Jeftina struja koči investicije u EBiH
U Elektroprivrede u Bosni i Hercegovini do 2015. godine planirane su investicije od oko 6,1 milijardu konvertibilnih maraka. Međutim, postojećim i očekivanim cenama struje nije moguće pokriti te buduće investicije a procenjuje se i da bi elektroprivrede, uz ove očekivane tarife, mogle zapasti u zbirni gubitak od čak 1,27 milijardi konvertibilnih maraka.
Postojeći i očekivani nivo cijena struje u Bosni i Hercegovini u narednom trogodišnjem periodu neadekvatan je za pokrivanje budućih investicionih potreba elektroprivreda, čime dovodi u rizik finansijsku i poslovnu održivost sektora, upozorili su u Svjetskoj banci.
Ta međunarodna finansijska institucija u nedavno objavljenom izvještaju navodi da tri elektoprivrede, za pokrivanja vlastitih potreba i održavanja nivoa izvoza, u sektor proizvodnje struje, proizvodnje uglja i distribuciju planiraju do 2015. godine investirati 6,1 milijardu konvertibilnih maraka.
Pozivajući se na informacije iz elektoprivreda, u Svjetskoj banci ukazuju da će se većina tih investicija finansirati iz vlastitih sredstava elektroprivreda i dodatnih stranih kredita koji mogu uključiti neke vrste državnih garancija.
Predviđeno zaduživanje i nivo tarifa struje pokazuje da bi se narednih godina oslabila finansijska pozicija elektroprivreda.
„Nijedna od tri elektroprivrede neće moći pokriti troškove svog sveukupnog investicionog programa, s obzirom na sadašnje i predviđene nivoe tarifa. Takođe, će se suočiti s poteškoćama u servisiranju obaveza po ranijem dugu i budućim projektima sa stranim finansiranjem", ističu u Svjetskoj banci. Projektuju tako da bi tri elektroprivrede uz očekivane tarife za tri godine mogle zapasti u zbirni gubitak od čak 1,27 milijardi konvertibilnih maraka.
U Elektroprivredi Bosne i Hercegovine (EBiH) negativan bilans tokom 2015. godine procjenjuju na skoro 200 miliona konvertibilnih maraka u Elektroprivredi HZHB od oko 400 miliona konvertibilnih maraka, a u Elektroprivredi Republike Srpske (ERS) čak 670 miliona konvertibilnih maraka.
„Projekcije finansijskog učinka ukazuju da će se elektroprivrede suočiti s izazovima u ispunjavanju svojih obaveza servisiranja duga i potrebnog vlastitog učešća u finansiranju investicionih projekata. U tom kontekstu, pristup finansiranju će vjerovatno postati teži i skuplji ako se ne riješe identifikovana pitanja tarifa i produktivnosti. Biće potrebna određena vladina podrška, najvjerovatnije u vidu olakšavanja pristupa kreditu, što će zauzvrat stvoriti potencijalne obaveze za vladu", upozorava se u izvještaju.
U Svjetskoj banci stoga predlažu mjere, među kojima je nastavak modernizacije i restrukturiranja rudnika uglja sa fokusom na efikasnost kroz usvajanje modernih tehnologija i povećanjem produktivnosti radne snage.
Predlaže se, između ostalog, nastavak restrukturiranja elektroenergetskog sektora u pravcu standarda korporativnog upravljanja EU, te usvajanje tarifa na nivou punog pokrivanja troškova, uz donošenje ciljanih mehanizama socijalne zaštite za najugroženije stanovništvo.
Duško Vrhovac, predsjednik Sindikata udruženih radnika energetike Republike Srpske, kaže da ERS ima najnižu cijenu struje u okruženju, koju ocjenjuje socijalnom i dugoročno štetnom za planirani investicioni ciklus.
„Cijena struje u Republici Srpskoj bi trebalo da bude približna tržišnim uslovima, dok bi socijalno ugrožene kategorije potrošača trebalo da dobiju regresirane cijene. To je, međutim, stvar Regulatorne komisije i Vlade Republike Srpaske“, kazao je Vrhovac.
Vrhovac se na slaže s namjerama značajnijeg uvođenja stranih investitora u domaći elektroenergetski sektor, smatrajući optimalnim da se pri izgradnji novih objekata ponudi manje od 50 odsto vlasničkog udjela.
