Makron prekasno primetio narod - "žuti prsluci" odbacili predlog vlade

Nataša Jokić, Strazbur

Premijer Eduar Filip najavio zamrzavanje taksi na gorivo i cene struje i gasa, ali to više nije dovoljno da smiri gnev naroda. "Francuzi nisu vrapci da im se daju mrvice. Mi smo odlučni, ostajemo pri zahtevima da se bogatsvo pravednije raspoređuje", izjavio je port-parol "žutih prsluka". Protesti se nastavljaju
(Pariz, 03.12.2018 - policija inmterveniše na protestu medicinskih radnika ispred Narodne skupštine Francuske zbog uslova rada, u vreme nasilnih antivladimih demonstracija)

Posle tri nedelje ćutanja i uveravanja da vlada neće činiti ustupke, Eduar Filip danas je najavio da će vlada zamrznuti povećanje tri vrste taksi na gorivo.

"Gnev naroda je svuda, treba biti gluv i slep pa da to ne čujete", izjavio je francuski premijer. Učinio je to posle tri nedelje ćutanja i izjave "da vlada ništa neće menjati".

"Mi shvatamo da oni koji protestuju predstavljaju Francusku koja hoće da živi od svog rada a to je upravo naša politika. "Žuti prsluci" traže od nas da nastavimo intenzivnije sa našom politikom", nastavio je Eduar Filip i dodao da "nijedna taksa ne sme da dovede u pitanje jedinstvo nacije".

Najavio je takođe i zamrzavanje cena struje i gasa tokom zime. "O povećanju svih taksi raspravljaćemo sa svim stranama", rekao je premijer. 

fra-prot-provansa-utor

Aix-en-Provence, 04.12.2018 - u Francuskoj su nastavljeni protesti i blokade puteva zbog visoke cene goriva

Premijerov obrt

"Treba više transparentnosti kada je reč o porezima. Najviši su Evropi, raspravljajmo o tome. Francuzi neće ni povećanje poreza, ni nove takse", rekao je premijer, otkrivajući da tri nedelje posle početka protesta koje je potcenio sada konačno zna šta narod traži, zašto već tri nedelje protestuje po zimi, kašljući od suzavca, uklješten između nasilnih ekstremista i policije.

Eduar Filip, koji je inače sedam godina radio kao glavni nuklearni lobista u Francuskoj, rukovodio se logikom "ako protiv nekoga ne možeš - reci da si sa njim". 

Francuski premijer napravio je neverovatnu  retoričku "špagu" rekavši, posle svega što smo čuli i videli - da se on slaže sa "žutim prslucima" i "žuti prsluci" sa njim.

Da li će ovaj govor i ove mere umiriti gnev Francuza? 

Mali izgledi da će se to i dogoditi. Sudeći po prvim reakcijama, vlada i predsednik Makron su prekasno izašli iz svoje „kule od slonovače“. U skladu sa "duhom vremena" i internet – mentalitetom, oni se manje bave stvaronošću, a više se bave slikom i kalkulacijama na temu  kakav će utisak ostaviti.

Njima i njihovim savetnicima za komunikaciju zato izmiče suština: činjenica da stotine hiljada ljudi nije izašlo na ulice zato što su protiv neke ideologije ili za nju, već zato što nemaju dovoljno novca da bi preživeli. Srednja klasa ima razumevanja za najsiromašnije jer i ona svakim danom sve više klizi ka siromaštvu: kupovna moć je svima, osima najbogatijima, sve niža. Zato podrška protestima ne opada već raste i dostigla je 80 odsto - dovoljno za svaku revoluciju.

Makronova i vladina politika smanjenja najnižih penzija, subvencija za invalide, raznih socijalnih davanja i povećanje poreza - gurnuli su zemlju na ivicu haosa. Devet miliona ljudi koji rade jedva da mogu da prežive od svojih plata, a pet miliona domaćinstava ne može da plati sve komunalije ako hoće da se prehrane i to skromno.

To što u proseku plata u Francuskoj iznosi 2.250 evra ne govori mnogo jer je reč o proseku koji zapravo potvrđuje činjenicu da se najbogatiji još više bogate, a najsiromašniji još više osiromašuju.

Da li je premijer Eduar Filip uspeo da današnjim govorom da umiri narod? Ovo je malo verovatno.

„Ekološka tranzicija" - izgovor za oprezivanje najsiromašnijih

"Bilo je suviše prezira narada, tri nedelje je to trajalo - više nećemo tu vladu - došlo je do prekida među nama. Nismo mi nepismeni. Mi znamo da smo u minusu posle 15. u mesecu", kaže jedan od "žutih prsluka", sredovečan čovek koji već nedeljama blokira prilaz autoputu u centralnoj Francuskoj. 

"Predsednik je obećao dodatke policajcima, a nas nije ni pomenuo. Stvari su otišle suviše daleko. Moraju da odu ili će biti haosa", rekao je on, dodajući da je bio u Parizu, nije podržao nasilje ali se nagutao suzavca.

Premijer se zapravo držao samo mera koje se tiču politike tranzicije na obnovljive, ekološke izvore energije. Porezi na gorivo čije je zamrzavanje najavio, zapravo su služili punjenju državne kase, a samo 35 odsto je odlazilo za famoznu "ekološku tranziciju" koja služi kao izgovor za oprezivanje najsiromašnijih.

Kada je utvrdio da se u Francuskoj porezi previsoki i previše brojni, Eduar Filip nije otvorio bar mala vrata kako bi nagovestio načelnu promenu politike i početak oporezivanja korporacija i banaka koje uživaju privilegije i legalno iznose novac u poreske rajeve. Premijer Filip i predsednik Makron očigledno ostaju zatvoreni u svom ideološkom bunkeru, verujući da će još veće bogaćenje bogate manjine biti dovoljno da oni na nižim "spratovima" društva dobiju dovoljno mrvica da bi ćutali.

Prošle subote "žuti prsluci" su objavili vrlo preciznu i dugu listu zahteva.

Premijer nije pokrio ni desetinu zahteva sa te liste. On je samo naveo komprimisne poteze koji su, međutim, svi privremeni. Očigledan je strah da se protesti gimnazijalaca, transportera, građevinskog sektora ne ujedine sa "žutim prslucima".

Zahtevi demonstranata

Lista "žutih prsluka" objavljena prošle subote znatno je duža nego mere koje je vlada najavila. Ona počinje sa "Hitno : nula beskućnika".

Zatim, "Progresivni porez na zarade - da ne bude u ketegorijama kao do sada.

Najniža zagarantovana zarada neto 1300 evra.

Podsticati razvoj malih sela i centra grada u gradovima.

Prestati sa izgradnjom velikih komercijalnih molova oko velikih gradova što ubija male trgovine i trgovce.

Veliki plan za termo-izolaciju kuća (ekološka politika tako bi omogućila da domaćinstva troše manje struje)

Da veliki kao Mekdonald, Gugl, Amazon, Karfur i ostali plaćaju veliki porez, a da mali kao zanatlije, mala i srednja preduzeća - plaćaju mali porez.

Isti sistem socijalnog osiguranja za sve, uključujući zanatlije i samozaposlene. Kraj socijalnih davanja samcima.

Održavanje solidarnog penzijskog sistema.

Kraj povećanja taksi za gorivo.

Najmanja penzija 1.200 evra.

Svi izabrani predstavnici naroda imaće pravo na prosečnu platu. Njihovi troškovi prevoza biće kontrolisani ukoliko su opravdani. Imaće pravo na bonove za restoran i ček za raspust (kao Francuzi sa nižim i srednjim primanjima).

Plate svih Francuza kao i penzije i dečji i drugi dodaci moraju da budu usklađivani sa inflacijom.

Zaštiti francusku industriju: zabraniti delokalizaciju - izmeštanje u inostranstvo. Zaštititi našu industriju znači zaštititi naše znanje i umeće i naša radna mesta.

Okončati pravo na rad u Francuskoj onim strancima koji rade za plate i doprinose iz zemalja porekla. Svi koji rade u Francuskoj treba da rade pod istim uslovima. Njihov poslodavac iz strane zemlje mora da uplaćuje doprinose u istoj visini kao francuski poslodavac.

Podržati automobil na hidrogen koji je zaista ekološki što nije slučaj sa strujom (koja favorizuje nuklearnu industriju).

Kraj politike štednje. Prestajemo da isplaćujemo dug koji je nelegalan i počinjemo da vraćamo dug ne tako što ćemo uzeti od najsiromašnijih nego od onih 80 milijardi koje najbogatiji iznesu iz zemlje, umesto da uplate na ime poreza u francusku poresku kasu.

Da se sa tražiocima azila lepo postupa, da se otvore prihvatni centri širom sveta u kojima će moći da postave zahtev za azil.

Da uzroci masovnih migracija budu rešeni.

Maksimalna plata 15.000 evra.

Zabrana prodaje dobara koja pripadaju državi kao što su brane i aerodromi, na primer.

Bolji uslovi rada za pravosuđe, policiju, žandarmeriju i vojsku, plaćanje prekovremenog rada itd.

Ukupna zarada od autoputeva treba da bude uložena u održavanje puteva i bezbednost na putevima.

Pošto su cene gasa i struje povećane posle privatizacije, tražimo sada vraćanje na javni servis i pad cena.

Okonačati zatvaranje pošta, kraćih transportnih linija, kao i škola i porodilišta.

Dati dovoljna sredstva psihijatrijskim bolnicama

Uvesti referendum za svaku inicijativu koja dobije minimum 700 hiljada potpisa (Francuska ima oko 75 miliona stanovnika)....".

Da se bogatsvo pravednije raspoređuje

Prve reakcije na premijerov govor jasno nagoveštavaju odbijanje "žutih prsluka" da razgovaraju o privremenim merama.

"Francuzi nisu vrapci da im se daju mrvice. Mi smo odlučni, ostajemo pri zahtevima da se bogatsvo pravednije raspoređuje. Novca ima - neka Mekdonals, Amazon, Starbak i ostale korporacije počnu da plaćaju poreze, a ne da zinose godišnje više od 85 milijardi iz naše zemlje. Ima novca - treba ga uzeti i investirati u naše bolnice, prosvetu, socijalnu politiku", rekao je neposredno posle premijerovog govora Benžamen Koši, portparol pokreta "žuti prsluci".

Ukratko Francuzi nisu zaboravili Revoluciju i devizu "sloboda, bratstvo, jednakost".

Protesti u Francuskoj jasno su doveli u pitanje neoliberalizam koji je na mala vrata uveo novi feudalizam i obespravljenost većine građana.

Evropska unija pažljivo prati zbivanja u Francuskoj ali svi evrofunkcioneri ćute kao zaliveni. Ima razloga za to. Francuzi su u poslednje tri nedelje doveli u pitanje čitav jedan ekonomsko-politički sistem koji je u interesu samo 10 odsto najbogatijih. Ustav EU (Lisabonski ugovor) propisao je kao obavezu svih zemalja članica upravo taj sistem.

Francuska nije mala Grčka, nema govora da neko pošalje neke nadmene "trojke" kao što se to radilo sa Atinom. Razloga za strah ima. Malo je onih koji, gledajući slike iz Pariza, nisu pomislili da je reč o revoluciji. Nisu se prevarili.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...