Ako hoćemo u EU moramo u STO, a ako hoćemo u STO moramo da dozvolimo uvoz GMO

Miloš Obradović

Neizostavno je usklađivanje Zakona o genetski modifikovanim organizmima sa pravilima Svetske trgovinske organizacije, izjavila je Bojana Todorović, pomoćnik Ministra trgovine

“Da bi se Srbija uključila na jedinstveno tržište EU kao kredibilan partner, neminovno je članstvo u Svetskoj trgovinskoj organizaciji”, izjavila je Tanja Miščević, šefica pregovaračkog tima Srbije sa EU pre nekoliko dana na konferenciji o pristupanju Srbije STO i pregovorima sa EU.

Srbija tako mora da postane članica organizacije (STO), sa kojom su započeti pregovori pre više od 10 godina (u februaru 2005. godine) i dalje traju (mada je prosek pregovaranja sedam godina), da bi postala članica druge organizacije (EU) čiji su predstavnici u više navrata izjavili da - ne nameravaju u narednom periodu da primaju nove članice. U regionu, Hrvatska je pregovarala 5,5 godina, Albanija šest, a Crna Gora sedam godina.

tanja-miscevic-s

Tanja Miščević

Istorija pregovaranja

Svetska trgovinska organizacija je, inače, relativno nova organizacija, osnovana 1. januara 1995. godine kao naslednica sporazuma GATT (opšteg sporazuma o trgovini i carinama) sa ciljem da osigura što lakšu i slobodniju međunarodnu trgovinu i time postala jedan od nosilaca globalizacije. U Evropi, članice STO nisu još Srbija, BiH i Belorusija. Ruska Federacija postala je član STO 2012. godine.

SFRJ je imala odnose sa GATT još od 1959. godine, ali nikada nije mogla postati punopravna potpisnica sporazuma. Prema rečima Predraga Bjelića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, SFRJ je čak stupila u privrednu reformu 1965. godine sa namerom da već 1966. godine postane prva socijalistička država koja je potpisala ovaj sporazum i ušla u klub koji su činile uglavnom zapadne zemlje, ali se to nije desilo.

Kako je rečeno na konferenciji o STO, Srbija je blizu završetka obaveza u procesu pristupanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji, a ostala su još neka otvorena pitanja u bilateralnim pregovorima.

Do sada je u sklopu usklađivanja sa pravilima STO izmenjeno više 30 zakona i drugih podzakonskih propisa.

Za pregovore sa Srbijom, i članstvo u Radnoj grupi za prijem Srbije u STO, interes su iskazale EU, SAD, Kanada, Japan, Australija, Kina, Indija, Turska, Švajcarska, Norveška, Hrvatska, Makedonija, Bugarska, Tajvan, Vijetnam, Malezija, Južna Koreja, Izrael, Brazil, Ekvador, Panama, Haiti, El Salvador i Hong Kong, i u skorije vreme Ukrajina i Rusija. Sponzor pristupanja Srbije u STO je EU, i u poslednje vreme Radnom grupom za pristupanje Srbije predsedavaju zvaničnici iz EU zemalja.

Do sada su završeni bilateralni pregovori sa 14 članica STO i ostali su još pregovori sa Ukrajinom, rešavanje nekih pitanja sa Brazilom oko mesa, sa SAD, kao i razgovori sa Ruskom Federacijom koja se ove godine prijavila za pregovore.

Inače, u toku prijema jedne zemlje u STO bilo koja druga članica može da zatraži bilateralne progovore u kojima traži ustupke za neke proizvode ili usluge koji su važni za tu zemlju, a odnose se pre svega na smanjenje carinske tarife. Kada se dogovor postigne i zemlja uđe u STO ti ustupci onda važe za sve članice.

Kako ističe Bjelić, ovu činjenicu neke zemlje pokušavaju da iskoriste u pregovorima sa Srbijom i traže koncesije koje bi nakon prijema Srbije u EU morala i EU da prihvati. To se već desilo sa Estonijom 2004. godine. Takođe neke zemlje traže smanjenje carina na niži nivo nego što je tarifa EU, što Srbija ako misli da postane deo zajedničkog tržišta ne sme da prihvati.

I Ukrajina je imala izuzetno visoke zahteve (ne samo prema Srbiji već i u pregovorima sa drugim zemljama, npr. Crnom Gorom, od 2008. kada je postala član) ali su pregovori sa njom skrenuti ka bilateralnom trgovinskom sporazumu, kako odobrene koncesije ne bi važile za sve članice STO.

predrag-bjelic-s

Predrag Bjelić

Glavni problem – uvoz GMO

Međutim, centralno pitanje za prijem Srbije u STO je zakon o genetski modifikovanim organizmima. Aktuelni srpski zakon o GMO donet 2009. godine zabranjuje proizvodnju i promet GMO.

Pravila STO ne dozvoljavaju izričite zabrane izvoza i uvoza proizvoda ako se ne radi o naučno dokazanim tvrdnjama da ti proizvodi mogu biti pretnja zdravlju stanovništva, životinja i biljaka u jednoj zemlji.

Na usklađivanju sa pravilama STO u vezi GMO najviše insistiraju SAD, a cilj je da se promeni zakon tako da bude dozvoljen promet, odnosno trgovina genetski modifikovanim organizmima.

bojana todorovic

Bojana Todorović

Ovo je potvrdila i pomoćnica ministra trgovine Bojana Todorović, izjavom da je neizostavno usklađivanje Zakona o genetski modifikovanim organizmima sa pravilima te organizacije.

Šef sektora za evropske integracije Delegacije EU u Srbiji Frejk Janmat rekao je da bi pristupanje STO Srbiji moglo da omogući predvidljivije i pouzdanije privredno okruženje. Što se tiče GMO, Janmat je istakao da je Zakon o GMO “duže vreme na stolu i da je to važno pitanje koje se mora usaglasiti sa pravilima EU” i da strah od uskladivanja Zakona o GMO sa EU nije opravdan, budući da, kako je kazao, ti propisi nude visok nivo zaštite.

Frejk-Janmat-eu-s

Frejk Janmat

Opasnost po privredu i zdravlje stanovnika

Malo, malo pa se u javnosti pokrene priča o promeni zakona o GMO, mada se čini da javnost ima nedvosmislen stav o tome. Kako ističe Miladin Ševarlić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, skupštine 124 opština u Srbiji su jednoglasno usvojile deklaraciju kojom zabranjuju uzgoj, uvoz i plasman GMO proizvoda na njihovoj teritoriji.

“Ne bi me iznenadilo da usvoje novi zakon bez javne rasprave, ali treba da imaju na umu da je to tri četvrtine svih opština u Srbiji, da u njima živi 80 odsto stanovnika i da su iz njih 203 poslanika koji bi trebalo da vode računa odakle crpu svoj poslanički imunitet”, poručio je Ševarlić.

On je ocenio i da su cinične izjave zvaničnika kako taj zakon treba samo formalno da donesemo, jer se nijedan zakon ne donosi forme radi.

“Taj zakon bi omogućio multinacionalnim kompanijama da uđu na tržište sa genetski modifikovanim organizmima za koje nije dokazano da su zdravstveno bezbedni. Čak je pre nekoliko dana francuski sud potvrdio sve nalaze koje je profesor Seralini dobio u ispitivanjima sa miševima. Za srpsku poljoprivredu to bi značilo nelojalnu konkurenciju i gubitak dela tržišta. To bi nosilo i rizik za potrošače i njihovo zdravlje, a posledice ne bi snosili oni koji bi GMO prodavali već država koja bi plaćala lečenje”, kaže Ševarlić.

Inače članstvo u STO je uslov za zatvaranje poglavlja 30 u pregovorima sa EU. Poglavlje 30 obuhvata pitanja evropske zajedničke trgovinske politike kao što su trgovinski sporazumi sa trećim zemljama koji su u velikoj meri izvedeni iz međunarodnih sporazuma i propisa Svetske trgovinske organizacije. Drugo, obuhvata razvojnu politiku i odnose sa međunarodnim organizacijama u smislu međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći.

miladin sevarlic

Miladin Ševarlić

Sporazum u korist bogatih zemalja
STO je trebalo da omogući lakšu i jeftiniju trgovinu sa ciljem, barem deklarativnim, da omogući što brži razvoj siromašnih zemalja. Međutim, kako je praksa pokazala ova organizacija je više služila bogatim zemljama da osvoje tržišta nerazvijenih i dodatno zaštite svoja tržišta, nego obrnuto. Fondacija za fer trgovinu pobrojala je niz stavki u kojima je STO iskorišćena u korist razvijenih, a na štetu siromašnih.

Na primer, tokom prve decenije 21. veka 47 milijardi dolara subvencija je isplaćeno proizvođačima pamuka u bogatim državama što je stvorilo nelojalnu konkurenciju za 15 miliona farmera uzgajivača pamuka u Zapadnoj Africi, a procenjuje se da je pet miliona farmera moralo da zaustavi uzgoj i potone u potpuno siromaštvo zbog tih subvencija.

Poljoprivedni proizvođači u razvijenim zemljama primaju ogromne subvencije od strane države i tako “ubijaju” proizvodnju poljoprivrednika u siromašnim delovima sveta, a STO nije uspeo da učini baš ništa po tom pitanju.

Podela na bogate i jake i siromašne i slabe vidi se i prilikom bilateralnih pregovora između zemalja. Tako su, u pregovorima sa EU, afričke zemlje smanjile carine na uvoz za skoro 90 odsto jer nema pravila koja bi zaštitila siromašne zemlje.

Ovo je trebalo da reše “specijalna pravila” koja bi važila za zemlje u razvoju. Međutim STO nije uspela da implementira 88 predloga tih pravila.

Takođe, zdravstvo u siromašnim zemljama teško je pogođeno propisima STO o intelektualnoj svojini, braneći državama da zaštite javno zdravlje zbog narušavanja intelektuane svojine farmaceutskih kompanija.

Iako je jedna od najvažnijih funkcija STO rešavanje sporova, i često se navodi kako siromašne zemlje imaju veće šanse da zaštite svoja prava unutar ove organizacije, tragičan podatak je da od nastanka STO do 2010. godine od 400 sporova nijedan nije pokrenula neka afrička država - a samo jedan je pokrenula neka zemlja u razvoju - zbog visokih troškova.

Jedan od osnovnih ciljeva STO je uspostavljanje slobodne trgovine, a to pre svega znači zabranu protekcionističkih mera država. Od izbijanja svetske ekonomske krize razvijene zemlje donele su niz mera kako bi zaštitile svoje privrede i STO im nije mogao ništa.

Srpsko iskustvo – propast domaće privrede

Iako se Fondacija za fer trgovinu uglavnom bavi odnosom prema najsiromašnijim, afričkim zemljama, mnogi od ovih recepata primenjivani su i u Srbiji. Profesor Mlađen Kovačević, nekada šef katedre za spoljnu trgovinu na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, ističe da se dugo verovalo da je za sve zemlje idealno da se trgovina što više liberalizuje, uz deregulaciju tržišta.

mladjen-kovacevic-3-s

Mlađen Kovačević

“Pitanje je šta su zemlje u razvoju dobile liberalizacijom uvoza, a pokazalo se da se mnoge zemlje nisu usrećile. Postoje naučni radovi koji pokazuju da su velike industrijske zemlje poput SAD, Velike Britanije, Nemačke, Francuske štitile svoju privredu dok nisu ojačale. Kod nas se videlo šta je donela liberalizacija uvoza, uz politiku fiksnog kursa. Tržište je preplavljeno stranom robom, a domaća industrija se nije mogla izboriti sa konkurencijom. Početkom 2000-ih naši vizionari su bili ubeđeni da će obaranje carinskih stopa sa 15-16 odsto na oko pet odsto biti pozitivno, da ćemo brzo postati član STO, a evo skoro 15 godina kasnije još nismo član. Mnoge zemlje su koristile našu jadnu situaciju i veliku želju da uđemo u STO, kao i u slučaju EU, i postavljale su nam svakakve uslove”, smatra Kovačević.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...