Kriza i Grčka turisticka strategija

Nikos Arvanites, ATINA

Ministarstvo turizma razrađuje nacionalni program šire turističke ponude u svim delovima Grčke
(foto: Solun)

Grčka je ostvarila napredak i ekonomski program koji ide u dobrom smeru, naglasila je generalni direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristina Lagard (Christine Lagarde), nakon odluke Upravnog odbora Fonda da odobri isplatu 3,24 milijardi evra za Grčku. Poboljšanje poverenja potrošača u Grčkoj je u porastu, piše list Volstrit džornal (Wall Street Journal), citirajući istraživanje Fondacije za ekonomska i industrijska istraživanja (FEIR). Povećani indeks poverenja takođe utiče na  kreditni rejting Grčke kod agencije Standard i pur (Standard & Poor). I pored ohrabrujućih ocena iz MMF i ECB, kao i EU, oko pomaka u Grčkoj, glavna politička i ekonomska borba je sa sistemskim siromaštvom i nezaposlenošću u ovoj zemlji.

solun mapa

Pad tursitičke privrede

Grčka ima, pored pomorske ekonomije, važan adut a to je turistička ekonomja.

Prema Asocijaciji helenskih turističkih preduzeća, broj dolazaka na glavne aerodrome u Grčkoj pao je 3,3 odsto u 2012. godini, a turistički prihodi povećali su se 400.000 evra. Turizam sa oko 16,5 odsto doprinosi bruto društvenom proizvodu Grčke, koji iznosi 234 milijarde evra. Prihod Grčke od turizma u 2011. godini bio je 10,5 milijardi evra.

Glavni prioritet za 2013. godinu grčke vlade je stvaranje što povoljnjih uslova za privlačenje stranih turista u Grčku. Ekonomska i politička previranja u Grčkoj bitnije utiču na smanjenje dolaska standardnih turista iz EU, posebno Nemačke, Italije, Velike Britanije. Istovremeno, raste broj turista sa Balkana i iz Ruske federacije. Srbija je strateški  turistički partner Grčkoj sa Balkana po broju turista i deviznom prilivu. Za uspešniju turističku sezonu potrebno je da je poliitčka situacija održiva, da se redukuju socijalni i politički protesti i povede računa o bezbednosti stranih ali i domaćih turista. Turističke kompanije u Grčkoj gubile su  prosečno 22,7% svojih prihoda u špicu turističke sezone od 2008. do  2012. godine, prema mesečnim istraživanjima (GBR Consulting) za Panhelensko udruženje hotelijera (POX), Hotel udruženje Atina - Atika (HEXA-) i Hotel Udruženje Solun (EXTH). U planinskim ili brdskim destinacijama smanjenje je bilo u obimu od 50 procenata.

 atina mapa

Cilj 17 miliona tursta

Podaci govore da je 2011. godine u Grčkoj bilo rekordnih 16,5 miliona turista i poseta dok je 2012. godine bilo za tri odsdto manje i to 16,1 milion. Projekcija za 2013. godinu je 17 miliona  turista uz veliki rad i mobilnost svih delova grčke privrede i društva.

Razdoblje 2009 - 2012, bilo je u znaku porasta za 2,48% stranih gostiju (12,551-12,862 miliona turista)  dok je opao domaći turizam za 23,03% turista (sa 6,304 miliona na 4,853 miliona) zbog ekonomske krize, udara na srednji sloj grčkog društva i pada životnog standarda za 30-50  odsto. Smanjen je i procenat u periodu 2008-2012 godina rezervisanih soba za 12,1  odsto. Najgori rezultati popune turističkih kapaciteta su u Atini i Solunu - manji su za 23-25 odsto zbog uticaja krize koji se najviše osećaju u ova dva grada.

Ministarstvo turizma razrađuje nacionalni program šire turističke ponude u svim delovima Grčke i kvaltetnije popune kapaciteta kako stranim tako i domaćim tursitima. Grčka je turistička sila, a opet veliki broj grčkih građana ne korsiti sopstveno more zbog naglog siromašenja i pada životnog standarda.

Srbija se i ove godine opredeljuje za Grčku kao glavno mesto odmora za  više stotina hiljada građana Srbije koji će u Grčkoj ostaviti stotine miliona evra. U poslednje tri godine oko 600.000-700.000 građana Srbije letuje ili poseti Grčku.  


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...