Platiš pa trošiš

Izvor:   Dnevnik

Dok se u svetu uveliko primenjuje kupovina kartica „napunjenih“ kilovatima u Srbiji, za sada, na osnovu važećeg tarifnog sistema ne postoji mogućnost plaćanja struje pripejd karticama.

Plaćanje struje putem pripejd kartica u razvijenim zemljama odavno je praksa, a kako sada stoje stvari, u Srbiji ćemo na to čekati još nekoliko godina. Naime, reč je o plaćanju struje unapred, slično kao kod mobilne telefonije, odnosno kao što se može telefonirati dok ima kredita, a kad on ponestane ne, tako i struja „teče” – dok ima para, a kad se iznos na kartici potroši, struja presuši. Kad presuši, odete do trafike pa kupite novu karticu i tako redom.

Inače, plaćanje struje preko pripejd kartica već postoji u Hrvatskoj, koja taj način plaćanja ima i u zvaničnom je tarifnom sistemu, a u ovu susednu zemlju stižu pripejd brojila za struju koja rade isključivo kao ona za mobilne telefone, odnosno potrošač mesečno uplaćuje određenu svotu novca na karticu koja se stavlja u brojilo i dok god ima novca na kartici, biće i struje. Na taj način omogućena je kontrola potrošnje struje jer se računi plaćaju putem SIM-kartice. Takav način plaćanja struje idealan je za mlade ljude, samce ili i one koji iznajmljuju stanove, a ukoliko je potrošač zaboravio da pogleda na displeju brojila koliko je novca ostalo, ima mogućnost kredita.

Milan Mirosavljević, direktor Sektora Elektroprivrede Srbije za odnose s javnošću kaže da, za sada, na osnovu važećeg tarifnog sistema u našoj zemlji ne postoji mogućnost plaćanja struje pripejd karticama. Kreator tarifnog sistema je Agencija za energetiku Republike Srbije i to je telo koje donosi odluke o tome, dok EPS samo sprovodi propisana pravila tarifnog sistema.

– Otvaranjem domaćeg tržišta električne energije, kada će EPS biti jedan od ponuđača, treba očekivati mogućnost za donošenje samostalnog tarifnog sistema – kaže Mirosavljević. – Otvaranje tržišta za domaćinstva i male kupce očekuje se 1. januara 2015. godine i EPS je zainteresovan za uvođenje takvog načina plaćanja struje. Za taj model potrebna su posebna, savremena brojila, koja na odgovarajući način mere potrošnju i potrošaču daju inforamciju o iznosu koji je preostao na kartici.

– Kod potrošača koji su već naši kupci, promena načina plaćanja iziskivala bi promenu brojila, ali treba reći da će takav način plaćanja struje biti uveden kao opciona varijanta, onima koji to žele da urade. Takav način plaćanja bi bio omogućen pojedinim kategorijama potrošača, uglavnom za potrošnju u vikendicama, odnosno tamo gde nema ustaljene potrošnje – kaže Miroslavljević ističući da je EPS zainteresovan za takav način plaćanja struje jer ima mnogo potrošača koji nemaju redovnu potrošnju i koji bi hteli da je plaćaju putem pripejd kartice.

– Uvođenjem ovakvog načina plaćanja potrošač će biti u prilici da izračuna koji model plaćanja mu se najviše isplati. Da bismo stekli bolji uvid u to, bilo bi dobro da se, dok se plaćanje putem kartica ne uvede u Srbiju, distribucije pripreme odgovorajuću simulaciju potrošnje i računa na uobičajen i novi način. Uvođenje pripejd brojila za distribucije ima prednost što se potrošnja ne bi očitavala svakog meseca i što bi se struja plaćala unapred, a potrošač će imati direktan uvid u potrošnju i znaće koliko još može da troši.

Kartice i socijalna pravda

Ovaj model naplate struje mogao bi se koristiti i kod socijalno ugroženih slojeva, stanovništava koji nisu u mogućnosti da plaćaju struju po ekonomskoj ceni. Država bi socijalno ugroženima mogla podeliti kartice za struju besplatno ili uz popuste i na taj način jednima pomoći, a svima ostalima odrediti ekonomsku cenu. To bi, naravno, bilo dobro i za EPS jer cena struje ne bi više bila isključivo socijalna kategorija.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...