Kolubara B čeka finansijere

J. P.

Izgradnja Kolubara B mogla bi započeti dogodine, najavljuju iz Edisona, potencijalnog strateškog partnera EPS-u za ovu termoelektranu, čiji kamen temejac je postavljen daleke 1988. godine. Konačna realizacija zavisi od toga hoće li biti obezbeđeno finansiranje ovog Skadra na Bojani. (foto: lokacija gde je davno započela gradnja TE Kolubara B)

Odlazeća Vlada Srbije juče je usvojila pismo podrške kompanijama Edison, Elektroprivrede Srbije i finansijskim institucijama koje će realizovati projekat izgradnje nove Termoelektrane Kolubara B.

„Vlada je i zvanično uputila pismo osnivačima zajedničkih kompanija, a to su Edison iz Italije i EPS, koji će realizovati projekat izgradnje i upravljanja novom Termoelektranom Kolubara B,“ rekao je Dragomir Marković, generalni direktor EPS-a napominjući da je „ovo pismo podrške od velikog značaja i za finansijske institucije, na čelu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), kojima je takođe upućeno.“

Nakon potpisanog Preliminarnog sporazuma o saradnji sa EPS-om na razvoju projekta Kolubara B u junu 2011. godine Edison SpA (Italija) i Elektroprivreda Srbije (EPS) su potpisali Mandatno pismo sa Evropskom bankom za rekonstrukciju i razvoj. EBRD razmatra obezbeđenje finansiranja Projektnoj kompaniji u iznosu do 400 miliona evra.

Sledeći korak u realizaciji ovog projekta je izrada studije izvodljivosti, kao i osnivanje zajedničke projektne kompanije,” rekao je Masimo Arkuleo, predstavnik italijanske kompanije Edison zadužen za projektno finansiranje.

Izgradnja Termoelektrane Kolubara B treba da počne sledeće godine. Tačnije, tada će početi ponovna izgradnja jer, gradnja ove elektrane u u centralnoj Srbiji, sa dva bloka od po 375 megavata instalisane snage zapravo je početa daleke 1988. godine.

Na ime radova i opreme, koja je do sada ugrađena i nabavljena, a koju Elektroprivreda Srbije unosi kao ulog u zajedničku kompaniju Edison je srpskom partneru ponudio udeo u vlasništvu od 36,4 odsto. EPS je, prema procenama u Kolubaru B do sada uložio oko 300 miliona evra. Planirano je da izgradnja termoelektrane bude završena do 2017. godine.

“EBRD se trenutno nalazi u preliminarnoj fazi razmatranja finansiranja izgradnje TE Kolubara B, koja treba da zameni mnogobrojne dotrajale energetske kapacitete u zemlji. Učešće EBRD od ključne je važnosti za zaokruženje ove investicije, kao i za privlačenje drugih finansijskih institucija”, kaže Marković, navodeći da je EPS u pregovorima i sa drugim bankama jer, realizacija celog projekta koštaće više od milijardu evra.

Marković objašnjava da se, kao potpisnik Sporazuma o energetskoj zajednici, Srbija obavezala da će do kraja 2017. godine u potpunosti zadovoljavati norme Evropske unije po pitanju ekoloških standarda u energetskom sektoru.

“EPS, elektroenergetska kompanija u državnom vlasništvu, aktivno radi na rehabilitaciji i unapređenju postojećih energetskih kapaciteta kako bi se osiguralo usklađivanje sa evropskim ekološkim standardima do zadatog roka. Veliki broj elektrana na ugalj u Srbiji mora da bude zatvoren. Izgradnjom TE Kolubara B ćemo smanjiti intenzitet emisije ugljen dioksida srpskih proizvodnih kapaciteta, što praktično znači i izbegavanje emisije gasova sa efektom staklene bašte. Ovim Projektom će se postaviti referentne tačke za obnovu energetske infrastrukture Srbije i zapadnog Balkana. Stoga su Vlada Republike Srbije i EPS inicirali tendersku proceduru kako bi izabrali privatog investitora koji bi izgradio, finansirao i vodio zamenske kapacitete od 750 MW na lokaciji Kolubara B, u blizini rudarskog basena Kolubara, 40-tak kilometara od Beograda,” kaže generalni director EPS-a napominjući da će “ovaj Projekat predstavljati prvu značajniju privatnu investiciju u srpski sektor proizvodnje električne energije.”

Projekat Kolubare B, dakle, treba da postavi temelje kako za dalje privatne investicije u energetski sektor, tako i za budući angažman privatnog kapitala u javnu infrastrukturu u Srbiji.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...