Struja skuplja od oktobra (?)

Izvor:   Tanjug

Poskupljenje struje od oktobra, kada Agencija za energetiku preuzme davanje saglasnosti na cene električne energije. Srbija tražiti da joj se obaveza za povećanje učešća obnovljivih izvora energije u potrošnji do 2020. smanji sa 29 na 26 odsto. Ovih dana očekuje se i tender za izradu nove Strategije razvoja energetike Srbije do 2025. sa projekcijama do 2050. godine.

Struja u Srbiji će poskupeti od oktobra, kada Agencija za energetiku od Vlade Srbije preuzme davanje saglasnosti na cene električne energije, izjavio je za Tanjug Miloš Banjac, pomoćnik ministra energetike.

„To će biti jedini način da se smanji korišćenje električne energije za grejanje građana, koje je kod nas izraženo, zbog toga što je struja u Srbiji najjeftinija u Evropi. U Srbiji kao i drugim evropskim zemljama neophodno je povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, kako bi se povećala energetska bezbednost zemlje, i naveo da Srbija trenutno proizvodi oko 21 odsto energije iz obnovljivih izvora,“ rekao je Banjac na međunarodnoj konferenciji Energetska bezbednost Evrope-pozicija Srbije.

Milos-Banjac

Miloš Banjac

Srbija će, u skladu sa zahtevima EU, morati da u narednih sedam godina poveća učešće obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije. EU od Srbije zahteva da to učešće bude povećano na 29 procenata, ali Srbija traži da to bude 26 odsto, s obzirom na to da naša zemlja ima samo sedam godina da ispuni te zahteve, a zemlje EU koje su ranije počele time da se bave, imale su 11 godina.

„Predstavnici ministarstva infrastrukture i energetike sledeće nedelje će pregovarati o tome sa evropskim stručnjacima za energetiku, najavio je Banjac. Cilj je i da se poveća učešće biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva u Srbiji, zbog čega bi država trebalo da ukine akcize na biodizel“, kazao je Banjac i dodao da na primer Viktoria grupa može da proizvodi oko 100.000 tona biodizela godišnje.

Srbija može, iako teško, postići da do 2020. godine proizvodi oko 26 odsto energije iz obnovljivih izvora.

Banjac precizira da bi taj cilj mogao biti postignut povećanjem proizvodnje energije iz biomase, kao i da je plan da se izgrade vetroelektrane ukupne snage 450 megavata i male hidroelektrane (HE) snage oko 250 megavata. Elektroprivreda Srbije već priprema rekonstrukciju i izgradnju 50 malih HE, a izdato je i 70 energetskih dozvola za izgradnju novih malih HE u Srbiji, istakao je Banjac.

milutin-prodanovic
Milutin Prodanović

Pomoćnik ministra energetike Milutin Prodanović ukazao je da je Srbija čak pre nekih zemalja EU uspela da u oblasti energetike primeni najnovije preporuke EU, koje se odnose na tu oblast. Prodanović je najavio da će ovih dana biti objavljen tender za izradu nove Strategije razvoja energetike Srbije do 2025. sa projekcijama do 2050. godine, koja treba da bude završena do kraja ove godine. Prodanović je ukazao da je izgradnja gasovoda Južni tok kroz Srbiju u dužnini od najmanje 410 kilometara, jedan od najvažnijih projekata koji će doprineti sigurnosti snabdevanja naše zemlje energijom.

Asistent na Fakultetu za ekonomiju i biznis u Zagrebu Sanja Franc kazala je da su zemlje regiona kao i EU previše zavisne o neobnovljivim izvorima energije, kao što su nafta i gas, i istakla da bi svi trebalo da povećaju proizvodnju energije iz obnovljivih izvora - vetra, sunca, biomase, geotermalne energije.

Neophodna je i diverzifikacija izvora energije i transportnih ruta, jer je cela EU osim Danske, veliki uvoznik energije, posebno nafte i gasa, a najviše energenata zemlje EU na čelu sa Nemačkom, uvoze iz Rusije, napomenula je Franc. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju vlastite energije, istakla je Franc dodajući da ta zemlja i dalje uvozi oko 50 odsto potrebnih energenata.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...