), a restorani su skuplji (30 € do 50 € po osobi).

Od taverni, verovatno najbolju kuhinju ima Kristina (Gitoniko), gde je neophodno rezervisati za večeru. Veranda ima lepu uzdignutu terasu sa pogledom na Uspensku crkvu i krovove grada. Služi se solidna grčko-mediteranska kuhinja. Potom, taverna Psaropula, u luci, nudi prijatnu kuhinju umerenih cena. Velika taverna Kseri Elia se nalazi ispod stoletnog drveta i nudi uobičajenu grčku kuhinju, a povremeno i akustičnu muziku. Kodilenia, taverna u Kaminiju, ima uzdignutu terasu sa odličnim pogledom na malu luku i, u daljini, na Argolidu.

Ako ste se odlučili za restoran, onda možete da odete u Omilos, sa minijaturnom terasom iznad sâmog mora. Nekadašnji jahting klub, bio je omiljeno mesto Aristotela Onazisa koji je tu dolazio sa Marijom Kalas. Kuhinja je jedostavna i rafinirana, a izbor vina je dobar. Malo dalje, na izlazu iz grada, nalazi se Sunset, restoran vrlo lepe terase i dobre kuhinje sa svežom ribom. Restoran Kapris nalazi se unutar grada Hidre, i zaštićen je od vetra. Kuhinja je italijanska i neophodno je rezervisati sto. Bracera, restoran u istoimenom hotelu, nudi solidnu grčku i mediteransku kuhinju.

Brojni kafići i barovi nalaze se po čitavoj Hidri, a verovatno najšarmantniji od svih je Pirat, odmah pored Uspenske crkve, u luci. Njihova kafa frappé i freddo su, zasigurno, najbolji na ostrvu. Isalos, takođe u luci, ima dobre salate i pice, a nudi i belgijska piva. Amalour bar, na raskršću dveju ulica, zaštićen od vetra, pored brojnih koktela, ima i prijatnu muziku.

hidra-pansion-alkid

Pansionat Alkionides

Posete, šetnje i sport

Kada vam se ne ide na plažu, pored brojnih prodavnica suvenira, garderobe i luksuznog nakita, zanimljivo je posetiti Uspensku crkvu i, u njenoj porti, Muzej pravoslavne crkve. Potom, neophodno je obići Istorijski muzej gde mogu da se saznaju mnogi živopisni detalji iz burne hidriotske istorije. Takođe, poseta gospodske kuće porodice Kunduriotis, pretvorene u muzej, svedoči nam o vremenu kada se bogatstvo sticalo trgovinom i moreplovstvom. Dobro je prošetati do druge gospodske kuće, porodice Camados, koja je pretvorena u pomorsku školu, kao i do četvorospratna kuće porodice Tompazi, pretvorene u školu umetnosti.

Ljubitelji pešačenja i trkači (maratonci, traileri i triatlonci), na Hidri mogu da se zabave na razne načine. Ostrvo je brdovito sa malo asfaltnih puteva, dosta utabanih staza i prilično popločanih stepeništa. Na jugoistočnoj strani postoji lep i vrlo valovit put koji, preko sela Mandraki (2,5 km), vodi do manastira Sv. Nikole, Sv. Trojice i Sv. Matrone (4,5 km). Na jugo-zapadnoj strani, od luke, put nas vodi, preko Kaminija (1,5 km), Vlihosa (2 km) i Plakesa (1,5 km), prema luci Palamida (1,5 km), a odatle se penje u brdo prema manastiru Episkopi (4 km) i silazi sa druge strane ostrva u Nisizu (2 km).

Ako se iz luke krene južno, u brda, stiže se u manastir Sv. Evpraksije i Proroka Ilije (jedini muški manastir na ostrvu), na sâmom vrhu male planine Eros (593 m). Vijugavi put je popločan kamenom, zgodnim za pešačenje i trčanje, a poslednji deo su stepenice, prava poslastica za kvadricepse. Sa vrha se vidi ne samo luka, nego i čitav zaliv, a i argolidska obala.

hidra-kafic-s-plazom

Kafić Hidroneta sa plažom

Sezonski događaji

U zavisnosti od sezone vašeg boravka, na Hidri možete prisustvovati različitim spektaklima i događanjima. Uskršnje svečanosti se slave na tradicionalan način u Uspenskoj crkvi i sâmoj luci. U martu su trke jedrenjaka, u aprilu je trka trailera (Planina Eros), a u junu je spektakl pomorske bitke koja slavi Miaulisa. Čitavog leta, u Hidri i Kaminiju, smenjuju se izložbe, koncerti, pozorišne predstave, promocije knjiga, a početkom septembra se održava tradicionalni pomorski samit. Oktobra se na Hidri održava veliki seminar koji okuplja muzičare, muzikologe, filologe i sociologe rebetika, muzike Grka proteranih posle I svetskog rata iz Male Azije. Rebetiko, donesen u izbegličkim koferima i ojađenim dušama, jeste grčki bluz uz koji se plače, proklinje, veseli i igra.

http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=Wol48EgYFQA

Takođe, ne treba zaboraviti da vam se, u svakom trenutku, nadomak Hidre nalazi ostrvo Speces, velikih plaža i zanimljive arhitekture. Potom, ekskurzije mogu da se nastave na ostrvu Porosu i, svakako, na ostrvu Egini, najbližem pirejskoj luci, a zaisigurno sa najvećim arheološkim nalazištima i najbogatijom istoriji u Saronskom zalivu.

Na kraju, posle svega što vam je bilo povereno, imamo obavezu da vam kažemo da je boravak na Hidri adiktivan. Kada jednom tamo provedete odmor, onda ćete hteti još jednom i još jednom i još jednom... Nemojte nam, potom, reći da vas nismo upozorili!

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...