Energetsko osvajanje Drine

Izvor:   Politika

Republika Srpska i Srbija planiraju da sa inostranim partnerima u izgradnju hidrocentrala na Drini ulože ukupno 900 miliona evra, rekao je ministar industrije, energetike i rudarstva RS Željko Kovačević

Saradnja Srbije i Republike Srpske u oblasti energetike traje već odavno, a formalno je ozvaničena 18. marta prošle godine, kada su njihove vlade potpisale Memorandum o razumevanju u oblasti energetike. Govoreći o ovom aktu, ministar industrije, energetike i rudarstva RS dr Željko Kovačević je za „Politiku” rekao da su njim definisani pravci saradnje.

„U prvom planu su istraživanja i realizacija projekata na reci Drini, rešavanje interkonektivnih veza u cilju obezbeđenja sigurnog prenosa električne energije, rešavanje otvorenih pitanja i pojačavanje poslovno-tehničke saradnje”, kazao je Kovačević.

Kao prioritet, on je naveo saradnju na realizaciji projekata na srednjem toku Drine.

„Hidroenergetski sistem ’Srednja Drina’ obuhvata izgradnju tri hidroelektrane (HE) – Rogačica, Tegare i Dubravica. Prema procenama u njih će se uložiti oko 900 miliona evra. Važno je istaći da Italija i Srbija već imaju ugovorenu saradnju na ovim projektima, odnosno potpisan sporazum između ’Elektroprivrede Srbije’ i kompanije ’Seći’. Elektroprivrede RS i Srbije potpisale su sporazum o saradnji na realizaciji projekta ’SrednjaDrina’, a ako se ovaj projekat bude realizovao sa Italijom, moći će se koristiti podsticajne mere”, istakao je sagovornik „Politike”.

„Imajući u vidu sve navedeno, kao i činjenicu da su HE na srednjem toku reke Drine, u delu gde je ista granica sa Srbijom i neophodna raspodela hidropotencijala, vlada RS se opredelila da projekte na srednjem toku Drine uradi sa Srbijom. Sada se traže modaliteti saradnje u koje bi se uključila i RS na obostrano zadovoljstvo”, kazao je Željko Kovačević.

Osvrćući se na osporavanja iz Federacije BiH – da RS i Srbija ne mogu da grade HE na Drini bez odobrenja zajedničkih organa BiH. 

„Ovo su čiste besmislice, jer sva imovina na teritoriji entiteta je, prema Dejtonskom sporazumu, njegovo vlasništvo. Osim toga, koncesije su u isključivoj nadležnosti entiteta”, poručio je ministar Kovačević.

Govoreći o isporuci struje u specifičnim situacijama, Kovačević je rekao da „Elektroprivreda RS” svake godine potpisuje Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa „Elektroprivredom Srbije”.

„Ugovorom se regulišu pitanja od zajedničkog interesa – međusobne isporuke električne energije radi snabdevanja kupaca na distributivnom nivou u pograničnim područjima, međusobne isporuke električne energije radi optimalnog korišćenja hidroenergetskog potencijala HE ’Višegrad’ i ’Bajina Bašta’, obračun, fakturisanje i način plaćanja isporuka električne energije. Ovim ugovorom se ne regulišu isporuke električne energije u havarijskim situacijama, već se kad nastanu takve neprilike u direktnom kontaktu ugovaraju vrednosti – snaga, energija i cena energije. Dosadašnja saradnja elektroprivreda Srbije i Republike Srpske je bila dobra i uspešna”, objasnio je Željko Kovačević.

Govoreći o značaju energetike, ministar Kovačević je rekao da je „zemlja bez energetike, kao čovek bez vazduha”, odnosno osuđena na propast ili umiranje. Zbog toga je, dodao je on, RS uključena u izradu regionalne strategije razvoja energetike koju sprovodi Sekretarijat energetske zajednice u Beču.

„Najznačajnija ulaganja – 700 miliona evra – biće u treći blok Termoelektrane ’Ugljevik’, a partner nam je ’Komsari enerdži’. U termoelektranu ’Stanari’, kompanije EFT i ’Donfang elektrik korporejšn’ iz Kine, uložiće 400 miliona evra. Uprkos protivljenju gradonačelnika Foče Zdravka Krsmanovića, u gornjem toku Drine sagradićemo HE ’Buk bijela’. Na reci Bosni biće napravljeno nekoliko HE u koje će norveška kompanija ’Tehnor enerdži’ investirati 280 miliona evra. Planirano je da u energetiku do 2030. godine sa inostranim partnerima uloži 11,5 milijardi maraka ili 5,88 milijardi evra”, naveo je Željko Kovačević.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...