Francuzi šokirani: terorista zaposlen u antiterorističkoj službi (2)

Nataša Jokić, Strazbur

Prefekt je prvo dozvolio, a ministar zatim zabranio demonstracije islamista u znak podrške Mikaelu Arponu, preobraćenom muslimanu, koji je prošle nedelje ubio četvoricu policajaca u prefekturi u Parizu. Islamisti kažu – ipak će protestovati
(foto, Kristof Kastaner, ministar policije Francuske)

Od kada je, tačno pre nedelju dana, Mikael Arpon (45), zaposlen kao informatičar u obaveštajnoj službi u Parizu, kuhinjskim nožem ubio četvoricu policajaca, jedna nadrealna informacija sustiže drugu.

Francuzi su, prvo, definitivno shvatili da njihov ministar unutrašnjih poslova Kristof Kastaner nema mnogo pojma šta se dešava u službi kojom rukovodi. Odmah posle masakra ministar je izjavio da je Mikael Arpon bio uzoran na poslu i da nije bilo nikakvih „posebnih“ znakova  u njegovom ponašanju pre nego što je krenuo da ubija svoje kolege.  

Samo par sati kasnije ministar je, verovatno preko medija, saznao da je Arpon prešao u islam još 2014. godine, da je javno hvalio „podvig“ terorista koji su masakrirali redakciju Šarli ebdo, da je zorom odlazio u džamiju u mestu Gones kod Pariza gde je stanovao sa ženom i dvoje dece. Arpon je bio gluvonem kao i njegova supruga poreklom Marokanka.

Arpon se nije rukovao sa ženama, nije skrivao da je prišao radikalnoj verziji islama i, uprkos tome, napredovao je na poslu a njegova dozvola za pristup poverljivim informacijama je produžavana.

Juče je otkriveno da je ovaj informatičar zaposlen u obaveštajnoj službi u sekciji za anti-terorizam, posećivao džamiju u kojoj je propovedao radikalizovani imam Ahmed Hilali. Ispostavilo se da je ovaj imam dobio 2015. godine naređenje da napusti francusku teritoriju, ali se to nikada nije dogodilo. Njegova boravišna dozvola produžena je na najlegalniji mogući način.

Kako je ovo moguće? Odgovarajući juče na ovo pitanje poslanika i senatora, koji su ga pozvali na saslušanje, ministar unutrašnjih poslova Kristof  Kastaner odgovorio je kratko: „Ne znam“.

Kastaner je dodao da mu je samo poznato da je Hilaliju boravišna dozvola produžena jer se posle odluke o proterivanju oženio (verovatno francuskom državljankom) i dobio dete.

Sâm Ahmed Hilali, obučen u galabiju i s dugom bradom, govorio je pred kamerama, delujući kao neko ko je uvređen.

„Nikada niko nije hteo da me protera zbog radikalnog islama već zbog toga kako sam vaspitavao moju ćerku“, rekao je.

Demonstracije podrške

U međuvremenu je u Gones došao novi imam koji je izjavio da ništa ne zna o starom imamu.

Predsednik opštine izjavio je da ga niko nikada nije obavestio o tome da u Gonesu postoji radikalizovani imam koji je dobio nalog za proterivanje iz Francuske.

A onda je na društvenoj mreži tviter usledila neverovatna informacija: senatorka Estaš-Brinio iz redova Republikanske stranke zvanično je proverila vest da je za četvrtak zakazano protestno okupljanje u Gonesu u znak podrške liku i delu Mikaela Arpona čije žrtve tek što su sahranjene.

U prefekturi su odgovorili potvrdno. Da, za okupljanje je tražena dozvola i prefektura je dozvolu i izdala. Nema zakonske osnove da izda zabranu.

Društvene mreže su se usijale. „Da li je to način da se borimo protiv ´hidre terorizma´ kako je predsednik Makron rekao“ - pitali su mnogi.

Juče ujutru na saslušanju u Skupštini pred poslanicima i senatorima, ministar Kastaner je rekao da je u međuvremenu razgovarao sa prefektom i da će demonstracije biti zabranjene. Odmah se oglasio i organizator demonstracija Hadama Traore koji je tvrdio da je hteo, navodno, da oda poštu žrtvama atentata. Problem je što je na društvenim mrežama postavio snimke u kojima hvali ubicu i preti onima koji misle drugačije. Na ministrovu izjavu o zabrani, na društvenoj mreži je postavio poruku da će demonstracija biti „s dozvolom li bez nje“.

Uz sve ovo, ispostavilo se i da Hadama Traore u stvari vodi predzibornu kampanju za predstojeće lokalne izbore na opštinskom nivou, zakazane za mart iduće godine. On je jedan od kandidata za opštinski savet. 

Na kraju, Hadama Traore je kasno sinoć uhapšen.

Policija pod pritiskom

U redovima policije je situacija veoma teška – prenose francuski mediji. Mikael Arpon je imao na stotine podataka o policajcima i niko još ne može da kaže da li ih je nekom preneo i kome. Više od 160 stručnjaka ispituje njegov kompjuter i elektronsku opremu. Arpon im je otežao posao jer je sav njegov materijal kriptovan. Mnogi policajci strahuju za svoj život i bezbednost svojih porodica.

Dnevnik Parizien preneo je neimenovane policijske izvore koji kažu da je na njih vršen pritisak da se ne ide u detalje o tome kako su prikrivani problematični detalji iz života Arpona.

„Hteli su da prođe verzija o psihopati koji je ubio kolege“, prenosi ovaj list. Jedan od policijskih sindikata takođe javno govori o pokušajima manipulacije policijom od strane vladajuće administracije.

Muftija optužuje ministra

Zabrinuti su i mnogi muslimani koji u ogromnoj većini nemaju nikakve veze sa terorizmom. Atmosfera je loša, podstiče sve vrste ekstremizama.

Saudijska Arabija, Arapski Emirati, Katar i Svetska islamska organizacija glavni su finansijeri džamija, medresa i kulturnih centara u kojima se propoveda radikalna i agresivna verzija islama. U isto vreme, decenijama kupuju oružje i vojnu opremu od Francuske u miljarderskim iznosima, kupujući istovremeno, kako izgleda, i pravo da šire versku propagandu.

Abdalah Zekrija, muftija pariske džamije ne deli njihovo tumačenje islama. On strahuje da zbog atentata, svi muslimani - uključujući i one koji nemaju nikakvu krivicu, niti radikalnu orjentaciju - ne postanu „žrtveni jarci“. Na tv stanici C-news, Zekrija je otvoreno optužio ministra unutrašnjih poslova Francuske Kristofa Kastanera za dosluh sa islamistima iz Muslimanske braće i Svetske islamske organizacije. On je rekao da je Kastaner bio prisutan na otvaranju (islamskog) instituta na konvenciji Svetske islamske organizacije koja se održavala u ovom gradu i u Parizu.

„Svetska islamska organizacija finansirala je terorizam i u Francuskoj i u svetu. Ovde je htela da dobije neku vrstu uverenja o nevinosti, u stilu „bilo je grešaka u prošlosti, sad sedimo za sto da razgovaramo“, rekao je Zekrija.

Muftija džamije u Parizu naglašava da su on i njegovi istomišljenici bili protiv dolaska „tih ljudi“ iz Svetske islamske organizacije.

„Kada su oni došli u Pariz video sam sve ove sa dugačkim bradama i velikim galabijama“, nastavio je Zekrija. „Osetili su miris dolara pa su dotrčali. Što se mene tiče ti ljudi nemaju šta da traže u Francuskoj jer su finansirali terorizam“, rekao je muftija pariske džamije. On je optužio francuskog ministra unutrašnjih poslova Kristofa Kastanera da „ovoga puta“ nije došao na tradicionalnu ramadansku večeru (iftar), kako to čine ministri i predsednik.

„Umesto toga u Strazburu je večerao sa jednim čovekom iz Svetske islamske organizacije koji je poznati integrista? Francuske vlasti treba da naprave izbor“, rekao je Zekrija.

Ovo nije jedina strela odapeta ovih dana na ministra Kastanera. Sa svih strana stižu kritike jer je atentat u Prefekturi „prelio čašu“.

Lista „podviga“ je poduža: ministrovi noćni izlasci u diskoteku blizu ministarstva dok Pariz bukvalno gori, deplasirane izjave, gušenje protesta žutih prsluka represijom, policijska upotreba granata koje su ratno oružje i zabranjene su svugde u EU, sumnje da je naređivao da se namerno puste „razbijači“ kako bi se kompromitovali socijalni protesti koji sa njima nemaju veze itd.

Uprkos tome, Kastaner odoleva i traženu ostavku ne podnosi. 

Setimo se, njegov prethodnik, iskusni politički veteran Žerar Kolon, sâm je dao ostavku prošle godine kada je shvatio da ne kontroliše zbivanja u policijskom aparatu i u svom ministarstvu. Predajući dužnost, upozorio je da se zakoni republike ne primenjuju na celoj teritoriji Francuske i da je zemlja u opasnosti od građanskog rata.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...