U Srbiji poskupela električna energija za 6,5 odsto

Autor:   BM

Cena električne energije za domaćinstva i male kupce od danas je veća za 6,5 odsto, javlja RTS i napominje da je, po računici Agencije za energetiku, prosečna cena kilovat-sata sada 8,144 dinara. Upitno je međutim, da li će se viša cena koju će plaćati građani obezbediti sigurnost snabdevanja, jer će EPS -u tokom zimske sezone nedostajati čak 2,2 milijarde kilovat sati električne energije, procenjuje istraživačko-izdavački centar Demostat. (Foto: Pixabay)

Savet Agencije za energetiku dao je krajem jula saglasnost na odluku o povećanju cene električne energije za garantovano snabdevanje, a domaćinstva i mali kupci će posledice te odluke osetiti na septembarskom računu.

Savet navodi, kako prenosi Fonet, da je prosečna cena električne energije za kupce koji imaju pravo na garantovano snabdevanje po regulisanim cenama, što su domaćinstva i mali kupci,  utvrđena na osnovu maksimalno odobrenog prihoda i predviđenih količina električne energije za prodaju ovim korisnicima.

Viši računi za električnu energiju su u vreme energetske krize možda i opravdana mera, a primenjuju je i mnoge države razvijenije od Srbije, sa više diverzifikovanim pravcima izvora snabdevanja.

Međutim, sa energetskom strukturom, kakva je ova u Srbiji, iznos od jedne i 1,5 milijarde evra za uvoz nedostajućih količina električne energije, koliko se procenjuje da će tokom predstojeće zimske sezone morati da plati  Elektroprivreda Srbije (EPS), je svakako stavka koja preti da ozbilno poremeti energetsku i ekonomsku stabilnost zemlje.

Procenu o sredstvima koja prelaze milijardu evra, a potrebna su kako bi se tokom predstojeće zimske sezone obezbedile ozbiljne količine električne energije iz uvoza, a reč je o 2,2 milijarde kilovat sati, danas je izneo Demostat online. Precizira se da će u periodu grejne sezone, od 15. oktobra do 15. marta, nedostajati količine u iznosu od 500 megavat-sati električne energije na sat.

S tim u vezi, a pozivajući se na dobro obaveštene izvore, Demostat navodi da Vlada Srbije razmatra tri opcije da obezbedi potreban novac, uključujući i aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), koji bi podrzumevao da ta finansijska organizacija dobije pravo da učestvuje u upravljanju EPS-om.

Druga opcija je da EPS uzme novi kredit kod komercijalnih banaka, ali u tom slučaju treba uzeti u obzir da je preduzeće već zaduženo u velikoj meri, u prvom redu zbog havarija i nestručnog rukovođenja, naročito u periodu dok je na njegovom čelu bio Milorad Grčić, prenosi navode ovog istraživačko-izdavačkog centra novinska agencija Fonet.

Treća mogućnost je da Vlada Srbije bude ta koja bi preduzeću obezbedila državne garancije za kredit kako bi došlo do neophodnih sredstava za normalno funkcionisanje.

Izvor Demostata napominje da odluka za koji od ova tri modela će se Vlada Srbije opredeliti i obezbediti neophodna sredstva za funkcionisanje EPS još nije doneta.

U Srbiji poskupela električna energija za 6,5 odsto
(Foto: Pixabay)

Više cene ne znače sigurnost snabdevanja

Ono što stručnu javnost, ali i potrošače, veoma zabrinjava je to da li će električne energije, čak i u slučaju da EPS obezbedi novac potreban za njenu nabavku iz uvoza, biti dovoljno u ponudi na berzama.

S obzirom na globalnu energetsku krizu zbog rata u Ukrajini, pod znakom pitanja je da li će u Evropi uopšte biti viškova električne energije koji bi mogli da budu ponuđeni na prodaju, ukazao je Demostat u analizi.

Ukoliko bi se pokazalo da su pesimističke prognoze u tom segmentu tačne, restikcije električne energije bi bile nešto sa čim bi se potrošači u Srbiji neminovno suočili.

Pitanje je samo u kojem obimu bi do toga došlo, zaključuje Demostat, uz napomenu da vlast i EPS kategorički demantuju da će restrikcija biti i da planiraju da smanje potrošnju električne energije kroz mere štednje.

U Srbiji poskupela električna energija za 6,5 odsto
(Foto: Pixabay)

Preporuke o štednji

Ministarstvo rudarstva i energetike (MRE) saopštilo je u ponedeljak da je usvojilo predloge preporuka za državnu upravu, jedinice lokalne samouprave, preduzeća u državnom vlasništvu, privredu i domaćinstva za smanjenje potrošnje električne i toplotne energije.

Domaćinstvima se preporučuje racionalnije korišćenje pre svega električne energije, uz najavu da će Ministarstvo uputiti molbu EPS da opširnije mogućnosti za smanjenje potrošnje električne i toplotne energije za domaćinstva dostavlja uz račune za utrošenu energiju.

Predlog preporuke je i da EPS stimuliše štednju kroz dodatne popuste za kupce koji smanje mesečnu potrošnju u odnosu na isti mesec prethodne godine.

Кada je reč o lokalnim samoupravama, organima državne uprave, državnim preduzećima, javnim ustanovama i privredi, predlog preporuka su racionalnija upotreba javne rasvete, ograničenje rada dekorativne rasvete na javnim objektima i korišćenje LED rasvete.

Preporučuje se i zamena stolarije i generalno unapređenje energetske efikasnosti, postavljanje solarnih panela, prelazak sa grejanja na struju na drugi vid grejanja i korišćenje toplotnih pumpi, što bi trebalo da omogući smanjenje potrošnje energije za 15 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

U Srbiji poskupela električna energija za 6,5 odsto
(Foto: Pixabay)

Umrežavanje kao rešenje

U uslovima svetske energetske krize, rešenje da se barem donekle preduprede ozbiljni energetski, kao i ekonomski potresi moglo bi biti udruživanje nacionalnih sistema.

Solidarnost i saradnja tokom energetske krize, pripreme za predstojeću zimsku sezonu, realizacija zajedničkih projekata u izgradnji energetske infrastrukture i jačanje regionalne energetske bezbednosti su ključni zadaci za članice inicijative Otvoreni Balkan, saglasili su se u ponedeljak  predstavnici ministarstava Srbije, Severne Makedonije i Albanije.

Fonet je preneo da je na onlajn sastanku predstavnika Ministarstva rudarstva i energetike Srbije, Ministarstva infrastrukture i energetike Albanije i Ministarstva ekonomije Severne Makedonije razgovarano i o pripremi zajedničkog, regionalnog kriznog plana, mogućnostima za skladištenje energenata, pre svega gasa, balansiranju električne energije.

Kako je saopštilo Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije, na sastanku je bilo reči i o stvaranju zajedničkog fonda za finansiranje budućih projekata koji su od velike važnosti za sve tri države.

Sastanak predstavlja nastavak razgovora iz Tirane krajem jula, kada su ministri Albanije i Severne Makedonije prihvatili inicijativu ministarke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović o potrebi za formiranjem zajedničke radne grupe za saradnju u energetskoj krizi i na strateškim projektima u okviru Otvorenog Balkana.

Tokom sastanka zajedničke radne grupe razgovarano je o mogućnostima za realizaciju konkretnih projekata, pre svega kada je reč o saradnji tokom zimske sezone, imajući u vidu rast cena na evropskim tržištima, kao i o novim energetskim kapacitetima koji koriste OIE, izgradnji gasnih interkonekcija i kapacitetima u budućem LNG terminalu u Albaniji, kao i o povezivanju u visokonaponskoj mreži.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...