NOVA RANGIRANJA NAJVEĆIH KOMPANIJA IZ CENTRALNE I ISTOČNE EVROPE

Crossover Research agencija

Hiljadu najboljih kompanija iz nefinansijskog sektora nove EUrope u 2008. i 100 najboljih banaka nove EUrope u 2008.godini

Crossover Research agencija je 28. maja u Pragu objavila drugu godišnju rang listu najvećih kompanija centralne i istočne Evrope - 1000 najboljih kompanija nove Europe 2008 (The Top 1000 Companies of New EUrope). Rang lista je namenjena svim poslovnim korisnicima kojima su potrebni finansijski podaci o najvećim kompanijama u regionu i onima koji žele da se upoznaju sa poslovnim okruženjem u 10 zemalja, novih članica EU iz centralne i istočne Evrope. Rang lista Crossover Research obuhvata i rangiranje 100 najvećih komercijalnih banaka u regionu – 100 najboljih banaka nove EUrope 2008 (The Top 100 Banks of New EUrope 2008). Obe rang liste čine deo jedne publikacije koja se može besplatno preuzeti sa interneta, na adresi WWW.TOP1000NEW.EU.

1.000 najboljih kompanija nove EUrope 2008

Tokom 2007. godine, dve nove zemlje postale su članice Evropske unije, tako da je sada broj novih članova od 2004 godine dostigao 12. Rang lista obuhvata 10 od tih 12 zemalja (osim Kipra i Malte), kao i Hrvatsku, koja je kandidat za članstvo u EU. Ekonomsko i poslovno okruženje u tim zemljama uglavnom je nepoznato, kako u 15 zemalja članica EU, tako i među samim ‘novim’ članicama. Najboljih 1000 kompanija nove Europe 2008 predstavlja rang listu 1000 najvećih kompanija, zasnovanu na njihovim prihodima u EUR u 2006. godini, zatim osnovne finansijke podatke o njima, kao i zanimljivo rangiranje po zemljama i sektorima.

Najvažniji podaci o 1000 najboljih kompanija nove Europe 2008

Najveća kompanija u regionu je Poljski naftni koncern Orlen sa prihodima od 13,6 milijardi EUR, u poređenju sa 7,7 milijardi EUR na rang listi iz 2005.g.; slede mađarski MOL i Škoda Auto iz Češke.

Ukupno 107 kompanija prijavilo je da njihovi prihodi prevazilaze 1 milijardu EUR, što je dvostruko više u odnosu na 54 kompanije sa rang liste iz 2005. godine.

Poljska ekonomija je najveća među ekonomijama 11 zemalja obuhvaćenih istraživanjem i predstavlja 27% ukupno obuhvaćenog bruto domaćeg proizvoda (BDP). To se odražava i u činjenici da je 378 poljskih kompanija ušlo na rang listu, a slede 180 kompanija iz Mađarske i 137 kompanija iz Češke. Najmanje prisutne su kompanije iz baltičkih zemalja, samo 21.

Najveće kompanije po prosečnoj veličini zabeležene su u Češkoj (656 miliona EUR) i u Rumuniji (639 miliona EUR), dok je najmanja prosečna veličina kompanija u Litvaniji (290 miliona EUR) i u Hrvatskoj (298 miliona EUR).

Ukupan prihod svih kompanija sa liste Najboljih 1000 kompanija nove Europe 2008 dostiže 503 milijarde EUR. U poređenju sa ukupnih 324 milijarde EUR, prema rang listi iz 2005. godine, to predstavlja uvećanje od 55%. Ukupni prihodi čine preko 65% objedinjenih bruto domaćih proizvoda u svih 11 nacionalnih ekonomija.

Rang lista

Kompanija

Rangiranje zemlje

Industrija

Zemlja

Prihodi

EUR ‘000

1

PKN ORLEN SA

1

Petrohemija

Poljska

13,569,955

2

Mol Magyar Olaj és Gázipari Nyrt.

1

Petrohenija

Mađarska

10,940,214

3

ŠKODA AUTO a.s.

1

Automobilska industrija

Češka

7,185,513

4

ČEZ, a.s.

2

Proizvodnja energije

Češka

5,630,314

5

Volkswagen Slovakia, a.s., Bratislava

1

Automobilska industrija

Slovakia

5,249,906

6

Audi Hungária Motor Kft. (Mađarska)

2

Automobilska industrija

Mađarska

4,797,222

7

Telekomunikacja Poljska S.A.

2

Telekomunikacije

Poljska

4,780,667

8

Polskie Sieci Elektroenergetyczne SA GK, Warszawa-

2

Distribucija električne energije

Poljska

4,037,591

9

Polskie Górnictwo Naftowe i Gazownictwo SA GK

4

Distribucija gasa

Poljska

3,900,804

10

SC PETROM SA

1

Petrohemija

Rumunija

3,805,034

11

Grupa Metro w Polsce, Warszawa- Varšava

5

Veleprodaja

Pojska

3,490,849

12

Mažeiki? Nafta AB

1

Petrohemija

Litvanija

3,436,328

13

Unipetrol, a.s.

3

Petrohemija

Češka

3,339,171

14

KGHM Polska Miedź S.A.

6

Rudarstvo

Poljska

3,301,640

15

Grupa LOTOS S.A.

7

Petrohemija

Pojska

3,288,299

16

SLOVNAFT, a.s.

2

Petrohemija

Slovačla

3,224,633

17

RWE Transgas, a.s.

4

Distribucija gasa

Češka

3,173,659

18

E.ON Földgáz Trade Földgázkereskedő Zrt.

3

Distribucija električne energije

Mađarska

3,123,935

19

INA - Industrija nafte

1

Petrohemija

Hrvatska

2,970,059

20

Slovenský plynárenský priemysl, a.s.

3

Distribucija gasa

Slovačka

2,654,241

21

SPP, a.s. Group

4

Distribucija gasa

Slovačka

2,654,241

22

Mittal Steel Poland SA, Katowice

8

Čelik

Poljska

2,614,080

23

FOXCONN CZ s.r.o.

5

Hardver za računare

Češka

2,563,473

24

Magyar Telekom Nyrt.

4

Telekomunikacije

Mađarska

2,539,908

25

AGROFERT HOLDING a. s.

6

Agrohemija

Češka

2,517,472

26

Philips Magyarország

5

Elektronika

Mađarska

2,410,762

27

Fiat Auto Poland SA, Bielsko-Biała

9

Proizvodnja auta

Poljska

2,380,672

28

Samsung Electronics Slovakia s.r.o., Galanta

5

Potrošačka elektronika

Slovačka

2,303,464

29

U.S. Steel Košice, s.r.o.

6

Čelik

Slovačka

2,302,354

30

Grupa PKP SA, Warszawa- Varšava

10

Transport i logis.

Poljska

2,270,00

Predstavljena su zanimljiva zapažanja vezana za vodeće industrije:

Petrohemijska industrija, sa ukupnim prihodima od 53 milijarde EUR, i proizvodnja energije sa 34 milijarde EUR prihoda spadaju među prve tri industrije. Ukupni prihodi industrija vezanih za energiju, što obuhvata i distribuciju gasa i električne energije dostigla su 157 milijardi EUR. Otuda to predstavlja najvažniju industrijsku granu u datih 11 nacionalnih ekonomija, koja je 2,5 puta veća od drugoplasirane industrijske grane.

Maloprodaja je druga najveća industrija, gde su Tesco, Ahold, Carrefour, Auchan, Kaufland i drugi multinacionalni lanci predstavljeni na vrhu rang liste. Veleprodaja i trgovina bili su treća najvažnija grupa industrija.

Automobilska industrija je četvrta najveća industrijska grana, sa ukupnim prihodima od 32 milijarde EUR. Ta grana obuhvata i prodaju automobila, proizvodnju auto-delova, kao i guma, i druga je po velični u centralnoj i istočnoj Evropi, sa ukupnim prihodom od 64 milijarde EUR. Jaka potreba za kvalifikovanom radnom snagom kod tih industrija dovela je do izvesne napetosti na lokalnim tržištima, posebno u Češkoj, što može biti kočnica za direktna strana ulaganja.

100 najboljih banaka nove EUrope 2008

Ključni podaci o 100 najboljih banaka nove EUrope 2008:

Mađarska OTP banka je najveća u regionu, sa ukupnim aktivnim kapitalom od 28,1 milijardi EUR.

Poljske banke su najpredstavljenije, sa 22 mesta, a prati ih 18 čeških i 11 mađarskih banaka.

Najmanja banka među 100 najboljih više je nego 25 puta manja od najveće OTP banke.

Litvanska banka Hansabankas Group ostvarila je najveću profitabilnost od 20,8% kada je u pitanju prinos na aktivu.

Bugarska Raiffeisenbank EAD postigla je najveću profitabilnost od 43,4% kada je u pitanju prinos na kapital.

Država kao većinski vlasnik igra glavnu ulogu u 8 banaka sa priloženog spiska.

Rang

Banka

Zemlja

Rangiranje zemlje

Ukupna aktiva
(mil. EUR)

Povraćaj na prosečnu aktivu

Povraćaj na prosečni kapital

Broj zaposlenih

Glavni deoničari

1

OTP

HU

1

28,131

3.04%

28.00%

12,000

Rukovodstvo i zaposleni 2%

2

ČSOB

CZ

1

27,720

1.27%

18.41%

6,750

KBC Bank NV

3

Česká spořitelna

CZ

2

26,487

1.48%

23.00%

10,856

Erste Bank

4

PKO Bank Polski

PL

1

25,862

2.60%

26.50%

32,000+

State Treasury

5

KB

CZ

3

21,729

1.60%

17.90%

7,552

Société Générale S.A.

6

PEKAO SA Group

PL

2

17,487

2.70%

25.08%

15,647

UniCredito Italiano S.p.A.

7

Bank BPH S.A. Group

PL

3

16,903

2.01%

19.41%

9,334

UniCredito Italiano S.p.A.

8

Nova Ljubljanska Banka Group

SLO

1

14,409

1.20%

16.70%

8,189

Republika Slovenija

9

Banca Comerciala Romana Group S.A.

RO

1

14,027

1.80%

18.80%

13,492

Erste Bank

10

ING Bank Śląski S.A.

PL

4

12,655

1.30%

18.60%

7,515

ING Bank N.V.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...