LETOVANJE U EGIPTU

Mirko Šarenac, EGIPAT

Izveštaj iz postrevolucionarnog Egipta, tačnije iz Sharm el Sheikh-a, letovališta a to, ipak, nije slika cele zemlje (foto: M.Š. - park u Šarm el Šeiku)

U poslednje vreme, tačnije od 25. januara kada se desila, sad već čuvena, egipatska revolucija, preplavljeni smo informacijama iz te zemlje. Na domaćim medijima, istina, nešto manje, ali zato eksperti za revolucije po svetu i demokratiju, CNN i BBC, na primer, ne prestaju da emituju priloge iz Egipta. To su, uglavnom, informacije o protestima zbog sporih promena, o medjuverskim sukobima, predizbornim očekivanjima, uglavnom sve o političko - bezbednosnoj situaciji. Ima nešto informacija o dosadašnjem miljeniku Zapada, Mubaraku i njegovoj, sada već, kliki (uključujući tu i njegovu porodicu). Iz tih priloga može se posredno zaključiti da je situacija vruća, tj da nije baš bezbedno za strance. Uostalom, i Foreign office je dao preporuku da se ne putuje u kriticne zemlje bliskog istoka i severne Afrike, uključujući i Egipat.


Šarm el Šeik

Bezbedno ali uz strepnju

Gledajući sve to na TV, ili čitajući o tome, zapitate se koliko je stranac, danas, bezbedan u Egiptu. Sama ta dilema je dovoljna da potencijalni turista odustane od namere da poseti neku od tih zemalja. Čim su se promene desile, još u januaru, sistematični zapadnjaci su već odavno znali gde će na letovanje - listom su otkazali Egipat. Čak su i Rusi, u velikoj meri, izostali. Njima je, valjda, puna kapa terorizma na njihovom pragu pa nebi, baš, da i na odmoru strepe. Posledica toga je da su letovališta, posebno na Crvenom moru, po prilično prazna. Kairo je, takodje, bez turista. Nešto bolja situacija je u Aleksandriji koja je tradicionalno okrenuta arapskim i domaćim turistima, pa će tamo, inshaalah, biti, valjda, bolje.

Utisak je, ako ste u Sharm el Sheikh-u, da se baš ništa nije promenilo. Sve radi - banke, prodavnice, institucije. Egipćani su i dalje ljubazni, na granici servilnosti, predusretljivi i u stalnom pokušaju da vam utrape, po nenormalno visokoj ceni, ono šta prodaju. I ranije su turiste tretirali kao hodajuće novčanike, a možete misliti kako je sad. Vole da pričaju o politici. Kao da su se osilili. Ranije se za nezgodnu priču moglo i odgovarati, a danas, pustilo to jezičinu.... Svi su još u revolucionarnom zanosu, bez obzira na obrazovanje i status. Veruju da su kreatori svoje sudbine, da menjaju sudbinu Egipta (a možda i šire), tvrde da su ovo herojska, istorijska vremena (bla, bla, prošli mi tu školu) i sigurni su u bolje sutra. Na moju skepsu, da uklonivši zlog predsednika, lopova, nisu sugurni ko će i kakav, biti sledeći, da je do prave demoktatije dug i trnovit put, da se lopovluka i korupcije neće lako rešiti, većina sagovornika me gleda pokroviteljski (nemaš ti pojma, bajo) i sa sažaljenjem. Toliko su sigurni da su uradili pravu stvar, sigurni u bolje sutra, i to odmah (a nisam se ni usudio da im kažem onu našu - od blata ćete ga praviti...). Njihova očekivanja su, nažalost nedostižna. Oni žele bolji život, posao za sve, uspešnu ekonomiju koja će obezbediti bolje plate. Teško je u zemlji sa 80 miliona stanovnika, gde je 50% mladje od 20 godina, obezbediti posao svima, i to takav posao od kog može pristojno da se živi.


Vojska je prisutna i u Šarm el Šeiku ali se ne meša u život civila

Stabilno – do izbora

Koješta! Evo, za početak, prognoze za turizam, za celu ovu godinu, su katastrofalne a taj prihod im je nezamenjljiv u budžetu. Investicije su zbog neizvesne budućnosti, gotovo, zamrznute. Svi čekaju izbore. Već se teško živi, a budućnost se, uopšte, ne smeši. Sreća pa cene nisu rasle a vrednost egipatske funte je pala. Prošle godine, u ovo doba, za evro se dobijalo od 6,8 do 7 eg. funti, a danas od 8,3 do 8,8. Cene najma stanova i hotelske usluge su pale za više od 30%. Dakle, nema inflacije, stabilne cene obezbedjuju (?) socijalni mir do izbora a posle - videće se. Rok za izbore stalno se pomera. Bilo je predvidjeno da budu prvo parlamentarni pa posle predsednički, do kraja godine, a sada se već govori o januaru sledeće godine (godinu dana od revolucije). Vrlo je teško organizovati izbore u zemlji u kojoj ih, faktički, do sada i nije bilo. Treba, za početak, napraviti biračke spiskove u ovoj mnogoljudnoj zemlji. A, nestrpljivi revolucionari imaju sve manje živaca, tako da se najavljuju novi protesti. Oni misle da su svrgnuvši zlog Mubaraka, završili najveći posao a da će sad sve lako ići. Bolji život odmah! (eeee...)

U prošli petak je bilo najavljeno dva miliona (?!) demonstranata na centralnom gradskom trgu, Tahrir. Ne znam koliko ih je zaista bilo, ali reč je o, svakako, velikom broju ljudi. Pošto je petak neradni dan (kao i subota), svi važni dogadjaji obavljaju se tada. Čak smo i mi u Sharm-u imali minidemonstracije, ispred bolnice u kojoj leži i zamire big boss Mubarak. Nije bilo mnogo ljudi, izmedju 200 i 300, ali su imali kompletnu opremu, transparente, zastave, megafone, pištaljke. Kažu da je Mubarak od Sharm-a napravio mondensko, luksuzno letovalište, sa oko 40 km. dugačkom rivijerom. Stotine hotela, sve iz najpoznatijih svetskih lanaca, golf tereni u sred najsurovije pustinje, kazina i kockarnice daju ovom letovalištu poseban ton glamura. Tu je on primao važne inostrane goste i delegacije, ovde su se odvijali svi važni medjunarodni samiti i forumi, jednom rečju, njegov projekat! Sharm je tako dobio i luksuzni, veliki aerodrom, savremenu putnu infrastrukturu, luku i tu, space shutle bolnicu u kojoj on danas leži. Ispred je kordon policajaca, parkirana borna i policijska kola, čuvaju ga od gneva naroda...


Vojna vozila ispred bolnice u kojoj leži svrgnuti predsednik Mubarak

Gostiju, ipak, malo

Posledica ovih dešavanja na političkoj sceni Egipta su skoro prazni hoteli. Turista ima malo. Ne bih da nagadjam da li je to 30 ili 50% od uobičajenog broja gostiju ali, fakat, fale ljudi. Od to malo turista i dalje su najbrojniji Rusi, ako izuzmemo arapske goste, ima nešto Srba, Poljaka i po neki zapadnjak, valjda avanturista. Najviše je, ipak domaćih i, uopste, arapskih turista, pogotovo petkom i subotom kad iz Kaira navale gosti. Oni su i ranije, verovatno, dolazili ali se u opštoj gužvi nisu isticali i mnogo primećivali, osim po neobičnim kupaćim kostimima njihovih žena koje se kupaju potpuno obučene sa zabradjenom glavom.

Da gosti slabo dolaze, vidi se po slabom avio prometu. Pošto je aerodrom u centru grada, ležeći na plaži, hteli - nehteli, morate da evidentirate broj aviona. Ranije je na svakih nekoliko minuta sletao (i uzletao) po neki avion, a sada prodje i sat da niko ne sleti.... Po centru grada (Naama bay) je praznjikavo. Uveče se napravi čak i gužvica, uglavnom od arapskih turista i Rusa, pogotovo tamo gde ima happy hour.


Nema (dovoljno) gostiju na plažama Šarm el Šeika

Dešava se, ipak, po nešto. Dakle, nećete se osećati kao u Day after filmu, ako se odlučite da dodjete ovde. Ako ste, uopšte, u dilemi da li da letujete u Egiptu, budite sigurni da vas neće po ulicama juriti bradati mudžahedini sa kalašnjikovima ali treba da se zna da je dolazak "demokratije" otvorio Pandorinu kutiju.

Egipat je stara turistička velesila. Još je Napoleon otvorio sezonu, i promovišući umetnost starog Egipta doveo je ovu zemlju u žižu pomodnog interesovanja. Kasnije su Englezi u XIX veku uveli običaj da se zima provodi u Egiptu, i od tog doba turizam se kreće uzlaznom linijom. Nije ni čudo, pošto ova zemlja, zaista, ima šta da ponudi. Osim spomenika iz Starog Egipta, a to je svet za sebe, možete videti bisere islamske arhitekture a i stare hrišćanske spomenike takodje. Pored kulturnih sadržaja, ova zemlja ima prekrasnu prirodu, dolinu Nila, Saharu, oaze i hiljade kilometara obale. Egipat izlazi na dva mora, Sredozemno (Nord coast) sa nepreglednim peščanim plažama od Libije do Izraela i Crveno more, Istočna Afrika do Sudana i Sinaj. Na severnoj obali su glavni centri Aleksandrija i Marsa Matruh a na crvenomorskoj obali su, na Sinaju Sharm el Sheikh, a na istočnoafričkoj Hurgada i južno, Marsalam. Pošto je Crveno more zaliv toplog Indijskog okeana, sezona kupanja je devet meseci. To je najbliže toplo more Evropljanima, pa je postalo veoma popularno za odmor. Egipćani su vrlo ozbiljno shatili značaj turizma ( a kako i nebi kad im donosi toliki prihod) i obezbedili su najbolji odnos cena- kvalitet. Za tu količinu novca kojom tamo platite smeštaj nigde u sličnim turističkim destinacijama ne možete dobiti, ni blizu, takav hotel. Dodajmo tome niske cene vanpansionskih usluga, a uz sve to prekrasno more sa divnim plažama i bogatim podvodnim svetom, nije ni čudo da se turistički centri neobično brzo razvijaju. Sve do sada Egipćani su se hvalili i svojim, zaista, velikim gostoprimstvom a posbno time da su najbezbednija i najsigurnija zemlja za turiste. Tako je bilo do sada.

Raniji, apsolutni autoriteti, kao što je bila policija, nisu više toliko neprikosnoveni. Narod je toliko ogorčen na njih da su ih sklonili sa ulica, da ne nerviraju ljude (do izbora). Vojska se ne meša a nije ni obučena da obavlja policijske poslove. Upravo zbog toga je, u nekad najbezbednijoj arapskoj zemlji, počeo da jača kriminal. Tako su se i desili oni, do juče nezamislivi, medjureligijski protesti sa mrtvima i paljenjem crkava. Na drumovima su se pojavili beduini, hajduci. Zaustave vozilo, opljačkaju putnike do gole kože i zbrišu. Srećom, još uvek, ne vade organe. Za vreme "tatice" tako nešto bilo je moguće jedino u filmovima. To su, na sreću, samo izdvojeni slucajevi, reklo bi se, presedani. Opravdani gnev Egipćana skinuo je višedecenijskog diktatora sa vlasti a ipak nije došlo do anarhije i bezvlašća. Ovo je izveštaj iz letovališta, gde imate iluziju potpune sigurnosti. Kako je u Kairu ne znam, ali obzirom da tamo putujem, vec, sutra, imaćete uskoro pun izveštaj.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...