NJET FIJATU – DOLAZI GASPROM BANKA

Jelica Putniković

Ruski ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu prilikom jučerašnje posete Srbiji bio izričit da Rusija neće dozvoliti bescarinski uvoz Fijatovih automobila koji se sklapaju u Kragujevcu. Šojgu je srpskim političarima ponovio da je izgradnja gasovoda Južni tok kroz Srbiju prioritet kao i prevazilaženje spornih pitanja u Naftnoj industriji Srbije AD. Najavio je, takođe, skori dolazak Gasprom banke.

Aprilska poseta ruskog ministra za vanredne situacije Sergeja Šojgua proteka je u senci razmimoilaženja unutar Vlade Srbije, odnosno Demokratske stranke i partije G 127 plus, jer premijer Mirko Cvetković i potpredsednik Mlađan Dinkić ne mogu da se slože oko scenarija štednje kojim će se ispuniti uslovi da MMF Srbiji omogući finansijsku “infuziju” od oko tri milijarde dolara. Dinkiću, svakako ne ide u prilog što je Šojgu tokom jučerašnjeg boravka u Beogradu kratko i jasno rekao da se “automobili stranih proizvođača koji se proizvode u Srbiji ne mogu izvoziti u Rusiju bez carine.”

Pojašnjavajući da nema povlastica za izvoz Fijatovih automobila iz Srbije u Rusiju, Šojgu je izjavio: “Ne možemo dozvoliti da strane autokompanije naprave koridor kroz Srbiju, da bi bescarinski izvozile vozila na rusko tržište. Koja je razlika između Fijata, Honde ili Hjundaija. Fijat, koji se proizvodi u Zastavinoj fabrici 80 odsto je italijanski proizvod. Zar je to srpski proizvod. Naravno da ne.“




Ipak, Šojgu je rekao i to da se može razgovarati o izvozu Ikarbusovih autobusa na rusko tržište.

U najkraćem, to znači da su male šanse da će Zastava “stati na noge” zahvaljujući tome što će italijanski posrnuli automobilski div delove proizvedene na Apeninskom poluostrvu sklapati u Kragujevcu i izvoziti u Rusiju. Povlastica za izvoz Fijatovih automobila iz Srbije u Rusiju bila je glavni mamac Italijanima da dođu i ožive Zastavu. U Kragujevcu je, inače, Zastavi zbog neplaćenog duga ponovo isključena voda i u lakirnici fabrike je oštećeno 40-ak školjki za punto. Fijat, kao što je poznato, stalno prolongira čvršće obavezivanje i uplatu obećanih investicija u Kragujevcu. Nameće se zaključak da Italijani, zapravo, čekaju odluku Rusa o tome da li će iz Srbije moći bez carinskog opterećenja da izvoze automobile sklopljene u Zastavi.

Bescarinska trgovina sa 95 % proizvoda

Prilikom jučerašnje posete Šojgu je, kao kopredsednik Međuvladinog srpsko-ruskog komiteta za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju sa srpskim kolegom, potpredsednikom Vlade i ministrom unutrašnjih poslova Ivicom Dačićem potpisao protokol kojim se proširuje Sporazum o slobodnoj trgovini dve zemlje, koji sada obuhvata 95 odsto proizvoda. Ali, ne i automobile. Liberalizacija trgovine putničkih automobila biće predmet naredne runde pregovora predstavnika Srbije i Rusije u maju i junu ove godine, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije a Dačić i Šojgu su najavili da će biti određene godišnje kvote za izvoz.

„Srpska automobilaska industrija zainteresovana je za izvoz u Rusiju, kao što je i ruska industrija zainteresovana za bezcarinski izvoz u Srbiju,“ rekao je Dačić.




Protokol o proširenju liste proizvoda, koji će se izvoziti bez carina, stupa na snagu već danas. Na režimu bescarinske trgovine Rusije i Srbije ubuduće će biti 95 odsto robe u razmeni dve zemlje. Potpisani protokol predstavlja dalju liberalizaciju trgovine na osnovu ranijeg Sporazuma između bivše SRJ i Ruske Federacije. Na novom spisku robe za bescarinski izvoz iz Srbije u Rusiju su lekovi, klanični i konditorski proizvodi, sok od jabuke, pivo od slada, vina od svežeg grožđa, svi sapuni, tkanine od vlačene vune. Proizvođači iz Srbije će u Rusiju moći da izvoze bez carine i frižidere, zamrzivače i ostale uređaje za hlađenje, mašine za pranje i sušenje, drveni kancelarijski nameštaj, vreće za spavanje, madrace, posteljinu, neke vrste tepiha. Srbija će bez carine iz Rusije moći da uvozi mineralna ili hemijska đubriva, vazdušne ili vakum pumpe, kuglične ležaje prečnika preko 30 mm, kućišta za ležaje, elektromotore i električne generatore, transformatore i akumulatore, kao i traktore snage preko 90 kW.

Iz režima slobodne trgovine i nakon proširenja Sporazuma izuzeti su automobili, šećer, meso, cigarete, drveni nameštaj osim kancelarijskog, glukozni sirup, nedenaturisani etil alkohol, penušavo vino, prediva i tkanine od pamuka, neke vazdušne pumpe, traktori, registar kase, televizori i monitori. Iz Dačićevog Ministarstva je saopšteno da će „pored liberalizacija putničkih automobila, u narednoj rundi pregovora u maju i junu biti razmotrena i mogućost bescarinskog izvoza šećera, glikoznog sirupa, nedenaturisanog etil alkohola, penušavog vina, cigareta, prediva od pamuka, tkanina od pamuka, određenih vrsta tepiha, vazdušnih pumpi i registar kasa, tv prijemnika i monitora, drvenog kuhinjskog nameštaja, nameštaja za spavaće sobe...“

Na radnom sastanku održanom u Palati "Srbija" kopredsednici Međuvladinog srpsko-ruskog komiteta za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju, ministri Dačić i Šojgu razmotrili su i mogućnosti unapređenja saradnje u različitim oblastima privrede. Ruska Federacija je, prema izjavi Dačića, glavni spoljnotrgovinski partner Srbije. Tokom prošle godine ostvarena je robna razmena u vrednosti od oko četiri milijarde dolara, što je za jednu milijardu dolara više nego u 2007. godini.

S Tadićem o Južnom toku i Kosovu

Predsednik Srbije Boris Tadić i ministar za vanredne situacije Ruske Federacije Sergej Šojgu dali su juče podršku punoj realizaciji projekta Južni tok. „U što kraćem roku,“ saopšteno je iz kabineta predsednika Tadića.




Šojgu je rekao da bi razminiranje terena na trasi Južnog toka kroz Srbiju trebalo da bude završeno najkasnije do 2012. godine. Rusija je za to izdvojila 30 miliona dolara a ove godine će biti potrošeno sedam miliona dolara.

Tadić i Šojgu razgovarali su i o posledicama svetske ekonomske krize i načinima za njeno rešavanje, i složili se da je neophodno dalje unapređenje ekonomske saradnje dve zemlje. Govoreći o situaciji na Kosovu i Metohiji, Tadić je ponovio važnost principijelnog stava Rusije i njene podrške naporima Srbije da na miran i pravno utemeljen način očuva svoj integritet.

S Cvetkovićem o energetici i vizama

Na sastanku premijera Mirka Cvetkovića s Šojguom istaknuta je zajednička ocena da su bilateralni odnosi tradicionalno dobri, što je potvrđeno potpisivanjem sporazuma dveju vlada o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede. Kao “krunu dobrih odnosa Srbije i Rusije” sagovornici su istakli nedavno potpisani Sporazum o uzajamnim putovanjima građana, koji predviđa ukidanje viza za boravak naših državljana u Rusiji i koji bi uskoro trebalo da stupi na snagu.

Tokom susreta, razmatrane su mnoge teme iz oblasti ekonomske, energetske i kulturne saradnje, s posebnim osvrtom na aktuelna pitanja u vezi s kompanijom NIS, kao i pitanje regulisanja klirinškog duga, navedeno je u saopštenju Vladine Kancelarije za saradnju s medijima. Premijer Cvetković je zahvalio ruskom ministru na podršci koju Ruska Federacija pruža Srbiji na očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

S Jeremićem o Kosovu i međunarodnom pravu

Juče je s gostom iz Rusije razgovarao i ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić.Još jednom je potvrđen identičnost stavova dve države po pitanju statusa Kosova i Metohije i punu posvećenost odbrani međunarodnog prava. Na sastanku je zaključeno da je neophodno dalje produbljivanje ekonomskih odnose dve zemlje, za šta postoji puno potencijala, naročito u oblasti energetike i infrastrukture, saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova.




S Koštunicom na iste teme

Sergej Šojgu sastao se i s Vojislavom Koštunicom, predsednikom Demokratske stranke Srbije. I sa ex premijerom Srbije Šojgu je pričao o važnosti daljeg i jačeg povezivanja srpske i ruske privrede. U saopštenju DSS-a se ističe da je “zajednički potvrđen dosledan i principijelan stav da je Kosovo i Metohija sastavni i neotuđivi deo Srbije i da jednostrano proglašenje i priznavanje nezavisnosti Kosova predstavlja akt najgrubljeg kršenja međunarodnog prava”.

Energija – nezaobilazna tema

Energetske projekte ruskih firmi u Srbiji svakako će pripomoći dolazak Gazprom banke, što je Šojgu posebno najavio. U svakom slučaju, razgovorima o ekonomiji dominirala je saradnja u oblasti energetike. Zbog nesporazuma oko finansijske situacije u kojoj je Gazpromnjeft preuzeo većinski paket akcija u Naftnoj industriji Srbije AD susretima Šojgua sa srpskim zvaničnicima su prisustvovali i predstavnici ove ruske kompanije.

“Razgovarali smo i o prevazilaženju spornih pitanja sa ruskim partnerom u NIS-u: pitanjima završnog računa i podele dobiti iz prethodne dve godine,” kaže prof. dr Petar Škundrić, ministar rudarstva i energetike u Vladi Srbije.

“Vođeni su razgovari o prioritetima razvoja rusko-srpskih odnosa, posebno o realizaciji pojekata iz oblasti energetike, kao i o rezultatima prvih mesec i po dana rada NIS-a pod operativnim rukovodstvom OAO Gaspromnjeft. Između ostalog bila su razmatrana pitanja formiranja cena za naftne derivate, rezultata rada NIS-a za 2008. godinu, kao i realizacija programa vraćanja dugova,” kaže se u saopštenju NIS-a.

Zbog dolaska Šojgua u Srbiju je doputovao i predsednik Izvršnog odbora OAO Gaspromnefta i zamenik predsednika Skupšine akcionara NIS-a, Aleksandar Đukov, koji je izjavio da su „tokom razgovora srpski partneri pokazali spremnost da zajednički učestvuju u izradi pristupa za ostvarivanje zadataka koji stoje pred NIS-om. Imali smo konstruktivan dijalog. Vlada Republike Srbije i Gaspromnjeft imaju isti cilj – povećanje efikasnosti poslovanja NIS-a i uvođenje kompanije u rang lidera na energetskom tržištu jugoistočne Evrope, što znači da ćemo uvek moći da postignemo uzajamno razumevanje“.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...