Bez privrednog rasta nema smanjenja javnog duga

Miloš Obradović

Tek rast od tri, četiri odsto u Srbiji se može smatrati dinamičnim i može dovesti do smanjenja javnog duga, smatraju ekonomisti
(ilustracija, u OECD se smatra da je rastuća nejednakost loša za dugoročni razvoj)

Budžetom za 2016. godinu planiran je budžetski deficit od oko milijardu evra (121,7 milijardi dinara) što bi iznosilo oko tri odsto BDP-a, dok bi deficit na nivou cele države (računajući i lokalne samouprave i fondove) trebalo da bude oko četiri odsto BDP-a. Ovu godinu će po svemu sudeći država završiti sa minusom od tri odsto BDP-a na republičkom nivou i sa manjkom od četiri odsto BDP-a opšte države. Dakle, u 2016. godini planirano je da deficit bude na nivou izvršenja budžeta iz ove godine. Takav državni proračun predstavljen je kao revolucionaran, kao socijalan i razvojni a opet, s druge strane, prikazano je da znači i štednju države.

Nakon ogromnih budžetskih deficita u 2011. (4,8 odsto BDP-a), u 2012. (6,6% BDP), 2013. (5,5% BDP) i 2014. (6,7% BDP) koji su dogurali javni dug na preko 75 odsto BDP-a, deficiti od tri odsto u ovoj i narednoj godini zaista izgledaju kao uspeh. Međutim, to će i dalje biti među pet najvećih deficita u Evropi u 2015. i drugi najveći planirani deficit u 2016. (iza Hrvatske). Ovo takođe znači da scenario izbijanja krize javnog duga nije izbegnut jer, kako je izračunao Fiskalni savet, da bi se zaustavio rast javnog duga deficit ne bi smeo da bude viši od 2,7 odsto BDP-a, a i to samo da se privremeno zaustavi rast; da bi se javni dug smanjio deficit bi morao biti smanjen na jedan odsto BDP-a.

Ko će biti lider po visini deficita

Kako je ocenio Milojko Arsić, glavni urednik Kvartalnog monitora i profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, deficit od tri dosto BDP-a nije cilj, već gornja granica, dok je pravi cilj - jedan odsto.

„Trenutno se sa Hrvatskom takmičimo ko će biti lider u Evropi po visini deficita“, ocenio je on.

Javni dug Srbije na kraju novembra, prema podacima Ministarstva finansija, iznosio je 75,5 odsto BDP-a ili 24,7 milijardi evra. Procenjuje se da će do kraja godine dostići i svih 78 odsto BDP-a. U toku sledeće godine se očekuje da će stići i neverovatnih 80 odsto BDP-a.

Čak i sa ovim nivoom duga Srbija nije ni blizu najzaduženijim zemljama u Evropi, što samo ukazuje na dubinu krize evropske ekonomije. Grčka predvodi sa dugom od preko 190 odsto BDP-a, pa Italija sa oko 130 odsto, Portugal preko 120 odsto BDP-a, pa Belgija, Kipar, Španija svi sa dugom većim ili oko 100 odsto BDP-a.

Srbija je, međutim, posle Hrvatske, najzaduženija zemlja Istočne i Centralne Evrope, a to su ipak države sa kojima bi mogli da se poredimo. Recimo, javni dug Bugarske i Rumunije je na svega 30 do 40 odsto BDP-a.

Preskupi dugovi

I mada nismo u vrhu po visini duga u odnosu na BDP, jesmo po visini kamata koje plaćamo na taj dug. Samo Grčka, Italija, Hrvatska i Mađarska imaju veće učešće kamata u BDP-u od Srbije mada imaju daleko veće nivoe duga. U Srbiji čak 3,5 odsto BDP-a (140 milijardi dinara u 2016.) odlazi godišnjesamo na pokrivanje kamata. To je, na primer, skoro jednako vrednosti državnog vlasništva u Telekomu na osnovu ponuđene cene na poslednjem neuspelom tenderu.

Srbija sa prosečnom kamatnom stopom od oko 4,5 odsto, nakon Mađarske (blizu pet odsto) plaća najviše kamatne stope na svoj dug u Evropi. I dok Mađarska ima veoma jak razlog, tek trećina duga im je u stranoj valuti pa su i mnogo manje izloženi promeni kurseva globalnih valuta, kod nas je samo petina duga u dinarima, dok je trećina u dolarima, a 40 odsto u evrima. Tako je, recimo, javni dug Srbije od početka godine uvećan za milijardu evra zato što je dolar jačao prema evru, što je proces na koji Srbija ne može da ima ni najmanjeg uticaja. Taj rast duga zbog kursnih razlika pojeo je sve uštede koje su napravljene u budžetu smanjenjem plata u javnom sektoru i penzija, a nakon povećanja kamatnih stopa od strane američkog FED-a ne deluje da će biti išta bolje u budućnosti. Tako je, na primer, arapski kredit od milijardu dolara sa „super povoljnom“ kamatnom stopom postao neverovatno skupa avantura srpskih javnih finansija.

Nema neophodnog privrednog rasta

U svim ocenama javnog duga neke zemlje uočljivo je da se vrlo retko koriste apsolutni iznosi duga, već se stalno iskazuje u procentu bruto domaćeg proizvoda. Otuda, još važniji podatak od visine duga je BDP jedne zemlje. E tu Srbija stoji jako slabo. Nakon pada od 1,8 odsto u 2014. godini Srbija će ovu godinu završiti sa minimalnih 0,5 do 0,7 odsto rasta, dok se za sledeću godinu očekuje rast od 1,75 do dva odsto.

Neki zovu deceniju od 2008. godina na ovamo i „izgubljena decenija“  zato što se tek sledeće godine očekuje da se BDP Srbije, među poslednjima u Evropi, vrati na pretkrizni nivo. Na primer, od 2001. do 2008. godine BDP Srbije je povećan za 60 odsto, a od 2008. do danas stagnira ili je u minusu za oko 1,3 odsto. Čak i da rast sledeće godine iznosi dva odsto to će i dalje biti ispod proseka zemalja Istočne i Centralne Evrope koji se procenjuje na 2,5 odsto.

Kako ekonomisti ocenjuju, tek privredni rast od preko četiri odsto bi se mogao smatrati dinamičnim, dok je dva, tri odsto samo taljiganje za evropskim zemljama.

Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu smatra da se samo privrednim rastom može smanjiti deficit i javni dug, u protivnom sve je preraspodeljivanje iovako malog kolača.

„Ako bi bio ostvaren rast od tri odsto sledeće godine, onda bi se planirani deficit možda i ostvario, čak i ako bi probili planirane prihode. Svako povećanje BDP-a daje nadu, zapravo, vladi da će biti realizovani i planirani prihodi. Ali pitanje je da li će tog rasta biti“, skeptičan je Savić.

I ekonomista Danilo Šuković ukazuje na podatak iz budžeta za 2016. da se s jedne strane planira neko povećanje plata i penzija, dok se s druge strane povećavaju akcize na gorivo i duvan i piće.

„To ne može dugo da traje jer je presipanje od jednih ka drugima. Jedini način da se deficit drži pod kontrolom jeste privredni rast“, ocenjuje on.

Ono što je pozitivno je da je u ovoj godini zabeležen kakav takav rast, uprkos velikom padu domaće tražnje od dva odsto. Ovo su kompenzovale investicije i izvoz. To ukazuje na održiv rast nasuprot onom pre krize kada smo imali visoke stope, ali uz ogromne spoljnotrgovinske deficite i unutrašnje neravnoteže. Sada je Srbija ostvarila stabilnost, nisku inflaciju i spoljnotrgovinski deficit koji se smanjuje (trenutno je pokrivenost uvoza izvozom 76 odsto), ali stabilnost nije cilj već sredstvo, dok je privredni rast cilj svake ekonomske politike.

Rast BDP-a zemalja regiona

 

2015.

2016.

Srbija

0.5-0.8%

1.7-2%

BiH

2.1%

3%

CG

3.5%

3.8%

Makedonija

3.5%

3.6%

Hrvatska

0.9-1.1%

1.4%

Slovenija

2.7%

1.9%

Bugarska

1.7%

1.9%

Rumunija

3.5%

4.1%

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...