Ključni događaji iz 2020. godine: “Zbog korone odzvonilo neoliberalnom kapitalizmu”

Nataša Jokić, Strazbur

Proglašenje “kraja neoliberalnog ekonomskog modela” nije citat iz nekog levičarskog ideološkog proglasa, već iz proletošnje procene međunarodne finansijsko-bankarske grupe Natixis
(godina u znaku korona virusa: masovno testiranje u Liverpulu, 19. decembra)

Godina koja je za nama u Evropi počela je epidemijom korona-virusa i njome se završava. Zaraza je za godinu dana odnela oko dva miliona života u svetu. U senci ovog događaja sa kojim počinje i nova 2021. godina ostalo je i klimatsko otopljavanje, kao i bregzit – izlazak Velike Britanije iz EU o kome nije postignut sporazum.

Polovinom marta Svetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju koja je vrlo brzo dovela do pada sistema javnog zdravstva, kako u bogatim tako i u zemljama u razvoju.

Kao kula od karata srušili su se zdravstveni sistemi pre svega u Italiji i u Španiji  -  zemljama koje su najviše morale da štede zbog toga što je njihov javni deficit prelazio granicu od tri odsto ukupnog društvenog proizvoda propisanu Evropskim paktom za stabilnost.

Otimanje za maske

Francusku je epidemija u februaru zatekla sa praznim strateškim rezervama – bez maski, zaštitne odeće pa i bez dovoljno lekova - iako je ona pre dve decenije bila zemlja sa najboljim zdravstvenim sistemom na svetu.

Poslednjih dana marta, lekari i direktori devet najvećih univerzitetskih bolnica u zapadnoj Evropi poslali su pismo svojim vladama u kome se kaže da uskoro više neće imati osnovnih lekova za bolesnike zaražene koronavirusom i traže da raspodela lekova bude koordinirana na evropskom nivou.

Italija je u martu očajnički pozivala u pomoć. Zašto im Nemačka ne pošalje maske koje su već poručili i platili? Zato što su sada potrebne Nemačkoj. A Francuska, zašto ne pomogne? Zato što ih nema ni za sebe.

Pojavila se Kina sa donacijama, a onda je ubrzo počeo „rat“ zbog maski koje u velikim količinama proizvodi uglavnom Kina.

Na kineskim aerodromima jedna država otimala je drugoj, pred sam utovar u avion, medicinske maske u poslednjem trenutku, plaćajući veću cenu isporučiocu koji nije mnogo brinuo da održi reč i ispoštuje ugovor.

Mediji su prenosili da su Francuzi tako, navodno, oteli maske namenjene Španiji, Amerikanci one namenjene Francuskoj, Česi one namenjene Italiji i tako u beskraj.

Ove scene delovale su kao ilustracija poslednje faze neoliberalnog kapitalizma čije glavno načelo glasi: tržište se samo organizuje. Vidimo sada kako.

Surova štednja na zdravstvenoj zaštiti

Manjak lekara i medicinskog osoblja, manjak maski i zaštitne opreme, neobnavljane strateške reserve, gubitak zdravstvenog suvereniteta jer se aktivna supstanca za lekove proizvodi gotovo isključivo u Kini, manjak bolničkih kreveta u intenzivnoj nezi. Ispostavilo se da je sve to posledica sprovođenja direktiva Evropske komisije o štednji, o održavanju državnog deficita u zadatim granicama i podređivanja zdravstva i ostalih javnih delatnosti - tržišnim zakonima  – onako kako to pripisuje model neoliberalnog kapitalizma propisan Lisabonskim ugovorom kao obaveza svih država članica.

https://t.co/SeEISLzkhX?amp=1  (ako možeš linkuj ovo ispod reči članica)

Poslanik Ujedinjene evropske levice u Evropskom Parlamentu, Nemac Martin Širdevan, krajem marta javno je pozvao na odgovornost Evropsku komisiju jer je u periodu posle izbijanja ekonomske krize, između 2011. i 2018. godine, 63 puta tražila od država članica da smanje troškove za zdravstvo ili da privatizuju njegove delove. Ove preporuke upućene su na adrese skoro svih država koje su ih uglavnom sprovodile.

Kraj politike štednje

Tridesetog marta međunarodna finansijsko-bankarska grupa Natixis, sa sedištem u Parizu, objavljuje procenu u kojoj konstatuje da kriza izazvana korona-virusom predstavlja „posmrtno zvono neoliberalnom kapitalizmu?” Najavljuje se mogućnost da će kriza izazvati – deglobalizaciju, procenjuje se da je došao kraj neoliberalne politike štednje i najavljuje trajno povećanje troškova za zdravstvo i za socijalnu politiku. Najavljuje se da će države pomagati preduzećima da ne propadnu.

Natixis najavljuje već tada, 30. marta da će se države orjentisati na ponovono sticanje suvereniteta u strateškim oblastima kao što su: industrija lekova, obnovljive energije i nove tehnologije.

“Čak i u SAD” moglo bi da se shvati da čitavo stanovništvo treba da ima zdravstvenu zaštitu, zaključuje Natixis.  

Ne, proglašenje “kraja neoliberalnog ekonomskog modela” nije citat iz nekog levičarskog ideološkog proglasa. Glavni analitičar Natixis-a Patrick Artus morao je da potvrdi medijima da nije reč o fejknjuz ili o prvoaprilskoj šali.

Solidernost zemalja EU u ekonomskoj obnovi

Vlo brzo će se ispostaviti da je procena ove finansijsko-bankarske grupe bila tačna. Sve će se dogoditi upravo onako kako je najavila. Sve neoliberalne vlade počele su da vode politiku državne intervencije u ekonomiji – potpuno suprotno svojim političkim programima. Zbog višemesečnih karantinskih mera čitavi sektori privrede su bili zatvoreni. Države EU su se opredelile da one isplaćuju polovinu plate zaposlenima, dogovorivši se sa poslodavcima da ih zauzvrat ne otpuštaju.

Krajem jula šefovi država i vlada EU konačno su postigli su dogovor o ekonomskoj obnovi posle epidemije korona virusom. Potpisaće ga početkom decembra. Ukupna suma za ekonomsku obnovu iznosi  750 milijardi evra u subvencijama i kreditima. Za dugove je garant EU - odnosno sve zemlje članice. Dugove će vraćati sledeće generacije bar do 2058 godine.

Postoji i kaznena klauzula: naime, u slučaju da neka od kreditiranih zemalja pokaže „simptome“ platne nesposobnosti ostavljena je mogućnost da joj se obustavi isplata novca pod uslovom da za tu odluku glasa dve trećine zemalja članica EU.

Globalna vakcinacija

I tako smo stigli do kraja 2020. godine koji je protekao u znaku priprema za vakcinaciju protiv korona-virusa. Poslanici, kako u Evropskom, tako i u nacionalnim parlamenatima, i dalje su javno kritikovali Evropsku komisiju koja je vodila tajne pregovore o kupovini vakcina koje će platiti novcem evropskih građana.

Evropska komisija se pravdala na razne načine, a onda je izbio skandal: belgijska ministarka Eva de Bleeker, objavila je tajnu listu cena pa je tako javnost saznala da jedna vakcina klasičnog tipa švedsko-britanske grupe Astra Zeneka košta 1,78 evra dok RNK vakcina američkokog proizvođača Moderna košta 18 dollara odnosno skoro 15 evra.

„Htela sam da budem transparentna, ali možda sam malo preterala”, izjavila je Eva de Bleeker i povukla tajne cenovnike sa svog naloga.

Jedna od poslednnih vesti u godini glasila je da je EU zatvorila sve saobraćajne veze sa Velikom Britanijom. Ne zbog izlaska Ujedinjene kraljevine iz EU bez dogovora, već zbog toga što se pojavio novi soj korona-virusa koji se mnogo brže prenosi od ovog poznatog. Nastavak u sledećoj godiini.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...