NOVE ELEKTRANE UPRKOS KRIZI

Autor:   Jelica Putniković

U Beogradu će do kraja nedelje, biti predstavljen projekat izgradnje sistema od četiri hidroelektrane, vredan oko 450 miliona evra, koje će na Drini zajedno graditi elektroprivrede Srbije i Republike Srpske, kaže Vladimir Djordjević, direktor EPS.

-Pri kraju je izrada fizibiliti studije za izgradnju ovih hidrocentrala. Dve elektroprivrede će uskoro potpisati ugovor o formiranju zajedničkog preduzeća HE Gornja Drina. Radujem se ovom zajedničkom projektu Elektroprivrede Srbije sa Elektroprivredom Republike Srpske. Planiramo da te hidroelektrane gradimo iz sopstvenih sredstava, iz prihoda od prodaje električne energije. To je projektat kojim treba da započne merdžovanje naše dve elektroprivrede. Biće to test „bratstva i jedinstva zasnovanog na ekonomskim osnovama“. Udruživanje dve elektroprivrede na ekonomskim osnovama shvaćen je i u političkim vrhovima i Srbije i Republike Srpske. EPS je sa EP RS prirodni elektroenergetski sistem, jer EPS ima dominatnu proizvodnju iz termoelektrana a Elektroprivreda RS iz hidroelektrana, pa nema dileme da to može da bude moćna elektroenergetska kompanija, koja već sada ima izuzetno atraktivne razvojne projekte, ne samo na Drini - kaže za Balkanmagazin Vladimir Đorđević, generalni direktor EPS-a, uoči susreta ministara energetike Srbije i RS i čelnih ljudi dve elektroprivrede.




Najavljujući da će najpre biti građene HE Buk bijela i HE Foča, a potom i hidroelektrane Paunci i Sutjeska, Đorđević kaže da je reč o ukupnoj investiciji od oko 450 miliona evra. Kada budu gotove, ove četiri hidrocentrale će proizvoditi godišnje 800 miliona kilovat-sati električne energije.

Zajednička firma za izgradnju na Drini

-Nova zajednička firma će biti dvočlano akcionarsko društvo u kome će oba partnera biti ravnopravna. Tako ćemo i ulagati. Nećemo sve četiri hidroelektrane graditi odjednom. Krenućemo sa izgradnjom HE Buk bijela i HE Foča, koje će zajedno proizvoditi oko 550 miliona kilovat-sati (kWh) godišnje. Za njihovu izgradnju treba oko 300 miliona evra. EPS i EP RS treba da obezbede po 150 miliona evra, ali sav novac neće trebati da se odmah i odjednom obezbedi, već fazno, u skladu sa dinamikom radova. EPS će to moći da iznese – objašnjava Đorđević.

Nova kompanija sa novim hidroelektranama na Drini biće nezavistan proizvođač električne energije, koji će proizvedenu struju prodavati na slobodnom tržištu.

- U susedstvu imamo HEP- Hrvatsku elektroprivredu. Zašto da ne napravimo i SEP-Srpsku elektroprivredu, u kojoj će biti EPS i EP RS? To će biti izuzetno jak energetski igrač u regionu - tvrdi Đorđević, podsećajući na odnos termo i hidro proizvodnje u dve elektroprivrede.

Elektroprivreda Republike Srpske sada proizvodi oko 5,2 milijardi kWh električne energije godišnje a za podmirenje domaće potrošnje treba im oko 3,7 milijardi kWh, što znači da skoro trećinu proizvodnje, kad ima dobre hidrologije, mogu da izvezu. EPS sa proizvodnjom od oko 40 milijardi kWh električne energije godišnje sada nije uvozno zavisna, ali u pojedinim delovima godine ima manjkove a u drugim, leti na primer, deo proizvodnje može i da izveze.

-Sa novim hidrokapacitetima na Drini EPS obezbeđuje nezavisnost od uvoza struje u periodima kada je ona, inače, najskuplja na slobodnom tržištu – kaže Đorđević navodeći da će se u budućoj zajedničkoj firmi korporativno odlučivati o poslovnim potezima, kako bi zajednička kompanija poslovala u korist obe elektroprivrede.

Termoelektrane na Kolubari, Savi i u Novom Sadu

Podsećajući da je EPS početkom godine objavio javni poziv strateškim partnerima za učešće na tenderu za izgradnju termoelektrana Kolubara B, sa dva agregata od po 350 megavata instalisane snage i bloka od 700 megavata u Nikola Tesla B, Đorđević kaže da do kraja ovog meseca Vlada Srbije treba da odobri predloženu proceduru za traženje strateških partnera i za projekat izgradnje termoelektrane – toplane (TE-TO) Novi Sad.

-Tek potom sledi stvaranje zajedničke firme EPS-a sa gradom Novim Sadom i raspisivanje tendera za izbor strateškog partnera koji će u ovaj projekat uložiti potrebnih 200 miliona evra. Ova elektrana u Novom Sadu će kao energent trošiti prirodni gas, a iskustva okolnih zemalja nam potvrđuju da je orijentacija na kogeneraciju put do kapaciteta koji je isplativ – objašnjava Đorđević.

Koliko će koštati obnova HEDjerdap

Vlada Srbije je, po rečima sagovornika Balkanmagazina, pri kraju i sa pregovorima sa Rusima oko otpočinjanja revitalizacije HE Đerdap I. Reč je o projektu koji treba da bude finansiran klirinškim dugom Rusije Srbiji.

Već nekoliko godina start radova se odlaže zbog toga što srpska i ruska strana ne mogu da dođu do iznosa ukupne investicije, koja je u međuvremenu, zbog raznih poremećaja na tržištu, povećana sa početnih 100 miliona dolara. Pregovori, koji su intenzivirani, treba uskoro da daju konačan odgovor na dva pitanja: kada će početi revitalizacija i koliko će ona koštati.

-HE Đerdap I je kapacitet koji umnogome doprinosi snazi elektronergetskog sistema EPS-a. Ova elektrana je do sada proizvela električnu energiju u vrednosti koja premašuje sedam milijardi evra. Kada bi se danas gradio takav objekat njegova izgradnja bi zahtevala oko dve milijarde evra. Njenom revitalizacijom dobijamo elektranu koja će i dalje EPS-u donositi profit – ističe Đorđević.

Šta je važnije: kurs dinira ili nove elektrane?

Napominjući da je "Elektroprivreda Srbije jedina firma u Srbiji koja može da se nosi sa krizom na duži rok" Đorđević komentariše:
- Kriza jeste, ali moramo da radimo i gradimo, da vučemo sprsku privredu, da je zapošljavamo na ovakvim strateškim energetskim objektima. Desetine hiljada ljudi mogu da budu angažovane na ovim poslovima a srpske firme bi zaradile stotine miliona evra. Sve najveće svetske sile žele da izadju iz recesije upravo pokretanjem velikih nacionalnih strateških projekata.




Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...