PTT NA PUTU SAMOODRŽIVOSTI

Jelica Putniković

Goran Ćirić, generalni direktor JP PTT Saobraćaja Srbije

Da JP PTT Saobraćaja Srbije može pružiti brzu, efikasnu i pouzdanu uslugu građani se ovih dana uveravaju prilikom upisa besplatnih akcija u poštama širom Srbije. O tome šta za PTT Srbije znači modernizacija sistema poštanskih usluga i kako će se na Poštu odraziti to što će se, izdavanjem besplatnih akcija "Telekoma" i dokapitalizacijom Poštanske štedionice, menjati i struktura vlasništva JP PTT Saobraćaja Srbije, u razgovoru za Balkan magazin Goran Ćirić, generalni direktor JP PTT Srbije kaže:

"Svuda u svetu telekomunikacije su izdvojene iz sistema PTT-a. Naš sistem je potrebno modernizovati jer, izdvajanjem profitabilnih delatnosti iz PTT-a, sistem dolazi u opasnu situaciju da ostane bez dela prihoda. Projekcija je da akcije 'Telekoma' budu na berzi 2009. godine. Time će se, automatski, promeniti i vlasnički udeo Pošte u 'Telekomu'. Tek sa novim definisanjem vlasničkih odnosa realno je da će se znati i efekti, odnosno, prihod koji PTT ima od 'Telekoma'. Pošta je, osim vlasničkog udela, imala i imaće prihode i od uspešnog pružanja usluga Poštanskoj štedionici."

goran ciric
Goran Ćirić

"Da bismo definisali svoje buduće prihode i u ovom segmentu, moramo sa Vladom Srbije i Ministarstvom finansija razgovarati o tome kako da se javni sistemi, poput PTT-a učine samoodrživima. Iako sam, kada sam nedavno stupio na dužnost, među zaposlenima uočio i primetan pad ambicija - kolektivnih, uveren sam da i PTT sistem može biti uspešan, pre svega zahvaljujući, pre svega, unapređenju postojećih i uvođenju novih, savremenih servisa. Preduslov da to postignemo je vrednost našeg ljudskog resursa, naših 15.000 ljudi, od kojih su mnogi na terenu. A vrednost i kvalitet našeg kadrovskog potencijala, naših radnika, ponajbolje se ovih dana očituje i po uspešno organizovanom i sprovođenom poslu upisa besplatnih akcija. Ne preterujem kada kažem da PTT sistem ima izuzetnu perspektivu. To je ključno. Moramo da opravdamo poverenje koje građani Srbije imaju prema Pošti i da to iskoristimo kao startnu poziciju za dalji razvoj i napredak, uz neophodna tehnološka unapređenja, koja uveliko planiramo."

Javna je tajna da "Telekomom", iako mu je većinski vlasnik JP PTT saobraćaja "Srbija", upravlja državni vrh? Kako se obavlja kontrola rada poslovanja "Telekoma" od strane Pošte?

Do sredine prošle godine smo servisirali dug "Telekoma" a ove godine, tranšom od 25 miliona evra završavamo otkup akcija od italijanskog partnera, kome je većinski paket akcija prodat 1997. godine. Završni računi još nisu gotovi ali, projektovana dobit Pošte Srbije za 2007. godinu od "Telekoma" je između 3,5 i četiri milijarde dinara. Do sada je, inače, PTT iz dobiti od "Telekoma" servisirao dug, tako da nismo imali faktičku dobit ali, nismo ni bili u minusu u ovim transakcijama.

Šta će biti sa uvođenjem novog operatera fiksne telefonije?

Za to treba da pitate Republičku Agenciju za telekomunikacije i Ministarstvo za telekomunikacije i informatičko društvo. Na kraju, sva ta pitanja se svode na Vladu Srbije.

Hoće li JP PTT saobraćaja "Srbija" ostati JP ili će biti privatizovano?

Iako je Pošta Srbije u stoprocentnom vlasništvu države ona nije zahvaćena ovim sistemom besplatne podele akcija jer nije do kraja profitabilna. To je važno zbog buduće transformacije PTT-a. Strategija Vlade Srbije odrediće našu dalju sudbinu. Razmišlja se o tome da i PTT, poput nekih drugih javnih preduzeća, bude akcionarsko društvo zatvorenog tipa. Mi, naravno, možemo svojim sugestijama da učestvujemo u osmišljavanju ove transformacije PTT-a, kako bi smo sutra bili uspešna firma ali, konačnu odluku doneće Vlada Srbije.

zgrada u takovskoj
Takovska 2, Beograd, sedište JP PTT Srbije

Svedoci smo da Pošta Srbije već ima konkurenciju. Pored DHL u poluilegali rade mnoge kurirske službe. Koliko to šteti PTT-u? Šta će se desiti sa PTT ako i kada dobije konkurenciju?

PTT, i sami ste rekli, već ima polulegalnu konkurenciju. Borba protiv paralelnog tržišta je važna tema za budućnost PTT-a. Neki ugovori, koje je PTT potpisao sa, na primer, Republičkom izbornom komisijom, Ministarstvom pravde, Stalnom konferencijom gradova i opština... dokazuju da smo, bez obzira na ostale, mi važan igrač na ovom tržištu. Radićemo i ubuduće i profitabilne poslove ali, ostaje nam i dalje obaveza da imamo poštara na Goliji. Konkurencija je dobrodošla, ali, napominjem, legalna.

Koliko PTT ima štete zbog nelojalne konkurencije?

Nezavisno regulatorno telo još uvek, kao što znate, ne funkcioniše, otuda ni nadležni organi, inspekcije, ne mogu da reaguju na pojavu nelojalne i nelegalne konkurencije. Aktuleni Zakon o Pošti predviđa postojanje nezavisnog regulatornog tela ali ono, na žalost, još uvek nije formirano. Pošta Srbije će sa radošću dočekati početak rada ovog tela jer, iako se možda na pojedinim mestima može čuti i da smo mi monopolska kuća, u realnosti to, ipak nije tako. Pogledajte samo koliko poštanskih operatera - kurirskih službi, funkcioniše danas na tržištu. Pošta ne traži nikakav monopol od države, samo insistiramo na uređenom sistemu, tržišnoj utakmici po pravilima, u kojoj će se znati prava i obaveze svih učesnika.

Šta PTT izdvaja u odnosu na postojeću i buduće konkurencije?

Evidentna je operativna efikasnost našeg sistema, koju od prvog dana pokazujemo i u evidentiranju građana za besplatnu podelu akcija. Sada, kad sve poslovne banke akcenat stavljaju na rad sa stanovništvom, mi im možemo biti servis u celoj Srbiji. Imamo šansu da sve te banke dovedemo u naše poštanske sale. To im je isplativije nego da otvaraju ekspoziture. Mi imamo više od 3.500 šaltera sa oko 4.000 radnika i čak 5.000 poštara na terenu. Sve to čini sistem koji garantuje mogućnost brzog i uspešnog pružanja velikog broja usluga. Pošta je i do sada imala prihode od obavljanja ovakvih usluga za banku Poštansku štedionicu a ovo bi mogla biti nadogradnja. Ideja je da poštanski šalter svim građanima može doći do kućnih vrata. Treba, naravno, još puno toga uraditi ali, sa razvojem bežičnih sistema prenosa podataka i integrisanom ponudom raznovrsnih usluga na jednom mestu, građani će ubuduće moći da poštanskom karticom u modernom elektronskom poslovanju plaćaju sve račune i dobiju i niz drugih usluga na jednom mestu - poštanskom šalteru, ili čak i kod svoje kuće.

Ima li PTT pravo da se bavi telekomunikacijama?

Da, mnogi se pitaju da li Pošta ima pravo da se bavi telekomunikacijama i, moj odgovor je - da. Ali, u onoj meri u kojoj telekomunikacioni resursi popravljaju infrastrukturu Pošte i njenu osnovnu delatnost. Naravno da je važno da Pošta podiže svoju infrastrukturu, ne samo na nivou KDS-a, već na nivou telekomunikacionih usluga i Wimax-a. Vrlo je bitno to što će PTT, verovatno, kao poslednji potpuno državni sistem, biti važna osnova za buduću telekomunikacionu infrastrukturu u poslovanju javnih državnih sistema.

Šta konkretno, podrazumeva modernizacija PTT-a?

Pre svega, podizanje kvaliteta prerade i uručenja pošiljki, u skladu sa normama Svetskog poštanskog saveza i Europosta, čiji je Pošta Srbije član. Zatim, osavremenjivanje našeg dobro poznatog servisa "Post express", dalji razvoj elektronskog poslovanja, proširenje našeg "call centra"... Jednom rečju, tehnološka i logistička modernizacija PTT sistema i puna implementacija novih servisa, kao što je, recimo, "track and trace", odnosno, sistem praćenja pošiljaka. Naravno, potrebno je imati i dobro obučene i edukovane zaposlene, koji će ove nove tehnologije implementirati. Ulaganje u stručno osposobljavanje i obrazovanje zaposlenih, takođe, predstavlja deo ukupne modernizacije PTT sistema. Od 1. marta treba da otpočne implementacija novog integrisanog poslovnog rešenja u poštama Srbije, a to će podići nivo organizacije samog sistema, što je neophodno da bi se on efikasnije unapređivao. Što se investiranja tiče, i tu smo već krenuli, tj. uložili oko 40 miliona evra. u opremu i glavni poštanski centar, čija je modernizacja planirana još u vreme bivše SFRJ. To je veliki strateški projekat o kojem se u Pošti govori već 30 godina. Dobili smo urbanističke uslove, imamo lokaciju i mislim da je važno govoriti o tome s aspekta interesa gradjana Srbije. Cilj je da se podigne kvalitet prerade pošiljaka, odnosno kvalitet, bezbednost i brzina isporuke i uručenja. Na tome mora da se radi ali, ako ne podignemo nivo organizacije sam Centar bez logistike neće doprineti mnogo. Jedno od rešenja je uvođenje adresnog koda, tj prevođenje adresa u adresni kod koji radimo u saradni sa Ministarstvom za državnu i lokalnu samoupravu.

Ovo će, svakako biti veliki napredak u unapređenju rada PTT službi. Sa tim ćemo povećati standarde u pružanju naših usluga. Ali, ponavljam, bez unapređenja logistike modernizacija neće biti potpuna. Nema prave modernizacije bez pune integracije svih poslovnih sistema.

Šta će biti sa KDS, kablovskim operaterom u okviru PTT?

KDS je samo jedan od segmenata čitavog seta novih usluga koje PTT može da ponudi. Danas se postavlja pitanje da li Pošta ima pravo da razvija svoje telekomunikacione resurse. Mislim da ima. PTT na osnovu toga može da razvije kvalitetnu infrastrukturu i usluge, poput bežičnog interneta i wireless-a... PTT, u svakom slučaju može biti taj sistem koji će biti integrator modernih, kvalitetnih usluga. Iako to nisu osnovne usluge Pošte mi treba da budemo deo savremenog informaciono-telekomunikacionog razvoja. Naša internet post mreža jedna je od najvećih poslovnih mreža u Srbiji. Razvoj poštanskih usluga u svetu, pa i u Srbiji, nezamisliv je bez praktične primene ICT-ja. To nam je cilj.

I kada govorimo o PTT-u kao sistemu, daću vam primer Centra za elektronsko poslovanje Pošte - CEPP. PTT je, naime, izgradio infrastrukturu javnih kriptografskih ključeva (Public Key Infrastructure - PKI) tj. PKI sistem i sertifikaciono telo (Certification Authority - CA) i na tržištu smo prisutni pod imenom Sertifikaciono telo Pošte. Usluge i digitalni (elektronski) sertifikati Sertifikacionog tela Pošte se primenjuju u okviru Pošte, ali ih nudimo i svim eksternim učesnicima elektronskog poslovanja, bilo da su to pravna ili fizička lica. Sertifikaciono telo Pošte je izgrađeno prema rešenju kompanije Entrust, koja je svetski lider u oblasti PKI sistema, sertifikacionih tela i zaštite elektronskog poslovanja.

Pošta ima najbolju strukturu a sa Zakonom o elektronskom potpisu, državnim sertifikacionim telom, koje će izdavati elektronski potpis, moći ćemo da, na primer, elektronskim putem tražimo i dobijemo akt o urbanističkim uslovima, izvod iz matične knjige rođenih i druga neophodna dokumenta, bez beskonačnog čekanja ispred šaltera...

Dakle, i ovde PTT ponovo stupa na scenu. Dokazujući da može da iznese ove poslove PTT se, automatski, kvalifikuje za nove.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...