EDB BEZ ZAŠTITE OD KRADLJIVACA STRUJE I DUŽNIKA

Jelica Putniković

Elektrodistribucija Beograd od Beograđana, domaćinstava, raznih ustanova, institucija i privrede potražuje 9,4 milijarde dinara, što je iznos jednak prosečnom računu za dvomesečnu potrošnju struje. Veliki problem EDB-a su i krađe jer, čak 12 odsto kontrolisanih potrošača neovlašćeno troši električnu energiju

 

„Makaze za neplatiše“ nepopularna mera kojom sve distribucije, pa i Elektrodistribucija Beograd rešavaju problem dužnika za utrošenu električnu energiju, ponovo rade u glavnom gradu jer se dug „popeo“ na 9,4 milijardi dinara.

-To je iznos prosečne dvomesečne fakture EDB-a. Građani i privreda koji troše a ne plaćaju električnu energiju ugrožavaju nam poslovanje. Pored toga, imamo veliki problem divljih priključaka i krađe električne energije. Kad bi neko pokušao da iz prodavnice ukrade veknu hleba i mleko to bi mu oduzeli a možda ga i uhapsili, iako taj jadnik, najverovatnije, krade zato što nema šta da jede. Kad mi nekome „isečemo“ struju zato što je neovlašćeno priključen ili zato što ne plaća račun, onda se čuju komentari da narod nema para. A problem Elektrodistribucije Beograd nije običan narod jer, penzioneri su nam, na primer, najrevnosnije platiše. Danas duguju oni koji imaju para. Račune za struju ne plaćaju oni koji spadaju u kategoriju dobrostojećih, rekao bih čak i bogatih građana, vlasnici vila koje greju na struju - kaže Stevan Milićević, direktor Elektrodistribucije Beograd.



Stevan Milićević

Neplatiše

Od tih 9,4 milijarde dinara dug građana je 4,5 milijarde a firme, razne ustanove, državne i ostale institucije duguju 5 milijardi dinara. U EDB-u napominju da se među firmama, doduše, godinama nalaze gubitaši i preduzeća koja čekaju privatizaciju. "Petar Drapšin" duguje tako čak 180 miliona dinara, PKB Korporacija 31 milion, "Ivo lola Ribar" 14 miliona, Mostogradnja i Precizna mehanika duguju po osam, Kluz 3,8 miliona... Ali, rekordnih neplatiša ima i među privatnim kompanijama, koje se u javnosti predstavljaju kao uspešne, pa tako Keramika Mladenovac duguje 3,18 miliona dinara, Eko organig lajf, koji je nedavno kupio koncern Svislion Takovo, duguje 2,5 miliona, Ugostiteljsko preduzeće Tri grozda 2,32 a Livnica Ralja 1,4 miliona... U EDB-u ističu da su među ugostiteljima koji ne plaćaju račune, vlasnici mnogih popularnih beogradskih splavova, SUR Mikan duguje iznos od 1,8 miliona dinara a Rad ugostiteljstvo 1,5 miliona. Na spisku dužnika „iskaču“ i Politika AD sa neplaćenih 36 miliona dinara i Luka Beograd sa „minusom“ od 6,9 miliona. Ni sportisti se ne mogu pohvaliti time da redovno izmiruju svoje račune jer sportska društva Partizan i Crvena zvezda dugiju iznose veće od milion dinara a sportski centar Banjica čak 4,7 miliona. U društvu neplatiša je i Uprava za zajedničke poslove Vlade Srbije, sa dugom od 7,8 miliona dinara, Mašinski fakultet nije izmirio račun „težak“ 1,5 milion....

Stevan Milićević kaže da se mnogi u društvu ponašaju kao da je „struja Alajbegova slama, koju svi mogu da troše i da (ne)plate, kako im je volja“.

- Ovako nezavidnoj situaciji doprinelo je i sudstvo jer mi podnosimo tužbe ali slučajevi se ne procesuiraju pa zastarevaju. Sudovi ne rade svoj posao. Nije tu u pitanju da ne štite samo interese EDB-a ili Elektroprivrede Srbije već i onih građana koji savesno plaćaju svoje račune za utrošenu električnu energiju – zaključuje Milićević.



Krađe

Kao što se sirotinja teško odlučuje da „zaboravi“ da plati račun za utrošenu struju i krađama električne energije su skloniji bogatiji Beograđani. Vukašin Dabić, šef službe kontrole u EDB-u navodi primer direktora jednog poznatog beogradskog preduzeća u čijoj kući sa tri stana su otkrili kablove za krađu struje.

-Koliko je bio „galantan“ videlo se po tome što je celu kuću, čak i svetlarnik grejao do +20 stepeni i nije ni trepnuo kada smo mu odredili kaznu. Imali smo i slučaj razbijanja fasade na kući čiji je vlasnik sam priznao da je stara više od 10 godina. Ispod su bile instelacije za krađu struje – kaže Dabić, dodajući da su oni koji ovako kradu struju bahati u njenoj potrošnji.

Da bi eliminisali krađe struje u EDB-u kontrolišu potrošače, uglavnom ciljano, na osnovu dojave ili procene da su nečiji računi na sumnjivo male iznose.

-U Beogradu ima 753.453 kupca električne energije. Od 1. januara ove godine zaključno sa 24. novembrom uradili smo 7.000 kontrola i otkrili da je 918 potrošača kralo struju. Dakle, od jednog procenta kontrolisanih potrošača ustanovili smo da njih 12 odsto neovlašćeno troši električnu energiju, odnosno, potkrada EDB i svoje sugrađane, kaže Dabić.




Kada otkriju krađu struje u EDB-u po posebnoj metodologiji prave obračun ukradene električne energije. To se radi na osnovu postojećeg limitatora i preseka kabla kojim su kilovati „tekli“ mimo strujomera.

-Po zakonu mi im obračunavamo kaznu na osnovu procenjene krađe električne energije za godinu dana unazad. Bez obzira da li su struju počeli neovlašćeno trošiti pre dva dana ili godinama unazad. Naši propisi, Zakon o krivičnom postupku i Zakon o energetici neovlašćenu potrošnju, odnosno, krađu tretiraju kao krivično delo. Procena je da je ovih 918 potrošača ukralo 6,296 miliona kilovat časova električne energije što bi, da smo je redovno obračunali vredelo 38 miliona dinara. Mi smo, međutim, uspeli da naplatimo samo 13 miliona – kaže Dabić, napominjući da je problem „zapeo“ na sudu. Sporost sudstva u Srbiji je prema Dabiću posebna priča jer, kako kaže, tek sada su otpočele parnice za krađe struje od pre tri godine.

-Svaki sudija drugačije tretira ovo krivično delo. I drugačije presuđuje, iako je zakon jasan, reč je o krađi. Zakon kaže da se procenjuje potrošnja za godinu dana unazad, a nemoguće je ustanoviti koliko dugo neko krade struju – objašnjava Dabić, ističući da bi trebalo doneti odluku da se javno objavljuju imena onih koji se otkriju kako neovlašćeno troše struju, jer bi im javna sramota bila veća kazna od ispostavljenog računa koji u najvećem broju slučajeva nije adekvatan vrednosti struje koju su oni ukrali.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...