Industrijska magija ili kako jeftino rumunsko konjsko meso postaje skupa francuska govedina

Aleksandar Manić, PARIZ

Skandal sa konjskim mesom u gotovoj hrani, velikom brzinom se proširio na čitavu Evropu i ukazao u kojoj meri tržištem vlada mafija industrije hrane
(ilustracija: Inkriminisane Findus lazanje u kojima je nađeno konjsko umesto goveđeg mesa)

Pre dve godine, zahvaljujući kvalitetu i kreativnosti, francusko kulinarstvo je uvršteno u duhovno nasleđe čovečanstva. Istovremeno, iz privrednih analiza, nacija je saznala da je sva hrana servirana u školama i bolnicama, industrijskog porekla, kao i hrana servirana u 80 odsto francuskih kafana. Kupljena u fabrikama gde se proizvode sve vrste gotovih jela, ova hrana biva samo podgrejana, ili malo začinjena i ukrašena. Isti industrijalci proizvode i gotova jela koja se prodaju u samouslugama, ne samo u Francuskoj, nego diljem Evrope.

Skandal sa konjskim mesom u gotovoj hrani, etiketiranoj kao goveđe meso, koji je izbio početkom februara u Velikoj Britaniji, velikom brzinom se proširio na čitavu Evropu i ukazao u kojoj meri tržištem vlada mafija industrije hrane. Njihov jedini cilj je sticanje sve većih profita, a sredstva za njih nemaju nikakav značaj.

rum klanica doli

U rumunskoj klanici Doli kom

Francuski proizvođač i rumunske zaprege

Sredinom januara, engleske vlasti otkrile su prevaru, pre svega u Burger kingu, lancu brze hrane, gde je primećeno da hamburgeri nisu načinjeni od govedine, nego da je dodato i konjsko meso. Uzevši u obzir da se kod Engleza, za razliku od Francuza, konjsko meso ne jede, kontrole su pojačane i proširene, te se na taj način stiglo i do lazanja francuskog proizvodjača Findus. Inkriminisane lazanje u sebi su sadržale dobar deo konjskog mesa. Uprkos različitom ukusu, konjsko meso nije moglo da se oseti prostim probanjem hrane, nego labaratorijskim analizama.

Prema rečima jednog profesionalca industrijske hrane, kada se mesna mešavina potopi u začinjeni paradajz sos, nezavisno od sastava, ona će uvek imati isti ukus. Vrlo brzo, dvadesetak gotovih jela od mlevenog mesa (lazanje, špageti bolonjeze, musaka, pljeskavice…) proizvodjača Findus,  povučena su sa tržišta u strahu da se zbog prevare u sastavu mesa ponovo ne pojavi neka bolest nalik ludim kravama.

Naše preduzeće je jedna od žrtava – izjavio je Matje Lambo, generalni direktor Findusa i tako je širokoj javnosti otkriven neverovatan lanac posrednika u kupovini mesa za pripremu lazanja.

Findus je gotova jela naručio od francuskog preduzeća Comigel čiji se proizvodi prodaju u 16 evropskih zemalja. Comigel je meso naručio od francuskog preduzeća Spanghero. Spanghero, da bi našao što povoljniju ponudu, posao je poverio jednom kiparskom trejderu, koji je odmah posao poverio jednom holandskom trejderu. Holandski trejder je pronašao najpovoljniju ponudu u Rumuniji, te je posao poveren rumunskom snabdevaču mesom i lokalnoj klanici.

Uzevši u obzir da je u Rumuniji, od nedavno, zabranjena cirkulacija konjskih zaprega, broj nepotrebnih konja se znatno povećao. Ponuda klanicama se, takođe, povećala, a konjsko meso, kiselijeg ukusa i drugačijeg mirisa, tri puta je jeftinije od goveđeg mesa. Prva pretpostavka bila je da je rumunska klanica nezakonito pomešala goveđe i konjsko meso. Viktor Ponta, rumunski šef vlade, lično je garantovao da nijedno rumunsko preduzeće nije izvršilo prekršaj, niti da je bilo prekršaja na rumunskoj teritoriji.

Mi smo sve proverili, kazao je on – i nismo našli nikakav prekršaj evropskih zakona ili standarda.

Meso je iz rumunske klanice Doly-Com otišlo sa oznakom konjsko meso, što je potvrdilo reči rumunskog šefa vlade. Stigavši u francusko preduzeće Spanghero, konjsko meso je bilo pomešano sa goveđim i sa novim i lažnim etiketama poslato francuskom preduzeću Comigel. Stručnjaci ovog preduzeća, uprkos znanju i iskustvu, nisu ništa primetili, nego su mešavinu poslali u svoju luksemburšku fabriku Tavola, gde je mešavina prerađena i pretočena u gotova jela.

Pretpostavlja se da je tako završilo oko 750 tona konjskog mesa, jeftino kupljenog u Rumuniji i da je od njega načinjeno oko 4,5 miliona gotovih jela, prodavanih u petnaestak evropskih zemalja.

spagero vlasnik

Loran Spangero, vlasnik preduzeća Spanghero

Slobodna cirkulacija kapitala  i … konjskog mesa

U trentku kada se sve više Francuza pita šta im proizvođači hrane trpaju u proizvode, Nacionalna asocijacija proizvođača hrane pokušava da ublaži skandal, tvrdeći da je francuski sistem kontrole jedan od najboljih na svetu. Prirodno, oni su spremni da kažu sve što je neophodno da se ne bi ponovile prilike iz 1996. godine, kada je zbog spongiformne encefalopatije i sanitarne katastrofe, prodaja govedine opala za 25 odsto i dovela do zatvaranje klanica, uništavanje stotine tona mesa, otpuštanja radnika, zatvaranja preduzeća i velikih finansijskih gubitaka za investitore.

U strahu od nove epidemije, francuski političari su odmah reagovali.

Broj posrednika je toliko veliki, da više nije moguće pratiti poreklo mesa, kazao je Stefan Le Fol, ministar poljoprivrede. Benoa Amon, ministar potrošnje oštro je kritikovao finansijsku logiku i arhitekturu kojom su se vodili posrednici u ovom poslu. Njegovo okruženje je nezvanično iskazalo mišljenje da je u pitanju privredni kriminal, a ne greška i nepažnja. Fransoa Oland, francuski predsednik, prokomentarisao je skandal:

Bilo je neprihvatljivih nedostataka, profita i ponašanja, što će odvesti do administrativnih ili kaznenih sankcija.

Za razliku od političara, profesionalci iz prehrambene proizvodnje, imaju mnogo realnije viđenje problema. Pjer Ševalije, predsednik Francuske federacije odgajivača goveda je izjavio:

Cena konjskog mesa je mnogo niža od goveđeg. Iskušenje da se vara je veliko za ljude bez skrupula. Nesrećom, ova malverzacija se ne ograničava na Comigel, nego se tiče i drugih preduzeća. Spanghero je snabdeo mesom dosta drugih preduzeća koja prodaju svoje proizvode širom Evrope.

Iv-Mari Le Burdonek, mesar, objasnio je potrošačima šta dobijaju u gotovim jelima u kojima se nalazi meso:

Neophodno je razumeti da meso upotrebljeno za industrijska gotova jela nema jasno poreklo. Ne stavljaju se tu određeni komadi mesa. (…) U pitanju je magma prilično nedefinisane robe, u kojoj se nalazi meso, salo i kolagen. Potom se ta masa prodaje različitim kupcima. (…) Ta mesna masa je proizvod koji podleže špekulacijama kao žitarice i ostali prehrambeni proizvodi. Tržište, potom, odgovara zakonima ponude i potražnje. Kod Spangheroa, osoba zadužena da nađe najnižu cenu za mesnu masu za lazanje Findus, pala je na rumunsku ponudu. Sutra to može da bude na nekom drugom mestu…

Da bi se izbegla sanitarna katastrofa iz devedesetih godina prošlog veka, Francuska je ustanovila praćenje mesa od odgajališta do klanice i takva govedina nosi na sebi oznaku VBF (Govedje meso iz Francuske). Međutim, vlasti nisu ustanovile neophodnu kontrolu kvaliteta i poslovanja. Slučaj preduzeća Spanghero mogao bi da posluži kao primer. Naime, 14. februara, preduzeću Spanghero je suspendovana dozvola za preradu hrane. Ako se dokaže da je u pitanju greška, oni će platiti visoke kazne, ali ako se dokaže da je u pitanju prevara, preduzeću preti trajno oduzimanje dozvole, a time i zatvaranje. Istovremeno, država bi mogla da kazni i ostale učesnike lanca zbog nedostatka kontrole i propusta u nadgledanju sirovine koja se upotrebljava za spravljanje gotove hrane.

borg eu kom zdravlja

Tonio Borg, evropski komesar za zdravlje

Naravno, može se pretpostaviti i da se ništa neće deseti. Naime, u petak 15. februara, Tonio Borg, evropski komesar za zdravlje, izjavio je povodom afere sa konjskim mesom:

Za sada, nije u pitanju sanitarna sigurnost hrane. Naš sistem sanitarne sigurnosti je jedan od najboljih na svetu. Ne bi trebalo da sejemo paniku, te će sve ovo biti tretirano kao pitanje pogrešnog etiketiranja.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...