U PODNOŽJU TAURUS PLANINE

Danijela Ćirović

Na putu za Kapadokiju (1) – Antalija

 

Ako vam je želja da jednom u životu obiđete i čudesnu Kapadokiju u Turskoj, pripremite se na dug put. Nisam sigurna odakle je dalje – da li da krenete sa zapada (sa Egeja ili iz Istanbula) ili sa juga, iz pravca Sredozemlja. Možda je najbolji način da sletite u Ankaru, pa da put nastavite autobusom, ali i tu računajte na sate i sate provedene na putu.

Ako idete iz Antalije, kako smo mi išli, računajte da od antalijske rivijere imate oko 600 kilometara vožnje kroz planine, sa stalnom promenom pritiska koju ćete u ušima i te kako osetiti. Priroda koja vas usput prati je, doduše, vrlo prijatna za oko, naročito ako se uzme u obzir da vrlo podseća na ono što imamo i mi kod kuće – venac planina, ispresecan rekama, bogat rastinjem i zelenilom.

Ali, ako ste već u Antaliji, ne propustite da bar malo obiđete grad. Činjenica je da se turisti, sasvim prirodno, spuštaju u Antaliju zbog čistog mora i peščanih plaža. Ali, kad ste već tu, imajte u vidu da je grad osnovan još u drugom veku pre nove ere i da je, pored bulevara oivičenih palmama, luksuza i hotela sa puno zvezdica, ovaj grad bio važna uporišna luka mnogim osvajačima.



Marina u Antaliji

Pergamonski kralj Atalus Drugi nazvao je grad pre više od dva milenijuma po sebi – Ataleia, a kasnije je bio vrlo privlačan osvajačima poput Rimljana, Vizantijaca, Seldžuka, dok nije pao u ruke Otomana. Zbog odbrane ove važne luke podignute su stare gradske zidine, koje i danas mogu da se vide iz marine.

Marina i Sat kula

Sama marina je živo mesto gde se okupljaju turisti i meštani, gde ćete teško proći, a da vas ne zaustave i ponude vam neko od lokalnih krstarenja. Čini vam se da svaki čas neki brodić pristaje ili odlazi, pored svih onih koji su već ukotvljeni.


Pogled iz marine

Sa jedne strane marine, sa leve gledano s mora, na obroncima brda koji opasuju luku načičkani su mnogobrojni kafići i restorani iz kojih se pruža prelep pogled na more. S desne strane, na uzvišenju nalazi se stari grad, čiju autentičnu atmosferu teško možete da nazrete ako ne zakoračite strmim uskim ulicama. Iznad glave vam se uzdiže Sat kula, odmah uz stare zidine, koja je nekada bila deo tadašnjeg utvrđenja grada.



Sat kula

Stari Kaleiči

Ako ste rešili da uđete u stari deo Antalije, takozvani Kaleiči kvart, dočekaće vas čitav spektar boja tepiha, cveća, raznoraznih rukotvorina, tipičnih za Tursku, i prelepe male autentične kuće.



Uska popločana ulica vas vodi uzbrdo pored prozorskih dekoracija od kovanog gvožga i roze i crvenih muškatli i leandera. Na vrhu, sijaset uličica koje se seku pod pravim uglom, toliko uskih da ni zaprežna kola ne bi mogla da prođu, i jedno malo šire šetalište, opasano raznoraznim zanatskim radnjama.

 

Prodavac svakojakih drangulija, koje od šarenila ne možete ni da razaznate, ljubazno će vam se nasmešiti i neće imati ništa protiv da vam pozira.
 


Restorani i hotelčići prijatne atmosfere kriju se iza kapija od kovanog gvožđa. Kvart se na nekim mestima renovira, tako da svaka izmena upravo doprinese očuvanju autentičnosti nekadašnjeg naselja.




Na jednom kraju ulice izdvaja se minaret koji kao da nije dovršen ili je podlegao zubu vremena. U stvari, predanje kaže da je na mestu gde je podignuta džamija nekada stajala hrišćanska crkva. Pošto su je potpuno srušili i uništili, Turci su na tom mestu podigli džamiju. Međutim, stigla ih je Božija kazna, kako to tumače hrišćani, i grom je udario u minaret. Od tada, ovaj polusrušeni minaret nadvija se nad ruševinama crkve.

Hadrijanova kapija

Na izlasku iz Kaleičija, još jedno iznenađenje - dobro očuvana, fino dekorisana troluka Hadrijanova kapija. Ova rimska ostavština sagrađena je Hadrijanu u čast, kada je 130 godine n.e. rimski vojskovođa došao da poseti grad.




Kada prođete kroz Hadrijanovu kapiju, izlazite na veliki moderan bulevar gde, ako skrenete desno, možete da jedete jedan od najlepših sladoleda koje ste u životu probali dok se pride čudite raznovrsnosti ukusa koje lokalna poslastičarnica nudi. Ako odete levo, pored brojnih juvelirnica i kioska s kebabima svih vrsta, izaći ćete na trg, pa uskoro ponovo do Sat kule.

Ataturkov park

Kroz ovu ulicu idu čisti u belo farbani tramvaji, a posle nekoliko stanica stižete do početka poznate antalijske peščane plaže.
 


Doduše, nije na odmet ni prošetati, jer usput možete da uživate u prejzažu. Mi smo upravo to i učinili, jer nam rekoše da tuda može da se stigne u jedan od poznatijih parkova u Antaliji – Ataturkov park.




Duž obale poređani restorani, možete da birate ambijent u kojem vam se u tom trenutku najviše sedi. Park se nalazi na visokim stenama, tako da je pogled izvanredan, a deluje kao uvala između marine od koje ste krenuli i plaže s druge strane. Zbog visine, duva i prijatan vetar, a iznad glave će vam povremeno proleteti po koji paraglajder. Pored mora, uživaćete u sređenim drvoredima i zelenim površinama, cveću svih boja, improvizovanim potocima i drvenim mostićima.




Ako ste samo u prolazu, na šetalištu nije problem naći javni toalet, česmu, klupicu da predahnete, ali ako rešite da sednete na piće i ručak, računajte s tim da ćete malo duže čekati konobara, jer lokalci dolaze organizovano da obeduju i ispijaju čaj po onoj vrućini. Cene su pristojne, a hleba ćete dobiti kao da treba da prehranite čitavu familiju, užu i širu.

Vetrić s planinskog venca

Odavde ste na nekoliko minuta od plaže, pa vam svakako preostaje vremena i da uživate u čarima odmora zbog kojeg ste u Antaliju i došli. Dok se spuštate na plažu, obratite pažnju na venac visokih planina koji okružuje ovaj deo grada. U izmaglici, lepo se vide vrhovi planine Taur (ili Taurus), zbog koje, kažu, Antalija ima poseban prijatan vetrić koji razvejava letnju žegu.

A onda kada na obali mora "napunite baterije", put pod noge, jer čeka vas mnogo kilometara vožnje da biste stigli do famozne Kapadokije.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...