Nova mladost Đerdapa 1

Izvor:   Politika

Za četiri decenije Đerdap 1 proizveo 230 milijardi kilovata više od plana i – krenuo u veliku obnovu agregata. Rusi kasne s isporukom opreme.

Kladovska elektrana Đerdap 1 ulazi 16. maja u petu deceniju uspešnog rada, sa više od 230 milijardi kilovata struje i započetom obnovom agregata, koji će od 2015. godine biti za desetinu jači i proizvoditi struju i naredne četiri decenije. Povodom jubileja, u našoj najvećoj hidroelektrani naglašavaju da je njenih šest agregata (toliko ih ima i rumunski deo zajedničke srpsko-rumunske elektrane) radilo besprekorno i da su oni protekle četiri decenije proizveli deset odsto više struje nego što je bilo planirano.

Kada bude završena upravo započeta revitalizacija svih šest agregata instalisana snaga Đerdapa 1 biće uvećana za sto megavata, što je ravno snazi celog jednog Zvornika na Drini. Najveći deo poslova u obnovi naših agregata na Đerdapu 1 završiće ruska firma Silovije mašini iz Sankt Peterburga, upravo isto ono preduzeće koje je isporučilo i postojeće agregate koji su izuzetno pouzdano funkcionisali minule četiri decenije.

Direktor elektrane Ljubiša Jokić kaže da na Đerdapu 1 nije bilo neplaniranog zastoja u proizvodnji i da je oprema ruskog proizvođača i naših podizvođača kvalitetna. Jokić podseća da je „višak” od deset odsto znatno ostvarenje.

U hronologiji rada elektrane upisano je da je najberićetnija bila 1980. godina. Tada je pri izuzetno visokom vodostaju u toku cele godine (prosek je bio 6.883 kubika u sekundi) proizvedeno 7,215 milijardi kilovata struje. Najveća mesečna proizvodnja bila je u maju 1985. godine (729,5 miliona kilovata), a najveća dnevna proizvodnja zabeležena je 27. decembra 1982. godine (26,120 miliona kilovata).

Bilo je i sušnih meseci i izuzetno retkih podbačaja u proizvodnji, kao što se to dogodilo minule i početkom ove godine. Prošlogodišnji plan proizvodnje ispunjen je sa samo 82 odsto zato što je minula godina imala čak devet sušnih meseci i isto toliko mesečnih podbačaja u proizvodnji. A i ova je počela zabrinjavajuće. Mali dotoci uticali su na realizaciju planova u januaru, martu i aprilu, a posebno će se po lošem učinku pamtiti februar. Dunav je tada bio okovan ledom pa je u tom mesecu proizvodnja podbacila 41 odsto.

Ipak pamtiće se „višak” od 23 milijarde kilovata u minule četiri decenije. Ravan je gotovo četvorogodišnjoj prosečnoj proizvodnji. Kao da je elektrana radila 44, a ne 40 godina.

Započeta obnova agregata trenutno ne ide planiranim tempom. Direktor Jokić kaže da to sada ne zavisi od radnika Privrednog društva Đerdap, niti od domaćih podizvođača radova već isključivo od ruskog proizvođača, koji kasni sa isporukom opreme. Kasnilo se i sa obnovom agregata broj šest, a još više se kasni sa obnovom „četvorke”. Radnici Đerdapa i naših firmi Severa, Goše, Geosonde, Jadrana i Energoprojekta, instituta Nikola Tesla i Mihajlo Pupin, kao i zagrebačkog Končara, rumunske kompanije General turbo, nemačke Vircburg i italijanske Bruno Prezeci se drže rokova, ali isporuka iz Rusije kasni pet meseci.

Direktor Jokić kaže da se čini sve da se isporuka opreme za „četvorku” ubrza. I da se skrate rokovi isporuke opreme za preostala četiri agregata, kako bi kompletna revitalizacija Đerdapa 1 bila završena za šest godina, kako je i planirano, tačnije do kraja 2015. godine.

Računa se na čvrsta ugovorna obećanja ruskog proizvođača opreme, ali i na doprinos koji bi mogao imati „interventni” dogovor Srbije i Rusije. Upravo i zbog toga što se ova revitalizacija obavlja po klirinškom dugu bivšeg SSSR-a prema bivšoj SFRJ.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...