KREDIT U JUANIMA ZA NUKLEARNI POGON

Jelica Putniković

Srbija bi kroz kredite od kineskih banaka mogla obezbediti učešće od čak 25 % u izgradnji bugarske nuklearne elektrane Belene, što ekonomisti smatraju za vrlo riskantan zajam jer se može dogoditi da vrednost juana značajno poraste. (foto: maketa prvog rekatora od 1.000 megavata koji bi proradiio 2014. godine u budućoj nuklearki Belene, a sledeći bi trebalo da startuje godinu dana kasnije)

Predstavnici Kineske razvojne banke (CDB) potvrdili su juče u Beogradu da su zainteresovani da komercijalnim kreditima, u juanima, finasiraju razvoj infrastrukture i međurdžavne projekte Srbije i Kine, pre svega učešće Srbije u izgradnji nuklearne elektrane Belene u Bugarskoj, ali i druge energetske projekte, poput revitalizacije postojećih i izgradnje novih termokapaciteta u Kostolcu, o čemu se već vode pregovori i sa kineskom Eksim bankom.

Doduše, još nema precizno definisanog budućeg udela Srbije u izgradnji bugarske nuklerane elektrane Belane. Prof. dr Petar Škundrić, ministar rudarstva i energetike u Vladi Srbije kaže za Balkanmagazin da bi nosilac posla mogla biti Elektroprivreda Srbije koja je, inače, kao javno preduzeće, u direktnoj ingerenciji Vlade Srbije.

„Nismo licitirali oko procenta našeg učešća. Bio bih prezadovoljan da Srbija ima finansijske mogućnosti i da u NE Belane učestvuje sa udelom od 25 %“, otkriva prof. dr Petar Škundrić, napominjući da je „dijapazon našeg učešća širok i da je ovaj projekat mnogo složeniji nego što se u prvi mah moglo videti“.


Grad Belene na Dunavu u bugarskoj provinciji Pleven

Slede novi pregovori

Gao Jian, viceguverner CDB-a je posle jučerašnjih pregovora sa ministrom Škundrićem rekao: “Razgovarali smo o tom projektu u Bugarskoj. Zainteresovani smo i postoji određeni napredak. CDB banka je, pored investicija u energetski sektor Srbije, zainteresovana i za finasiranje razvoja infastrukure i međudržavnih projekata Srbije i Kine.”

“Banka bi želela na tržišnim principima da ostvari saradnju sa Srbijom i njenom Vladom. Bez obzora što se radi o saradnji na tržišnim principima, naši razgovori i želja za saradnjom sadrže i jednu jaku primesu političke volje”, rekao je Jian i najavio da će u sledećim razgovorima biti precizirani projekti u koje će se ulagati.

CDB banka, inače, ima sopstveni kapital od 650 milijardi dolara. Tokom proteklih godinu dana je izvan Kine investirala više od 100 milijardi.

Dok Gao Jian naglašava “da je razgovarano i o kreditima u juanima”, minister Škundrić napominje da bi se projekti finasirali komercijalnim kreditima CDB banke, “ali pod uslovima koji su povoljniji od većine banaka i ponuda koju je srpski energetski sektor dobijao”.

Škunrić ističe da je reč o najpovoljnijim finansijskim aranžmanima i projektima za koje bi bile zainteresovane Srbija, kompanije iz Kine i CDB banka.

Zagovarajući učešće Srbije u izgradnji NE Belene, Škundrić kaže da je u Vladi Srbije ocenjeno „da je to moguć projekat. Bilo bi i poželjno i korisno da Srbija ubuduće raspolaže sa energetskim kapacitetima u nuklearnim centralama, pogotovo što mi u ovom momentu imamo zabranu za izgradnju nuklearki. Dobro je što ovaj projekat za nekoliko godina, realno, može da bude završen. Nije uslovljen procenat našeg učešća u NE Belane. Vlada Srbije treba o tome uskoro da donese odluku.“

Kao prednost Škundrić navodi da bi na ime ulaganja u izgradnju NE Belene Srbija dobila čistu i jeftinu energiju.

„Uz to, naši stručnjaci bi mogli da se, na konkretnom projektu, osposobljavaju za rad i rukovođenje na nukleranim elektranama. Srbija bi, takođe, dobila uvažavanje i poštovanje međunarodne zajednice, koja bi cenila da smo partneri u projektu evropskog značaja“, kaže Škundrić.




Bankarsko – politička podrška

Kako će se ovi energetsko – finansijski aranžmani odvijati biće jasnije posle novih pregovora. Škundrić najavljuje da će do kraja godine biti održan još jedan sastanak sa predstavnicima CDB-a.

Jian je ukazao da kineski partneri dobro poznaju tehnologiju koja se odnosi na proizvodnju struje, s obzirom da je u Kini u poslednje vreme došlo do velikog porasta proizvodnje električne energije.

Svakako nije za zanemarivanje ni politička dimenzija ove saradnje. Viceguverner CDB banke Gao Jian je istakao da su odnosi Kine i Srbije jako dugo prijateljski i ocenio da bi CDB zajedno sa kineskom vladom trebalo da pomogne Srbiji da se oporavi od ekonomske krize.

“Želja sa saradnjom sadrži i jaku primesu političke volje”, istakao je Jian a ambadsador Kine u Srbiji, Vei Đinghua juče je podsetio da je prošle godine tokom posete srpskog predsednika Borisa Tadića Pekingu uspostavljeno strateško partnersko Kine i Srbije, a da je u julu predsednik Svekineskog narodnog kongresa posetio Beograd.

“Viceguvernera CDB Gao Jian došao je da bi se konretizovalao strateško partnestvo Srbije i Kine i realizovalo ono što su dogovorila dva rukovodstva”, rekao je ambasador.

Upozorenje ekonomista

Domaći stručnjaci, ipak, ne veruju u altruističke porive kineskih političara i bankara. Ekonomista Milan Kovačević smatra da je uzimanje kredita u juanima, na komercijalnoj osnovi, pa još za izgradnju nuklearke u inostranstvu “prilično nerazumno”.

“Već dugo su u svetu aktuelni pritisci na Kinu da poveća vrednost juana. Bilo bi za Srbiju vrlo rizično zaduživati se u toj valuti, jer se može dogoditi da vrednost juana značajno poraste u odnosu na druge valute. Uz to, Srbija malo izvozi u Kinu, a taj iznos nije obračunat u juanima. Samo uzimanje kredita za izgradnju nuklearke može se pokazati kao skup poduhvat. To je kockanje sa parama poreskih obveznika”, napominje Kovačević ističući da, lično, nije protiv ulaganja u nuklearke.Tvrdeći da se on lično zalaže za ukidanje moratorijuma na izgradnju nukleraki u Srbiji, Kovačević podseća: “Mi ništa ne znamo o nuklearkama. Mi smo sa znanjem, kadrovima i obrazovanjem u ovom sektoru siromašni. Institut Vinču smo zapustili. Treba učiti. Jer, onaj ko ne zna, najpre će ući u nešto što se potom može pokazati prevelika obaveza.”

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...