Biznis s drugim državljanstvom ili pasoš kao roba

M. Lazarević

Mnoge države koriste prodaju državljanstva strancima s “lošim pasošima” kao način privlačenja investicija i punjenja državne blagajne. Godišnje se na tome zaradi oko četiri milijarde dolara
(ilustracija, mapa Kipra čiji je pasoš jedan od najtraženijih na tržištu državljanstava)

Sve više država sveta, s pasošima s kojima se najlakše može putovati a čije državljanstvo donosi i druge prednosti u pogledu mogućnosti za poslovanje i život, praktikuje biznis s državljanstvom. Ukratko, one faktički legalno prodaju svoje državljanstvo ljudima koji imaju drugo državljanstvo, uglavnom, onima s čijim se pasošima teže putuje po svetu, u zamenu za njihove investicije.

Najviše na tome zarađuju male karipske zemlje i evropske države, uglavnom članice EU. Godišnje se na prodaji državljanstva inkasira, kako se procenjuje, oko četiri milijarde dolara.

U Ukrajini, čiji pasoš služi samo da bi se u njemu udarale vize, koje se sve teže dobijaju, sada je opasno živeti i sve teže je baviti se biznisom. A i ruski pasoši, usled ruske politike prema Ukrajini i sankcija Zapada, sve manje vrata otvaraju u svetu. Kineski bogataši su u sve većem strahu pred pokrenutom kampanjom protiv korupcije i rado bi sebi svili još jedno gnezdo negde u svetu i osigurali mogućnost da se svuda slobodno kreću. Nije onda čudo što poslednjih godinu dana naprosto cveta netradicionalni biznis – legalna “prodaja” državljanstva.

„Programi ´državljanstvo u zamenu za investicije´ sve su brojniji, naročito u Evropi”, potvrđuje agenciji Blumberg profesor prava na Univerzitetu u Torontu Ajelet Šahar (Aylet Shachar). Kupovina državljanstva, time i pasoša, većine evropskih zemalja, omogućuje kupcu da se slobodno kreće širom Evrope i sveta jer te zemlje imaju ugovore o slobodnom kretanju sa većinom zemalja. Za tu prednost rado će platiti, na primer, ruski, ukrajinski i drugi bogataši iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, kineski sve brojniji preduzetnici, kao i šeici i ostali bogataši iz arapskih i drugih muslamanskih zemalja, i zato hiljade njih želi, na primer, kiparski pasoš. Kipar ima dugu tradiciju “ugošćavanja” stranih biznismena koji su u ovoj zemlji – poreskom raju, otvarali račune i firme još 80-ih godina prošlog veka.   

Ukratko, što se Kipra tiče, interesent za državljanstvo mora kupiti nekretninu u vrednosti od najmanje 2,5 miliona evra ili da njegova firma investira u realnom sektoru nekretnina 2,5 do pet miliona evra  (zavisno od vrste nekretnina). Celi postupak dobijanja državljanstva ne traje duže od tri meseca, a pasoš Kipra dobijaju, osim “kupca”, i njegova supruga i deca. A nije neophodno da na Kipru imaju stalni boravak, dovoljno je da imaju para i kupe nekretnine...

Kipar nije, naravno, jedina evropska zemlja čiji državljanin se može postati na ovaj način. Sličan program ima i Austrija čije državljanstvo je dobilo na ovaj način, na primer, mnoštvo bogataša iz muslimanskih zemalja bivšeg SSSR-a. Austrijski pasoš je i najskuplji i može koštati čak  10 miliona evra. Dosta manje koštaju državljanstva Grčke, Španije, Portugalije, Malte, V. Britanije...


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...