Elektronske građevinske dozvole dovode investitore

Zoran Knežević

Razmenom iskustava u oblasti izdavanja građevinskih dozvola zemlje regiona zapadnog Balkana žele da budu konkurentnije u privlačenju stranih investcija. Cilj je da se vreme dobijanja dozvola skrati na minimum i da se dobijaju elektronski, pri čemu se sav posao obezbeđivanja potrebnih saglasnosti prenosi na državnu i lokalnu administraciju, rečeno je na Međunarodnom forumu o reformi sistema izdavanja građevinskih dozvola. (foto: Tanjug)

Od 1. januara 2016. godine investitori u Srbiji će dobijati elektronsku građevinsku dozvolu, što će dodatno ubrzati realizaciju investicija nakon što je donošenjem novog Zakona i planiranju izgradnji procedura za dobijanje tog dokumenta skraćena sa prosečno 330 na samo 28 dana. Novu pogodnost za investiture najavila je potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović otvarajući Međunarodni forum o reformi sistema izdavanja građevinskih dozvola „Građevinske dozvole za konkurentniji region”.

Skup je organizovan sa ciljem da razmenom iskustava u oblasti izdavanja građevinskih dozvola zemlje regiona zapadnog Balkana postanu konkurentnije u privlačenju stranih investcija.

Srbija je, podsetila je ministarka Mihajlović, na tom putu dosta uradila, a posebno od od kadaje, krajem prošle godine usvojila izmene Zakona o planiranju i izgradnji, što je omogućilo da se od početka ove godine pa do jula mesca izda 1.028 građevinskih dozvola, što je za 35 odsto više nego u julu 2014. godine.

„Pokazali smo da je moguće izdati dozvolu za svega pet dana, kao što je to slučaj u Beogradu. Prošlo je vreme kada su investitori „obijali pragove” i išli od jedne do druge institucije i javnih preduzeća kako bi dobili razne saglasnosti za izdavanje građevinske dozvole, što je u nekim slučajevima trajalo i po nekoliko godina,” istakla je Mihajlović.

Koliko je primena novih propisa ubrzala izdavanje građevinskih dozvola u Srbiji pokazuje i podatak da je u dosadašnjem toku 2015. izdato gotovo 50 odsto više građevinskih dozvola nego u odnosu na prosek u prethodnih sedam godina. Ekonomska strategija Srbije je da bude konkurentna, ali i da učini region zapadnog Balkana konkurentnijim tako što će smanjiti birokratske prepreke, korupciju i poboljšati ambijent za investiranje. U tom cilju Srbija će od 1. januara 2016. godine uvesti elektronske građevinske dozvole koja će moći da se dobiju „samo jednim klikom”.

forum

Na Forumu je javnosti prvi put predstavljen i softver koji će biti korišćen za izdavanje građevinskih dozvola, a koji će skratiti proceduru izdavanja za 40 odsto, smanjiti troškove i do pet miliona dinara za određene delatnosti, uvesti transparentnost i smanjiti korupciju.

Stalni predstavnik MMF u Srbiji Daehang Kim izjavio je da je Vlada Srbije postigla veliki uspeh u reformi sistema izdavanja građevinskih dozvola, koji je vredan poštovanja, i poručio da zemlje regiona treba da slede taj primer.

„Kada sam došao u Srbiju 2013. godine srpske vlasti su rekle da su dve najvažnije reforme - u oblasti izdavanja građevinskih dozvola i radnog zakonodavstva. Tada je izdavanje građevinskih dozvola bilo jako komplikovano, sa mnogo procedura, koje su bile zamršene kao „špagete”, što je plašilo i teralo investitore,” rekao je Daehang.

Ambasador SAD u Beogradu Majkl Kirbi istakao je da je Srbija uspešno sprovela reforme, uključujući dosta toga urađenog na poboljšanju sistema izdavanja građevinskih dozvola.

„Reforme koje Srbija sprovodi privući će veći broj stranih investitora i olakšaće rad investitorima koji rade u Srbiji, a doprineće i otvaranju većeg broja radnih mesta. Efikasnost i transparetnost procesa izdavanja građevinskih dozvola su važan element poslovnog okruženja. Investitori sada kažu da je situacija bolja za njih, kao i da admministracija više poštuje rokove za izdavanje ali proces reformi nije gotov jer je za primenu neophodno i uključivanje lokalnih samouprava i preduzeća. Na lokalnom nivou primetan problem donošenja odluka, koje treba što pre donositi i izdavati dokumentaciju što brže. Neke opštine su efikasnije u realizaciji zakona, pa bi trebalo razmenti znanja i iskustva međusobno, kao i iskustva sa drugim zemljama u region,” naglasio je ambasador Kribi.

Ambasador Švajcarske Žan Daniel Ruh čestitao je Vladi Srbije na otpočinjanju ključnih reformi koje su, kako je istakao, već dale rezultate.

„U Srbiji posluje 200 švajcarskih kompanija koje već primećuju veliki napredak kada je u pitanju povećanje efikasnosti procedura i skraćivanja vremena čekanja na potrebne dozvole,” rekao je ambasador Ruh i dodao da se Srbija u tom pogledu sve više približava evropskim zemljama, uključujući Švajcarsku.

Potpredsednik Narodne skupštine Srbije i predsednik Ekonomskog kokusa Vladimir Marinković, istakao je da će parlament i dalje podržavati reformske poteze, kao što je bilo donošenje ključnog zakona za dalje sprovođenje teških ekonomskih reformi - novog Zakona o planiranju i izgradnji.

„To je najvažnije za stvaranje kvalitetnog i povoljnog poslovnog ambijenta i davanje mogućnosti za privlačenje velikih investicija iz celog sveta - SAD, arapskih zemalja, Kine, EU i otvaranje novih radnih mesta. Srbija je bila na 186. mestu u svetu kada je u pitanju izdavanje građevinskih dozvola pa se nadam da će naša zemlja u ovoj godini puno napredovati kada je u pitanju „duing biznis” lista Svetske banke”, rekao je Marinković.

Potpredsednik Skupštine Srbije je naglasio da brzina izdavanje elektronskih građevinskih dozvola u Srbiji od 1. januara 2016. godine pokazuje da javni sektor i administracija mogu da budu efikasniji i angažovani u korist privrede i građana, ali i da se smanji korupcija.

Direktor GIZ Srbija Zigmund Miler rekao je da je kreiranje zdravog i konkurentnog investicionog ambijenta preduslov za napredak svake zemlje, ukazavši i na neophodnost saradnje u regionu.

„Region zapadnog Balkana beleži značajne rezultate u reformama administracije i poboljšanu konkurentnost”, istakao je Miler, pohvalivši napore koje je Vlada Srbije učinila u tom pravcu, usvajanjem novog Zakona o planiranju i izgradnji i time što će uvesti elektronske dozvole.

Obraćajući se učesnicima skupa Vladan Atanasijević, predsednik UO NALED-a, istakao je da je ova organizacija ponosna na učešće u projektu koji će značajno unaprediti atraktivnost Srbije na globalnoj investicionoj mapi i činjenicu da je obezbedio podršku vlada Nemačke i Švajcarske u iznosu od 400.000 evra za izradu softvera koji će pripasti Srbiji.

Na forumu učestvuju ministri iz zemalja regiona zaduženi za građevinarstvo i urbanizam.

Božidar Petroski, državni sekretar Ministarstva transporta i veza Republike Makedonije, predstavio je napore Vlade Makedonije na usvajanju propisa kojim bi se, posebno, obezbedila zaštita životne sredine prilikom izgradnje objekata, odnosno da ni jedan objekat ne može da dobije građevinsku dozvolu ukoliko ugrožava životnu sredinu.

Nuhran Izairi, minister za životnu sredinu i prostorno planiranje Republike Makedonije, predstavio je zakonska rešenja koja je ova zemlja usvojila kako bi investitorima olakšala pribavljanje građevinskih dozvola.

Anka Mrak Taritaš, ministarka graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske predstavila je sistem elektronskog dobijanja građevinske dozvole, koji se u ovoj zemlji primnjuje od 1. januara 2014. godine. Ministarka Mrak Taritaš je objasnila da se na sajtu ministarstva na čijem je čelu nalaze svi neophodni podaci za investiture, slobodne lokacije, uslovi za dobijanje dozvola za svaku pojedinu lokaciju, da se svaka dozvola mora izdati u roku od 15 dana, a ukoliko je investitor ne dobije u tom roku smatra se da mu je izdata.

„Za one koji ne rade svoj posao i ne izdaju potrebna rešenja predviđene su i kazne, što smo počeli da primnjujemo a to daje odlične rezultate,” rekla je ministarka Mrak Taritaš.

Zoran Tomić, generalni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore je, pored predstavljanja stanja u oblasti izdavanja građevinskih dozvola naglasio i probleme koji postoje, ali i koje propise još treba usvojiti da bi investiciona klima u Crnoj Gori bila bolja.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...