Kraj « zlatnim » otpremninama

Nataša Jokić, Vesti

Švajcarci glasali za ograničavanje milionskih bonusa direktora. Incijativu za referendum pokrenuo je 2008. godine Tomas Minder (62), senator iz kantona Šafhauze koji je za samo nekoliko dana postao svetska zvezda

Ceo svet je začuđen – Švajcarska će uvesti najstrožiji zakon kontrole nagradnih primanja rukovodećih kadrova iako je to zemlja sa jednom od najliberalnijih ekonomija na svetu. Na referendumu održanom prošlog vikenda,  67,9 odsto švajcarskih birača izjasnilo su za uvođenje zakona po kome će ubuduće akcionari preduzeća kotiranih na berzi određivati kolike će biti otpremnine i nagradni bonusi rukovodilaca.

Incijativu za referendum pokrenuo je 2008. godine Tomas Minder (62), senator iz kantona Šafhauze koji je za samo par dana postao svetska zvezda.

minder tomas svajc

Tomas Minder u švajcarskom parlamentu

Minder je i sâm poslodavac, vlasnik srednjeg preduzeća, oličenje švajcarske trezvenosti, upornosti i suzdržanosti. Prema pravilima, njegova Inicijativa protiv prevaranata (Abzocker Initiative - lat.), prvo je trebalo da dobije podršku od najmanje 100 hiljada građana  da bi država organizovala referendum.

Mindera su u početku mnogi ismejavali ali je on uporno krstario Švajcarskom skupljajući potpise i tvrdeći da će Švajcarska biti zemlja u kojoj akcionari imaju da kažu svoju reč, protiv sistema u kome sve ide preko veze i protiv pohlepnosti menadžera. I svaki put bi podsećao da je banka Kredi svis imala 2008. godine gubitke od 6,6 milijardi evra, a da je njenom tadašnjem direktoru isplaćen godišnji nagradni bonus od 57 miliona evra.

Bes Švajcraca zbog besmisleno ogromnih nagrada i otpremnina bio je povećan poslednjih nedelja vešću da će direktor Novartisa Daniel Vasela dobiti nagradnu otpremninu od 60 hiljada evra. Uoči samog referenduma digla se u javnosti bura koja je primorala Vaselu da se odrekne ove sume.

Organizacija poslodavaca Ekonomisvis vodila je oštru kampanju protiv inicijative Minder, tvrdeći da bi njen uspeh bio štetan po interese Švajcarske. Ispostavilo se čak i da su studenti bili plaćani da bi ostavljali slične komentare na internet formumima. Minderove pristalice su, međutim, uveravale da će Šsvajcarska i dalje privlačiti velike međunarodne grupe jer je politički stabilna i ima poreska i druga pravila koja idu na ruku poslodavcima.

Vest o referendumu u Švajcarskoj obišla je svet jer je prvi put neko pokazao da može da se dovede u pitanje svemoć finansijsko – špekulativne elite. Britanski mediji komentarišu da će novi zakon u Švajcarskoj samo dovesti do toga da se nađu zaobilazni putevi isplate bonusa rukovodećim menadžerima. Ostaje međutim činjenica da je Velika Britanija posle švajcarskog referenduma sve usamljenija u ideji da postojeći sistem ne treba menjati. Posle finansijske krize 2008. godine SAD i Nemačka su već usvojile slične mere, ojačavši moć akcionara u odlučivanju o premijama i otpremininama rukovodećih kadrova.

 Izvor: Vesti, 5.3.2013.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...