KELN – SVETSKA MEKA HOMOSEKSUALACA

Milan Lazarević

Grad koji se dosad jedini u Nemačkoj i to otvoreno, javno i službeno, usmerio na homoseksualne turiste

Kako se u Nemačkoj i svetu menjaju (u smeru tolerancije) pogledi na homoseksualne parove, tako i homoseksualni turisti sve više postaju predmet pažnje - mada se turistički preduzetnici još ustručavaju i ne znaju kako da se postave prema tom novom, recimo jezikom turizmologa, segmentu gostiju. Najdalje je u tome u centralnoj Evropi otišao grad Keln (Koln) koji se dosad jedini u Nemačkoj i to otvoreno, javno i službeno, usmerio na homoseksualne turiste. I verovatno ne žali zbog toga jer su sva istraživanja pokazala da su homoseksualni gosti dosta bogatiji od „običnih“ gostiju i da više troše od prosečnih na putovanja i odmore.



Ovaj grad od oko milion stanovnika, ima jedinstvenu, specijalnu Pink Welcome card za homoseksualce koja je dopuna standardne Koln Welcom card i nudi razne pogodnosti, kao što su besplatno korišćenje gradskog prevoza, 20 posto popusta za izletničke brodove na Rajni, niže cene ulaznica za muzeje, pozorišta i operu... A ono što je čini specijalnom jesu popusti u homoseksualnim barovima, klubovima, saunama i trgovinama. Na oficijelnoj web stranici http://www.koelntourismus.de ovi gosti mogu naći spiskove gay-friendly hotela, specijalizovanih trgovina za gay-ove i lezbejke, klubova, kafana i restorana namenjenih isključivo za gay-ove ili samo za lezbijke.

Interesenti za homoseksualnu turističku kartu moraju najpre kupiti standardnu Koln Welcome card, koja košta devet evra i važi 24 sata, odnosno 14 evra za 48, i 19 evra za 72 sata. Potom odmah mogu dokupiti malu, ružičastu, samolepljivu karticu sa logom u bojama duginog spektra u desnom gornjem uglu. Kartica košta pet evra a podrobnosti se mogu naći na turističkom vebu grada.


No, homoseksualni turizam ulazi u modu i drugim delovima sveta. Na primer, u agentinskoj metropoli Buenos Airesu je pre dve godine otvoren već drugi hotel na svetu za homoseksualce sa pet zvezdica. Sagradila ga je španska kompanija Axel koja je još dosta pre toga, 2003, otvorila prvi luskuszni hotel za homoseksusuace u Barseloni. U hotelu se homoseksualci ne moraju stideti i pretvarati zbog svoje seksualne orijentacije. Tamo mogu, naravno, noćiti i heteroseksualni parovi. A razlog zašto je baš u Buenos Airesu, logičan je jer je taj grad najpopularnija latino-američka destinacija homoseksualnih turista.

U Evropi su već dosta poznati i omiljeni kao destinacije medju homoseksualcima London, Berlin i Španija, posebno sa otokom Ibiza, kojoj ne smeta katolicizam da u njoj od svih mediteranskih zemalja homoseksualci najradije letuju.

Prag ima veliki, neiskorišćeni potencijal i atraktivnost za homoseksualce ali relativno tanku tradiciju u turističkoj organizaciji i planiranju. Još nema nijednog specijalizovanog hotela, niti publikacije za homoseksualne turiste... I bez toga se, medjutim, u gradu, najpre za potrebe domaćih homoseksualaca, a potom i turista, u jednoj od elitnih četvrti, odmah pored centra, Vinohradi, u prečniku manjem od kilometra niklo je i koncentrisalo se nekoliko desetina (procene su, izmedju 50 i 100) raznih lokala za homoseksualce – kafana, pivnica, barova, restorana, klubova, sauna...Kontaktiraju i saradjuju sa ovdašnjim udruženjima homoseksualaca, reklamiraju se na gay-vebovima (kojih je mnogo više nego što je udeo homoseksualaca u stanovništvu) ali razmišljaju i o nekoj vrsti zajedničkog gay-informatora za turiste koji bi se mogao veoma brzo pojaviti, možda već najesen..

Projekat Villa Anders (Drugačija vila)

Keln se nije bez sumnje slučajno otvorio i tako je prijatan prema homoseksualnim turistima. Ovaj grad je i pre pojave Pink Welcome card imao dosta razumevanja i brinuo za svoje homoseksualce koji u njemu žive. Za njih se priprema novi pilot-stambeni projekt koji ima dosta apstraktni moto „Kvalitetnije stanovanje – krenuli smo napred i uspeli u tome“. Projekt, pod nazivom „Villa Anders“ (Drugačija vila) je predvidjen za zajedničko stanovanje gejova i lezbijki koji će tu živeti u sredini u kojoj im ne preti nikakva diskriminacija.

Projekat zgrade sa 34 stana, koji je iniciralo Društvo za stanovanje gejova i lezbijki (VSLF), realizuje se u kelnskoj četvrti Ehrenfeld. Koštaće ukupno oko 6,7 miliona evra a jedan deo toga pokriven je iz državnih dotacija. Veći deo činiće, ipak, komercijalna investicija jer se može pretpostaviti, već po prethodnom interesovanju homoseksualnih, da će se projekat isplatiti.

„Imati sopstveni stan, ali biti u odgovarajućem društvu“, to je smisao ovog projekta, prema njegovom portparolu Stefanu Jungstu. Dosad je prodato više od polovine od ukupno 34 stana. Vlasnici stanova trebalo bi uskoro da se u njih usele.

Jedan od kupaca stanova, pozorišni režiser Jens Lidy izjavio je da je posle odluke da se preseli iz svog dosadašnjg stana u jednom kelnskom predgradju u novu vilu „počeo da se oseća slobodnijim“. Mnogo vremena i energije gubio je, kako kaže, „u igranju nekakve igre skrivanja od suseda kako ne bi znali da je on gej. Nisam siguran kako bi reagovali“.

S druge strane pojavljuju se i bojazni da bi Villa Anders mogla da postane nekakav geto za homoseksualne i da bi se time samo doprinelo netoleranciji prema njima u društvu. „Mnogo, posebno starijih gejova i lezbijki živi dosta povučeno. O njima se ponegde nešto i priča i zna. Drugi, posebno mladji, manje se kriju, žive otvorenije. Ali, mnogi i od prvih i drugih osećaju se i dalje da ne mogu biti ono što jesu“.

Keln ukratko



Keln (nem. Köln, do 1919. Cöln, dijalekatski Kölle) je po površini i broju stanovnika četvrti grad u Nemačkoj, posle Berlina, Hamburga i Minhena. Najveći je grad najmnogoljudnije savezne države Severne Rajne-Vestfalije. Keln se nalazi na obalama reke Rajne, dve strane grada spaja sedam mostova. Glavna atrakcija grada je Kelnska katedrala (nem. Kölner Dom), danas treća najviša crkva na svetu i najveća turistička atrakcija Nemačke. Keln je poznat i po Kölsch pivu, kao i po karnevalu koji se svake godine održava u februaru kao i, od pre koju godinu, i po ljubaznosti prema ljudima drugačije seksualna orijentacije...


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...