KO ĆE KONTROLISATI NEBO NAD BALKANOM

Jelica Putniković

Najveći svetski proizvođači opreme za praćenje aviona, u finišu borbe za isporuku vrednu 30 miliona evra Agenciji za kontrolu leta Srbije i Crne Gore

SMATSA (Serbian and Montenegro air trafic control agency), odnosno Agencija za kontrolu leta Srbije i Crne Gore, u narednih mesec-dva treba da odabere čiju će opremu kupiti za postavljanje u novu poslovnu zgradu koja će biti izgrađena na Aerodoromu „Nikola Tesla“.

U igri su sva četiri velika svetska proizvođača ove opreme: Raytheon iz SAD, THALES iz Francuske, SELEX iz Italije i INDRA iz Španije.

Izvori Balkanmagazina, međutim, otkrivaju da bi se moglo desiti da prilikom vrednovanja ponuda bude favorizovan neko od ponuđača. Na primer, Raytheonova oprema prisutna je već tri decenije u Agenciji za kontrolu letenja a pre tri godine i THALES je SMATSI prodao radare.


Amaterski snimci, objavljeni na sajtu www.lifleak.com, pokušaja sletanja aviona Erbas A 320 kompanije Lufthansa na aerodrom u Hamburgu tokom oluje prošle subote

Treba, takođe, napomenuti da američka oprema danas nema veću prođu na evropskom tržištu, a jedan od razloga za to je i što Eurocontrol teži protekciji evropske opreme.

No, SMATSA je nabavku ove opreme otpočela transparentno: medjunarodnim tenderom.

Poslednja institucija zajedničke države

SMATSA (Serbian and Montenegro air trafic control agency), odnosno Agencija za kontrolu leta Srbije i Crne Gore, jedina je srpsko-crnogorska institucija koja je preživela raspad zajedničke države Srbije i Crne Gore. Naime, posle osamostaljenja Crne Gore evropska kontrola leta nije joj dozvolila da ima samostalnu kontrolu leta. To je, inače, uobičajena zabrana za male države, pa svoju samostalnu kontrolu leta nema, recimo, Slovenija, kao ni neke druge države.


Slika 2: vetar zanosi avion na drugu stranu

U Agenciji za kontrolu leta Srbije i Crne Gore država Srbija ima 95 odsto a Crna Gora pet odsto učešća. Prema svetskim standardima koji se primenjuju u svim zemljama, agencije za kontrolu leta su nezavisne institucije. Sav novac od taksi za prelet stranih aviona preko teritorija Srbije i Crne Gore "leže" na račun naše Agencije. Reč je, inače, o ogromnoj sumi.

Nabavka od 30 miliona evra

SMATSA je u maju 2007. godine objavila međunarodni tender za nabavku kompletno nove opreme za DPS (data processing system), VCS (voice communication system) i druge prateće sisteme koji će biti montirani u novoj zgradi na Aerodromu "Nikola Tesla". Sam tender je dvostepeni. Najpre se pregleda i ocenjuje tehnička specifikacija a na osnovu toga se pravi short list, pa se kompanije koje su prošle prvi krug pozivaju da daju ekonomsku ponudu. Budžet za ovaj tender je 30 miliona evra, odnosno, toliko novca je Agencija izdvojila za nabavku opreme.


Slika 3: Pilot, srećom, uspeva da podigne avion koji krivuda nošen vetrom

Zainteresovane kompanije su ponude dostavile u julu 2007. godine. Stigle su ponude Raytheon iz SAD, THALES iz Francuske, SELEX iz Italije i INDRA iz Španije. To su inače jedine kompanije koje su i mogle da podnesu ponude jer u svetu samo te četiri firme proizvode takvu opremu.

Sve četiri kompanije su prošle prvi i ušle u drugi krug, a odluka o tome koja će dobiti posao očekuje se u martu ili aprilu. Predstavnici SMATSA trenutno posećuju ponuđače i razjašnjavaju sve detalje i eventualne nedoumice iz ponuda.

Lobiranje, biznis i Kosovo

Kako je to u Srbiji već postala uobičajena praksa, krenula su i lobiranja. Sagovornici Balkanmagazina kažu da je pritisak na Agenciju "intenzivan". Favorizuje se, uglavnom, da posao dobiju Amerikanci ali svoje lobiste su imali i Francuzi.

Kako zbog složenosti procedure posao nije mogao da bude završen pre početka ove godine, odnosno proglašenja nezavisnosti Kosova i američkog priznavanja takvog čina, stvari se komplikuju... Naime, SAD su prve priznale Kosovo a potom i Francuska i Italija. Tako je iznenada ojačala pozicija Španaca.

Ako se poslovanje ovih kompanija posmatra u svetskim okvirima evidentno je, prema tvrdnjama sagovornika Balkanmagazina, da je Raytheon vremenom izgubio sve velike poslove u kontrolama letenja u Evropi. Poslednji posao koji su dobili u Evropi bio je u Nemačkoj, pre nepunih desetak godina ali ta oprema trenutno se zamenjuje. Sistem koji sada Amerikanci nude za srpsku kontrolu letenja nije dovoljno isproban u praksi jer, prema izvorima Balkanmagazina, koristi se samo u Kanadi. Sagovornici Balkanmagazina ističu da su se Amerikanci specijalizovali, uglavnom, za vojnu proizvodnju, gde imaju velikog uspeha. Ova firma sada je poznatija po raketama "patriot", a proizvodi i navodeće rakete kojima je bombardovana Srbija 1999. godine.

Italijanski SELEX je prisutan u Albaniji s tim što je italijanska vlada donirala sredstva za implementaciju sistema kontrole letenja u Tirani. Nema, medjutim, potvrde da ovaj sistem funkcioniše u potpunosti onako kako je očekivano.

Francuski proizvođač THALES je uglavnom bio prisutan u zemljama centralne Evrope, kao što su Austrija, Mađarska, Hrvatska... Izvori Balkanmagazina, međutim, kažu da korisnici opreme ove kompanije imaju ozbiljne tehničke probleme. Najveći peh koji je THALES "doživeo" sa svojim sistemom je sudar dva aviona u švajcarsko-nemačkom vazdušnom prostoru pre nekoliko godina. Tada je zatajio alarmni sistem za kritične situacije. Obrazloženje nadležnih je bilo da se sistem tog momenta nalazio u proceduri revizije i kontrole, pa da zbog toga nisu svi sistemi bili u funkciji.

THALES je, inače, izgubio učešće u trenutno najvećem evropskom projektu ITEC, u kome učestvuje INDRA zajedno sa nemačkom DFS-om. Suština ovog projekta je sačinjavanje jedinstvene kontrole evropskog neba.

INDRA je do sada dobila poslove u Makedoniji, Bosni, Poljskoj, Ukrajni, Nemačkoj, Norveškoj, Rusiji... Sve ovo, naravno, ne znači da će INDRA pobediti i na tenderu SMATSA ali, zanimljive su pozicije koje ova španska kompanija zauzima na prostorima evropskog otvorenog neba.

U svakom slučaju, kompanija koja pobedi na ovom tenderu imaće u narednih 15-ak godina dominantnu ulogu u kontroli neba nad Srbijom i Crnom Gorom.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...