O struji u Srbiji i Evropi: i EPS ubijaju, zar ne? (1)

Ratko Karolić

Šta je merilo uspešnosti javnih preduzeća? Ako su pouzdanost snabdevanja i najniža cena struje u Evropi merila efikasnosti i uspešnosti – onda je Elektroprivreda Srbije najuspešnije javno preduzeće u zemlji. I to zajedno sa svim manama i problemima koje danas ima. Nažalost. prema najavljenim merama srpske vlade prema ovom sektoru - to neće ostati još dugo
(ilustracija, podizanje novih dalekovoda)

Stogodišnje poplave u Srbiji tokom 2014. godine nanele su velike štete domaćoj elektroprivredi, već iznurenoj višegodišnjom politikom neekonomskih i nerealno niskih cena struje. Ostavljena na taj način bez sopstvenih novčanih rezervi, ona nije sada u stanju da sama sanira posledice ovih poplava - bez povećanja cene struje. 

Neophodnost uspostavljanja ekonomskih cena struje suočava se sa velikim otporom vlasti i građana-potrošača koji jednostvno ne žele da se upoznaju sa realnim stanjem u ovom ključnom sektoru srpske privrede.

Krađe struje i neplaćanje potrošnje

“Dok se ne reši problem 18 odsto tehničkih gubitaka struje, od čega deo čini ukradena energija, i 15 procenata neplaćenih računa, Vlada Srbije neće EPS-u odobriti povećanje cene struje, obećao je pre nekoliko dana premijer Aleksandar Vučić…” (1)  

Nesto slično tome izjavio je i srpski ministar finansija, Dušan Vujović, na konferenciji za novinare u Savezu ekonomista Srbije. Kako navode beogradske novine Blic.rs u jednom segmentu nesto obimnijeg članka, a u podnaslovu “Vujović: Srbija baci trećinu proizvedene struje”, navodi se da “gubici u prenosu električne energije iznose 18 odsto a stepen naplate potrošene električne energije trenutno je 84 odsto…”  (2)

I novosadski Dnevnik govori o ‘bacanju’ struje u članku “EPS baci 400 miliona evra struje godišnje” od 11/08/2014. (3)

Ovakav naslov je zaista čudan jer se u članku navodi izjava EPS-a da su gubici na mreži 15 odsto (a ne 18 odsto kako se stalno navodi u štampi) i da je od toga krađa struje oko 5 odsto, odnosno oko 65 miliona evra godišnje - a da je ostatak od 10 odsto tehničkih gubitaka uobičajen u svim distribucijama u svetu!

Dug potrošača EPS-u, kako se navodi, je oko 175 miliona evra godišnje, a zbog loše unutrašnje organizacije EPS-a gubi se još oko 35 miliona evra godišnje.

Sve to ukupno iznosi oko 275 miliona evra godišnje (a ne 400), u čemu je učešće, odnosno neposredna “krivica” EPS-a samo oko 12,7 odsto ukupnih gubitaka. 

Za ostalo je odgovorna država.

EPS nema svoje sudstvo i policiju da reši probleme krađe i neplaćanja utrošene struje. Teško da je EPS odgovoran i za prekomerno zapošljavanje partijskih kadrova u ovom javnom preduzeću.

U svakom slučaju, sigurno je da nema govora o ‘bacanju’ struje i novca, nego se radi o krađama struje i neplaćanju za prethodno isporučenu robu!

Iako ministar Vujović navodi da je cena struje u Srbiji najniža u regionu, on kao glavne probleme EPS-a navodi “kvalitet menadžmenta, način upravljanja i tehničke gubitke” kao i da “problem naplate struje nisu pitanja cene već se tiču promene organizacije rada i funkcionisanja EPS-a.” (3)

Iz ovoga je zaista teško zaključiti koja su glavna merila Vlade Srbije u ocenjivanju uspešnosti rada ovog javnog preduzeća.

Ovde bi trebalo pomenuti i uporednu analizu cena struje koju je napravio Nacionalni savet za zaštitu potrošača Vlade Srbije. (4)

Član ovog Saveta navodi da, “prema istraživanju Eurostata, ako se cene električne energije preračunaju prema kupovnoj moći građana, cena u Srbiji je negde oko 13.7 evrocenti po kilovatčasu. To znači, objašnjava Jovanović, da građani Srbije plaćaju struju po istoj ceni kao i Francuzi, a skuplje od građana Švedske, i Finske.”

Ostaje samo pitanje zašto ovaj Savet Vlade Srbije nije u analizu uključio i cene struje u zemljama iz našeg okruženja. (5)

Cena struje u Makedoniji, naprimer, je oko 7,8 evrocenti po kilovatčasu, ili 27 odsto viša nego u Srbiji (računato sa domaćom cenom od 6,14 evrocenti po kWh) – a prosečne zarade u Makedoniji su niže od onih u Srbiji! 

Slična je situacija i u Bosni i Hercegovini, gde je cena struje za domaćinstva oko 8 evrocenti po kilovatčasu!

Prosečne plate/zarade nisu mnogo više ni u ostalim susednim zemljama, gde su cene struje u evrocentima po kWh: u Crnoj Gori 10,2; u Hrvatskoj 13,7; u Rumuniji 16,5 evrocenti po kwh.

Član Saveta potrošača inače ne pominje ni cene u Nemačkoj od 29,2 evrocenta po kWh i Danskoj sa 29,4 evrocenta za kWh – skoro pet pet puta veće od cene struje u Srbiji. Prosečna cena struje u EU je inače 20,1 evrocenti po kWh. 

Francuzi, čija cena struje od oko 13 evrocenti po kilovatčasu se pominje kao ključni argument u pomenutoj izjavi člana Saveta, dobar deo struje dobijaju iz nuklearnih elektrana - koje njihova vlada debelo subvencioniše i iz drugih, strateških razloga. 

U ovom, inače veoma informativnom prilogu iz Blica, (5) napravljena je i jedna velika greška. I u slučaju poskupljenja struje od 15 odsto, cena struje u Srbiji bi bila 7,061 evrocenti po kilovatčasu (a ne 9,21 kako je navedeno u članku), odnosno ostala bi i dalje najniža cena struje u regionu!  

O izveštaju UN, EU i Svetske banke sa donatorske konferencije za pomoć poplavljenim u Srbiji

Stanovništvo Srbije očigledno nije dovoljno upoznato sa teškom situacijom sa kojom se suočava domaća elektroprivreda pa valjda zbog toga reaguje sa potpunim nerazumevanjem za potrebe EPS-a.

Osim problema sa posledicama poplava, našu elektroprivredu čekaju teški zahtevi EU vezani za smanjivanje gasova sa efektom staklene bašte iz termocentrala, odnosnom zahtevi za boljom efikasnošću u korišćenju uglja (izmenama u postojećim i izgradnji novih termoblokova), kao i zahtevi za uvođenjem kogeneracije – objedinjene proizvodnje struje i grejanja (eventualno i hlađenja) za potrebe domaćinstava i privrede.

Kogeneracijom se inače smanjuje zagađenje okoline u odnosu na konvencionalni (razdvojeni) način proizvodnje struje i grejanja - i skoro dvostruko povećava efikasnost u korišćenju uglja (na oko 80 odsto u poređenju sa manje od 40 odsto u konvencionalnoj proizvodnji struje u termocentralama).

Ovde navodimo izvode o posledicama poplava u Srbiji po domaću elektroprivredu a u sledećem nastavku biće reči o zahtevima i trendovima u evropskoj elektroprivredi.

Izveštaj koji su zajedno pripremili UN, EU i Svetska banka za donatorsku konferenciju posvećenu prikupljenju pomoći za saniranje štete od poplava u Srbiji i BiH tokom 2014. godine – nije dobio detaljniji prikaz u srpskoj štampi. (6)

Iz ovog detaljnog i obimnog izveštaja, sajt PEI (Power Engineering International) je napravio kratak pregled pod naslovom “Srbija se posle poplava suočava sa visokim računima za uvoz energije” iz koga prenosimo ključne delove:

“…Neto uvoz energije, uzimajući skupa gas i naftu, obuhvata oko 40 procenata godišnjeg trgovačkog debalansa Srbije, a poplave koje su nanele štetu od oko 2 milijarde dolara još više odlažu prethodno kašnjenje u gradnji termocentrala.

…Nacionalna proizvodnja uglja će se verovatno smanjiti za 45 odsto u toku sledećih osam do 12 meseci, a ukupna šteta elektroprivredi se procenjuje na 663 miliona dolara (oko 500 miliona evra - prim.), računajući tu i izgubljenu dobit, stoji u izveštaju Evropske unije, Svetske banke i Ujedinjenih nacija, koji je objavljen 16. jula na donatorskoj konferenciji u Briselu, za poplavljenu Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. 

…Podaci ukazuju da Srbija troši 1,4 kg kolubarskog lignita za proizvodnju jednog kilovatčasa struje. Ovo ukazuje na manjak od 21 miliona kilovatčasova struje dnevno dok se proizvodnja ne obnovi, ili na uvoz vredan jedan million evra dnevno, računajući na cene u zimskom periodu na glavnim tržištima u regionu.” (7) 

 

Reference:

1.- Šteta od 500 miliona evra gura cenu struje - (od 29/07/2014)

www.danas.rs/danasrs/ekonomija/steta_od_500_miliona_evra_gura_cenu_struje.4.html?news_id=286258

2.- Vujović: Penzije i plate u javnom sektoru manje do 10 odsto i ni dinar više - (od 25/07/2014)

www.blic.rs/Vesti/Politika/483081/Vujovic-Penzije-i-plate-u-javnom-sektoru-manje-do-10-odsto-i-ni-dinar-vise 

3.- EPS baci 400 miliona evra struje godišnje - (od 11/08/2014)

www.dnevnik.rs/ekonomija/eps-baci-400-miliona-evra-struje-godisnje

4.- Ovakve račune za struju niko nema - (od 8/08/2014)

www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=08&dd=08&nav_id=886005

5.- Sve o poskupljenju struje – (od 30/07/2014)

www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/484077/Sve-o-poskupljenju-struje

6.- EU solidarity with Bosnia and Herzegovina and Serbia

http://ec.europa.eu/enlargement/news_corner/floods/index_en.htm

7.- Serbia faces steep energy import bill following floods (od 29/07/2014)

www.powerengineeringint.com/articles/2014/07/Serbia-faces-steep-energy-import-bill-following-floods.html

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...