Budućnost biznisa u digitalnom poslovanju

Miloš Obradović

Do 2020. godine biće stvorena dodata vrednost od 1,9 biliona dolara samo zbog uvođenja “internet svega” (“Internet of everything”), a svaki proizvod skuplji od sto dolara imaće ugrađen čip
(foto, Mark Raskino, analitičar kompanije Gartner)

Relativno mali broj predsednika uprava ceni i u dovoljnoj meri razume ono što digitalno poslovanje stvarno znači, a to je svet u kom nastaju pametni proizvodi, međusobno povezani mobilnom tehnologijom, koji stvaraju “Internet stvari” ("Internet of Things"). Ovo pokazuju rezultati anketiranja predsednika uprava i izvršnih direktora koju je vodio Mark Raskino, jedan od dvadesetak najistaknutijih analitičara kompanije Gartner i koji je na ovu temu govorio u Beogradu na konferenciji pod nazivom “Da li je zaista vreme da se započne sa digitalnim poslovanjem?”

Na osnovu ankete u kojoj je učestvovalo više od 400 generalnih direktora ili finansijskih direktora iz čitavog sveta, može se zaključiti da postoji potreba  da šefovi kompanija shvate kako digitalizacija može iz temelja promeniti njihovo poslovanje. Predsednici uprava danas primećuju da tehnologija, posebno u kontekstu reči “digitalno” postaje važan način u ostvarivanju rasta, posebno u svetlu ekonomskog oporavka.

gartner nexus

Gatnerov model digitalnog biznis: Socijalna mreža, mobilne tehnologije, klauding i analitika, takozvani “nexus of forces”

“Dolazi digitalno doba. Do 2020. godine postaćemo duboko tehnološki zavisni. Prema našim procenama do 2020. godine biće stvorena dodata vrednost od 1,9 biliona dolara samo zbog uvođenja “Internet svega” (“Internet of everything”), svaki proizvod skuplji od sto dolara imaće ugrađen čip a neko će mu već naći namenu”, rekao je Ivan Maglić, predstavnik Gartner adriatik.

Najvažniji zaključci Gartnerovog istraživanja svode se na četiri saveta za kompanije. Prvi je, naći odgovarajući cilj u pogledu rasta i iskoristiti tehnologije na pravi način, tako da kompanija raste, a ne samo za smanjenje troškova. Drugi zaključak je naći sveže investicije, a tu treba ključnu ulogu da odigraju direktori za IT (CIO) u kompaniji koji treba da objasne svojim šefovima šta se dešava u svetu tehnologija. Treći savet za generalne direktore je da se edukuju o IT, da pronađu dobre izvore informacija i da upravljaju informacijama, jer su one danas imovina.

Na kraju, savet je da predvode digitalnu eru poslovanja.

Predsednici uprava žele da ulažu u IT i u digitalno, ali Gartnerovi analitičari takođe uviđaju i opasnost da bi predsednici uprava mogli usmeriti ove investicije najviše prema starijim idejama i aktivnostima zbog kojih će njihove organizacije i dalje da zaostaju na tržištu. Pod starijim idejama Raskino podrazumeva one koje su mogle biti deo strategije e-poslovanja oko 2004. E-poslovanje i Internet marketing su široko prihvaćeni, i mnoge organizacije nastoje da uhvate korak. Mnoge su napravile ponešto od toga tokom godina – ali tek ih sada shvataju ozbiljno, kao “opšte prihvaćeni” najbrži način poslovnog rasta.

Ubedljivo prvi prioritet ispitanih direktora za 2014/15 godinu bio je rast, a prema rečima Raskina - tehnologija treba da se preusmeri ka prioritetima.

“Danas tehnologija ima direktnu ogromnu vrednost za prodaju, marketing, računovodstvo. Neko bi pomislio da je logično što je rast prvi prioritet, ali nije tako bilo 2009. godine, u vreme najžešće krize, kada je upravljanje troškovima bilo na prvom mestu, a sada je na drugom. Ono što je važno je što je IT ove godine na četvrtom mestu, a prošle godine je bio na 11. Nikada u 11 godina, koliko sprovodimo ova istraživanja, IT se nije kotirao ovako visoko među prioritetima kompanija”, ocenjuje Raskino.

Iako sve više shvataju značaj IT za rast, i dalje polovina direktora o tehnologijama govori uopšteno, na primer o unapređenju informacionog sistema. Međutim, druga polovina je svesna potencijala socijalnih mreža, digitalnog poslovanja, e-poslovanja, klauda, mobilnih tehnologija.

Kao glavni faktor ograničenja rasta danas se pominje nedostatak talentovanih i sposobnih ljudi. S druge strane, prema rečima Raskina, apsurdno je što su odeljenja ljudskih resursa u kompanijama uglavnom u zapećku. Drugo ograničenje je kapital, ali Raskino ističe da se danas čak i vasionski brodovi finansiraju prikupljanjem sredstava (crowd funding), te da to ne bi trebalo da bude problem. Takođe, kao značajno ograničenje rasta navodi se konkurencija, ali dokazano je da se konkurentnost može izuzetno mnogo unaprediti uvođenjem digitalizacije u poslovanje.

Među eksternim makro faktorima koji najznačajnije utiču na biznis, dominira stanje ekonomije, zatim porezi i regulativa kao i sve starija populacija.

“Direktori IT treba da kažu generalnim direktorima u šta da ulažu. Oni žele da ulažu ali ne znaju šta se tu dešava, ne razumeju igru u kojoj danas tehnologija igra glavnu ulogu. Nekada su postojala jednostavna, gotova rešenja za probleme snabdevanja, odnosa sa klijentima, logistike. Danas toga nema. Opet, direktori i pored toga nameravaju ove godine da potroše više novca na IT nego prethodne. Na vrhu investicionih namera u 2014. nalaze se informacione tehnologije, digitalni kapaciteti, istraživanje i razvoj i unepređenje proizvoda”, objašnjava Raskino drugi zaključak istraživanja koje je sproveo Gartner, dodajući da je kriza resetovala poslovne strategije i sada se, sa novim tehnologijama, kompanije vraćaju strategijama rasta kroz unapređenje odnosa sa klijentima.

Raskino kao treći savet za direktore IT predlaže da edukuju svoje nadređene kako bi i oni lakše razumeli značaj i potencijale nove tehnologije.

“Član uprave zadužen za IT, odnosno izvršni IT direktor trebalo bi da neprestano obrazuje svog predsednika Uprave, ostale izvršne direktore kao i članove nadzornog odbora o razvoju digitalnog poslovanja u raznim industrijama kao i o implikacijama tehnološkog napretka. Upravo je posao člana uprave zaduženog za IT, odnosno izvršnog IT direktora da zna i promoviše, a ne samo da kupuje i razvija. Ličnim primerom predvodite promjene u odnosnu prema digitalnom poslovanju. Delujte ažurno, svesno reskirajte da biste doprinjeli rastu i inicirali inovacije u digitalnom poslovanju koristeći se istraživačkim pristupom brzog odbacivanja neuspešnih projekata”, napominje Raskino, dodajući da i dalje veliki broj generalnih direktora ne shvata koncept digitalnog biznisa ili se nalazi na nivou od pre deset godina kada se uvodilo elektronsko poslovanje.

“Digitalni biznis za mnoge CEO znači uglavnom onlajn marketing, ali to je mnogo dublje. To je dematerijalizacija. najbolji primer toga je pretvaranje knjiga u e-knjige”, kaže ovaj analitičar, ukazujući da centralni deo poslovanja postaje informacija, a ne više proces.

Na kraju, važno je predvoditi, a ne pratiti lidera. Na primer, prema istraživanju 14 odsto šefova firmi je reklo da ih digitalne tehnologije uopšte nisu promenile. Zanimljivo je da se to poklapa upravo sa onima koji se žale da im kompanije ne posluju dobro. Ovde Raskino vidi najveću ulogu direktora za IT, pa čak u poslednje vreme i direktora za digitalne operacije, na kojima je najveća odgovornost da usvoje nove tehnologije kako bi se održali na tržištu i rasli.

U situaciji kada se u razvijenom svetu sve naručuje i kupuje od kuće, od frižidera, preko knjiga do gotove hrane iz restorana ili namirnica iz supermarketa, a uskoro se očekuje da se na ulicama pojave i prvi autonomni automobili bez vozača,  uvođenje socijalnih mreža, mobilnih tehnologija, klaudinga i analitike, takozvani “nexus of forces” u posao - postaje pitanje opstanka, a ne samo napretka.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...