U Srbiji niču ziplajnovi

Danijela Ćirović

Iako je ova vrsta zabave i dalje malo poznata kod nas, iskustva iz sveta pokazuju da ljubitelji aktivnog odmora rado posećuju ovakve adrenalinske sadržaje. Ove godine je otvoren najveći ziplajn u Srbiji – u Ljubišu, a uskoro će proraditi na Fruškoj Gori, u Užicu, dok se planira izgradnja u Ivanjici i na Zlataru
(foto, Vožnja ziplajnom u Ljubišu)

Jedna od najviših planina u Ujedinjenim Arapskim Emiratima postala je nova turistička atrakcija od ove godine, i to nakon što je otvorila najveći ziplajn na svetu. Dugačak je čak 2,8 kilometara i visok preko hiljadu i po metara! A znate li da i Srbija ima ziplajn, i da će ih uskoro imati još nekoliko? Ni približno dimenzijama iz Emirata, naravno (kojima su premašene i zemlje inače poznate po ziplajnu), ali ipak sasvim pristojne da turisti i na ovaj način uživaju u prirodi Srbije.

Prikupljajući informacije za ovaj tekst, Balkanmagazin je uvideo da puno ljudi i nije baš sigurno šta je u stvari ziplajn.

Oni upućeniji, koje zanima ova vrsta aktivnosti, i dalje pominju ziplajn u Crnoj Gori kao „najbliži“, iako se baš u maju ove godine otvorio i naš najveći ziplajn – u zlatiborskom selu Ljubiš. Ali, on nije prvi.

Ziplajn-u-Emiratima-s

Ziplajn u Emiratima, najveći na svetu

Najveći – u Ljubišu

„Prvi ziplajn u Srbiji otvoren je još 2013. na Kopaoniku, a zatim i na vrhu Tornik, na Zlatiboru 2017“, objašnjava Ivan Vuković, zadužen sa sport i aktivan odmor pri Turističkoj organizaciji Srbije (TOS).

Treći je upravo ovaj u Ljubišu, koji za sada važi za najveći i već je uvršten u turističke atrakcije na Zlatiboru. Dugačak je 550 metara i visok 130. Zbog toga što je napravljen tako da posetioci budu privezani u sedećem položaju, prijemčiv je za široku publiku.

„Ništa ne brinite, pa nedavno nam se vozila i četvorogodišnja devojčica“, umiruju nas pred vožnju Uroš i Sanja, koji su nas dočekali u Ljubišu: „Ona je bila oduševljena!“

Ziplajn, kažu, radi stalno, kad god vremenske prilike dozvole. Košta 1.200 dinara po osobi, odnosno 10 evra, a moguće je voziti se i u paru – ako vam baš hrabrost popusti pred pogledom na duboku padinu između zlatiborskih brda. No, porazgovarali smo i sa meštaninom, dekicom od 75 godina, koji je najstariji posetilac. Pitamo ga kako je bilo na vožnji, a on uz osmeh odmahuje rukom.

Ovde se priča o srpskom ziplajnu ne završava, zapravo je tek počela.

zip-Karibi

Zabava ziplajnom na Karibima

Još nekoliko u izgradnji

„U avgustu su završeni radovi na ziplajnu na Fruškoj Gori kod izletišta Zmajevac. Dužina mu je 1.500 metara sa padom od 120, i trebalo bi da dostiže brzinu od 80 kilometara na sat. Planirano je da počne sa radom od iduće sezone“, dodaje Vuković iz TOS-a, napominjući da je u planu još nekoliko projekata u zapadnoj Srbiji.

Upravo direktor Regionalne turističke organizacije Zapadna Srbija Miroslav Rađen pojasnio je o čemu se radi. U toku su radovi na rekonstrukciji i turističkoj valorizaciji Starog grada u Užicu, kaže on, a jedan od projekata koji će doprineti atraktivnosti ovog područja je i izgradnja ziplajna u klisuri reke Đetinje. Ziplajn će ići od Starog grada do lokaliteta poznatog kao Čitakova stena. Dužina će mu biti 375 metara, a visinska razlika 20.

„Lokacija je idealna za postavljanje ovakvog adrenalinskog sadržaja, koji će u narednom periodu sigurno postati magnet za turiste. Planirano je da izgradnja bude završena do kraja ove godine, tako da će njegovo korišćenje biti moguće od sledeće turističke sezone“, najavljuje Rađen za Balkanmagazin.

zip-Užicu

Pogled sa Starog grada u Užicu

I Vuković iz TOS-a navodi da u Srbiji postoji sve veće interesovanje za aktivne oblike odmora i adrenalinske sadržaje na destinacijama, te samim tim i za ziplajn. Turisti, kako kaže, „generalno vole da probaju nove stvari i traže uzbuđenja, pa će rado probati i nove aktivnosti“.

Nove ziplajnove Srbija će, dakle, imati u Ljubišu, na Fruškoj Gori, u Užicu, a pominje se projekat za planinu Zlatar, kao i za Ivanjicu. Radomir Lišanin, koji je na čelu Turističke organizacije Ivanjica, pokazao nam je mesto gde bi iduće godine trebalo da proradi novi ziplajn, a koji će imati dve žice – u oba smera, obe će biti po nešto više od 530 metara dugačke. Lišanin se zato pohvalio da će njihov, možda ipak, biti „najduži u Srbiji“.

zipIvanjica

Odavde do brda preko puta - budućži ziplajn u Ivanjici

Kako je nastao

Kako je uopšte nastao ziplajn? Vuković iz TOS-a kaže da u početku svoje primene, on nije imao zabavnu svrhu, već da je korišćen za transport robe i ljudi preko gustih šuma i džungli Srednje i Južne Amerike i Azije, za potrebe i snabdevanje udaljenih gradilišta i rudnika, a u Australiji je često korišćen i u vojne svrhe.

„Iako adrenalinska aktivnost, ziplajn može da posluži i u edukativne svrhe, naročito za decu. Imao sam prilike da se vozim na sistemu ziplajnova u Japanu, od kojih je svaki imao temu vožnje i gde je operater objašnjavao šta taj let predstavlja. Na primer – let vilin-konjica kada ste vezani za leđa i širite ruke, ili let semena gde je kanap ziplajna bio uvrnut da biste imali konstantu rotaciju, ili let sokola gde vam je cilj da tokom vožnje odozgo primetite miša u travi“, priča Vuković.

zip-Filipini-

Kako to izgleda na Filipinima

Ipak, vremenom su entuzijasti u ovome očigledno pronašli i adrenalinsko zadovoljstvo, pa su tako danas u svetu poznati ziplajnovi u Meksiku, Peruu, Italiji, Rusiji, na Filipinima, u Južnoj Africi, dok je onaj u Puerto Riku jedno vreme bio i najveći. Bar dok se nije pojavio ovaj u Emiratima. A tu – čitavo iskustvo traje tek nekoliko minuta i vožnju platite oko 170 dolara, ali zato dobijete jedinstveno adrenalinsko uzbuđenje dok brzinom od 150 kilometara na sat prelećete preko prostora većeg od 28 fudbalskih stadiona!

 

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...