Najveći problem malih i srednjih preduzeća je pristup finansijama

Miloš Obradović

Samo 10 odsto mikro, malih i srednjih preduzeća se finansira iz kredita, a čak 85 odsto iz sopstvenih sredstava. Sektoru MMSP nedostaje finansiranja u vrednosti 4,3 milijarde evra

Nedavno je Vlada Srbije proglasila 2016. godinu - godinom preduzetništva i najavila veliki broj programa pomoći i podrške malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima. Inače, ovaj sektor u Srbiji, slično kao i u EU, čini 99,5 odsto preduzeća i zapošljava, opet slično kao u EU, dve trećine ukupno zaposlenih u ekonomiji. Razlika je u tome što MMSP u Srbiji prave svega oko 37 odsto BDP-a, a slična preduzeća u EU prave 55 odsto BDP-a.

Sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP) u Srbiji mnogo šta nedostaje, organizacionih, menadžerskih sposobnosti, znanja ali pre svega i najviše nedostaje novca. Prema svim istraživanjima i anketama koje se rade sa MMSP njihova prva poruka je da je najveći problem pristup finansijama, a zatim loše poslovno okruženje i nestabilni uslovi poslovanja, pre svega česta promena propisa.

Sopstvena sredstva i bankarski krediti

Prema nekim procenama jaz između potreba MMSP za finansiranjem i finansiranja do kog dođu je 4,3 milijarde evra. Toliko novca nedostaje malim i srednjim preduzećima da bi ostvarili svoje poslovne planove, investirali u proširenje biznisa, povećanje proizvodnje i prodaje. Problem je u nedostatku izvora finansiranja. Mala preduzeća u Srbiji mogu da računaju samo na dva izvora, sopstvena sredstva i bankarske kredite. Od toga 85 odsto MMSP se finansira iz sopstvenih sredstava, a svega 10 odsto iz bankarskih zajmova (kod proizvodnih preduzeća razlika je još veća).

Među izvorima još treba napomenuti pomoć prijatelja i porodice, dok su svi ostali izvori finansija zanemarljivi. Ovakva struktura ukazuje na to da se privreda bori za preživljavanje i da je daleko od nekog rasta i razvoja. Preduzeća ne mogu da računaju na to da obezbede finansije na tržištu kapitala, niti mogu da računaju na neke investicione fondove ili poslovne anđele koji bi prepoznali dobre ideje i biznis planove i uložili sredstva u taj posao.

Ovakvo bankocentrično finansijsko tržište u kome banke čine 92 odsto tržišta, znači da je privreda osuđena na finansiranje iz njihovih kredita. Međutim, često su mikro preduzeća i preduzetnici nevidljivi za banke. Oni su ili suviše mali, jer imaju potrebu za nekoliko stotina ili nekoliko hiljada evra ili su previše rizični, jer nemaju imovinu koja bi poslužila za obezbeđenje kredita. Ovo delom objašnjava zašto se tek svaka deseta firma iz MMSP zadužuje kod banke da bi unapredila svoj posao.

Nedostupni zajmovi

Koliko je teško malim firmama da dođu do finansijskih sredstava pokazuje i pozicija na indeksu globalne konkurentnosti koju sastavlja Svetski ekonomski forum, gde se za 2015/16 godinu Srbija po dostupnosti i raznovrsnosti finansijskih usluga nalazi na 97. mestu u svetu od 140 zemalja.

Po prihvatljivosti cene finansijskih usluga nalazimo se na 111. mestu. Po finansiranju kroz tržište kapitala smo na 126. mestu, a po dostupnosti preduzetničkog kapitala smo na 130. mestu. Čak ni po stabilnosti banaka se ne kotiramo visoko, tek smo 112. Ono što je najgori pokazatelj je lakoća dobijanja kredita, tj. mogučnost dobijanja zajma na osnovu biznis plana, a bez sredstva obezbeđenja, što je ono što malim firmama u stvari najviše znači. Po tom parametru smo 120. na svetu.

Kakav je odnos banaka prema preduzenticima najbolje pokazuje podatak   Udruženja banaka Srbije da je u toku 2015. godine iznos odobrenih kredita preduzetnicima smanjen za čak 25 odsto. Ovde čak nije u pitanju ni visina kamatne stope, već uopšte nemogućnost da se pozajmi u banci. Druga strana medalje je da firme u želji da finansiraju neki projekat po svaku cenu, uđu u posao sa bankom po veoma oštrim uslovima pa se ubrzo pokaže da ne mogu da vraćaju kredit i onda zapadaju u finansijsku dubiozu.

Državni planovi

U godini preduzetništva, dakle u narednih devet meseci, mada je teško očekivati da će se išta dešavati dok se ne završe izbori i izabere novi sastav Skupštine i nova vlada, država je kroz nekoliko programa za koje su konkursi već objavljeni na sajtu posvećenom godini preduzetništva, namenila oko 1,4 milijarde dinara ili nešto više od 10 miliona evra, što povoljnih zajmova, što bespovratnih sredstava. Ako uzmemo u obzir ranije pomenuti jaz u finansiranju od četiri milijarde jasno je da ovo neće doneti prevelike promene čak i ako sredstva budu pošteno i efikasno dodeljivana.

Drugi predlog, na kom se prema nekim informacijama radi, su državne garancije za bankarske kredite malim i srednjim preduzećima. To bi funkcionisalo tako što bi država osnovala fond (nezvanično se pominje revolving fond pod upravom NBS koji je 2001. godine osnovala EU, a ima 15 miliona evra) koji bi učestvovao u riziku banaka u nekom procentu (na primer 50-60 odsto). Ukoliko preduzeće ne bi vratilo kredit, odnosno kredit postane nenaplativ, država bi pokrila odgovarajući deo gubitka banke. Ovo bi, prema mišljenju stručnjaka, omogućilo da mala preduzeća sa dobrim bizins planom, ali bez imovine za hipoteku, dođu do povoljnih kredita, mada ostaje da se vidi koliko će ti zajmovi zaista biti povoljni. Procenjuje se da bi tih 15 miliona evra garanacija moglo kreirati zajmove u visini 100 miliona evra.

Dosadašnje mere podsticaja privrede, kao što je subvencionisanje kamatnih stopa i bespovratna sredstva, mnogi ocenjuju kao neodgovarajuće mere jer i dalje važe strogi uslovi banaka za dobijanje kredita, pa na kraju do tih sredstava dođu klijenti banaka koji već ispunjavaju uslove za komercijalne kredite.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...