Slovenci traže odštetu od RiTE Ugljevik

Izvor:   Glas Srpske

Elektroprivreda Slovenije podnela je tužbu protiv preduzeća Rudnik i Termoelektrana (RiTE) Ugljevik, koje je jedno od najvećih energetskih objekata u Republici Srpskoj, u kojoj traži odštetu od 1,48 milijardi maraka.

Elektroprivreda Slovenije tužbom protiv Rudnika i termoelektrane (RiTE) Ugljevik traži nadoknadu štete u iznosu od 1,48 milijardi maraka, na osnovu učešća u izgradnji tog kapaciteta i neisporučene struje.

Slovenci tužbu zasnivaju na činjenici da su sa trećinom novca finansirali izgradnju Termoelektrane Ugljevik, dok je ostatak novca obezbedila Elektroprivreda Bosne i Hercegovine. Elektroprivreda Slovenije u tužbenom zahtevu navodi da je u istoj razmeri trebalo da bude finansirana i izgradnja drugog bloka termoelektrane do koje nije došlo zbog početka rata.

Astronomski odštetni zahtev, koji je samo 350 miliona maraka niži od celog budžeta Srpske, otkrili su revizori Dilojta prilikom kontrole poslovanja RiTE Ugljevik.

Godinama unazad Slovenci su u pregovorima sa Vladom Republike Srpske insistirali na naplati odštete, a kako od dogovora nije bilo ništa 2009. godine su protiv RiTE Ugljevik podneli tužbu Osnovnom sudu u Bijeljini. Tom tužbom Elektroprivreda Slovenije je za neisporučenu struju i obračunate zatezne kamate na vrednost neisporučene struje od 1995. godine zatražila ukupno 69,9 miliona konvertibilnih maraka.

U decembru prošle godine usledila je dopuna tužbe, pa su Slovenci zatražili 826,52 miliona maraka odštete za sredstva uložena u izgradnju RiTE Ugljevik, 523,92 miliona na ime naknade za korišćenje zajedničkih sredstava i dodatnih 65,96 miliona maraka zbog neisporučene struje od 1. januara 2005. do 30. septembra 2008. godine sa zateznom kamatom za period od 1. oktobra 2008. godine do dana isplate odštete.

Okružni privredni sud u Bijeljini se rešenjem od 7. marta 2012. godine proglasio nenadležnim za postupanje u ovom predmetu i odbacio tužbu Elektroprivrede Slovenije. Slovenci, međutim, nisu odustali i 16. marta ove godine podnose žalbu Višem privrednom sudu u Banjaluci, koja do izdavanja finansijskih izveštaja nije razmatrana.

„Sa savetnicima i stručnjacima iz oblasti prava analiziraće se ovaj predmet kako bi videli koje će se mere preduzeti. Treba da istrajemo u ovom postupku i da se odbranimo. Vansudska poravnanja ne dolaze u obzir,“ kazao je Aleksandar Džombić, premijer Republike Srpske.

Rukovodstvo RiTE Ugljevik smatra da je tužba neosnovana i da ne strahuju od završetka ovog spora.

„Ova tužba nema veze sa realnošću. Naši pravnici su sve izanalizirali i smatraju da tužba i iznos koji Slovenci traže nema veze sa zdravim razumom,“ rekao je Glasu Srpske Anto Gajić, direktor RiTE Ugljevik.

U revizorskom izveštaju o poslovanju RiTE Ugljevik u prošloj godini navedeno je da potencijalna šteta po osnovu sudskih sporova koji se vode protiv tog preduzeća iznosi 134,5 miliona maraka.

„Procenom je utvrđeno da na dan bilansa stanja eventualni gubici za preduzeće po ovom osnovu iznose nešto više od pet miliona maraka. Za ovaj iznos u finansijskim izveštajima za 2011. godinu društvo je izvršilo rezervisanja za potencijalne gubitke po osnovu sudskih sporova, dok za ostale tužbe rukovodstvo preduzeća smatra da ne bi mogle imati negativan ishod po njih u budućnosti,“ naveli su revizori.

Vrednost sporova koje RiTE Ugljevik vodi protiv drugih lica iznosi 5,1 milion maraka bez potencijalnih zateznih kamata.

Poslovanje

RiTE Ugljevik u prošloj godini ostvario je neto dobit od 10,8 miliona maraka. Poslovni prihodi preduzeća iznosili su 143,1 milion, a poslovni rashodi 130,7 miliona maraka.

Najveću stavku u rashodima preduzeća čine troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi koji su u 2011. godini iznosili 53,8 miliona maraka.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...